Ukratko | Albanija

Sudije, tužioci, a moguće i političari, u Albaniji na “provjeri”

Piše - 19.10.2018

Izgleda da se proces provjere zvaničnika u pravosuđu proširuje i na politiku.

U julu ove godine, Admir Thanza, tadašnji član albanskog Vrhovnog suda, stajao je sa suzama u očima, pokušavajući da objasni presudu za krađu koja mu je nekada izrečena u Italiji. On je tvrdio da je preuzeo odgovornost za zločin kako bi zaštitio svoju snahu, majku devetogodišnjeg nećaka, koji je bio na liječenju u to doba u Italiji.

Thanza se suočio sa Nezavisnom kvalifikacionom komisijom (IQC), koja je od novembra 2017. godine radila ponovnu procjenu sudija i tužioca u albanskom pravosudnom sistemu. On je na kraju razrješen dužnosti, jer nije uspio da odbrani optužnicu koja je u Italiji podignuta protiv njega, odnosno da opovrgne prijavljene veze sa organizovanim kriminalcima, kao i da opravda imovinu za koju nije imao finansijsko pokriće.

Drugi nedavno otpušteni sudija Apelacionog suda tvrdio je da su ogromne količine novca u njegovom posjedu pokloni od suprugine penzionisane rodbine koji žive u Sjedinjenim Državama. Ostali sudski zvaničnici koji su razrješeni dužnosti kroz proces provjere pravdali su svoje luksuzne stanove i ogromne bankovne račune govoreći da su uzimali pozajmice od članova porodice, ili čak da je taj novac bio njihov svadbeni poklon.

Otpuštanje određenog broja sudija ostavilo je sudove u situaciji u kojoj nisu bili u mogućnosti da funkcionišu, uključujući i Vrhovni sud, koji je ostao sa otprilike petinom članova [Sud ima 19 sudija, a sada su ostala samo 3 člana i predsjedavajući]. Proces se nastavlja, sa ciljem da još 800 zvaničnika u pravosuđu bude provjereno.

Suočavanje sa visokim nivoom korupcije

Intervencije u pravosuđu oduvijek su bile jedno od pitanja koja je Evropska komisija najviše potencirala u izvještajima o napretku za Albaniju. Izveštaj Komisije o napretku iz 2014. godine navodi da je „ispravno funkcionisanje pravosuđa bilo otežano „visokim stepenom korupcije“, te da su se tri od pet prioriteta utvrđenih ovim izveštajem odnosili na pravosuđe. U izveštaju Instituta IDRA iz 2016. godine utvrđeno je da 76 posto građana Albanije smatra da je pravosuđe korumpirano.

Do prve polovine septembra, IQC je obradio slučajeve gotovo svih 57 sudija i tužilaca koji su bili navedeni kao prioritet u ovom procesu, a do sada je razriješeno dužnosti njih 24.

U julu 2016. godine, Skupština je jednoglasno glasala za amandmane na Ustav za koje se nadalo da će omogućiti dalekosežnu pravosudnu reformu. Proces provođenja je još u ranim fazama, a nadgleda ga Međunarodna posmatračka operacija (IMO). Ova pomoćna struktura dvjema glavnim institucijama za provjeru (IQC i Žalbeno vijeće, sa nadležnostima da razmatra žalbe protiv odluka IQC-a) također može podnijeti nalaze i mišljenja, predočiti dokaze ili dati preporuke o slučajevima koja su u proceduri provjere.

Do prve polovine septembra, IQC je obradio slučajeve gotovo svih 57 sudija i tužilaca koji su bili navedeni kao prioritet u ovom procesu, a do sada je razriješeno dužnosti njih 24. Dodatnih 20 sudija ili tužilaca iz cijelog pravosudnog sistema podnijelo je ostavku, omogućavajući sebi „slobodan izlaz“ iz tog procesa.

„To je vrlo dobar rezultat za albanski narod. A sljedeća faza ide još dublje“, rekao je američki ambasador u Tirani Donald Lu, tokom nedavnog TV intervjua, dodajući da je uspostavljanje IQC-a, kao i Visokog pravosudnog vijeća (KLGJ), zatim stvaranje Kancelarije specijalnog tužilaštva (SPAK) kao i istražitelji Nacionalnog istražnog biroa (BKH) „ulilo strah u srce lidera organizovanog kriminala i korumpiranih političara“.

Zaista, prva grupa predmeta za provjeru bili su članovi najviših sudova u albanskom pravnom sistemu, a kandidati za nove institucije trebaju proizaći iz reforme.

„To će biti dug proces za koji se očekuje da traje od tri do pet godina između ponovnih procjena i žalbi“, objašnjava Joniada Koči (Koçi), koordinatorica za medije i vanjske odnose IQC za K2.0. „Ali, sa trenutnim kapacitetima budžeta i osoblja naše institucije, vjerovatno će trajati i još duže.“

Glavna komesarka IQC-a, Genta Tafa Bungo, napisala je nekoliko zahtjeva Parlamentu za prijem dodatnog osoblja, uključujući jedan u junu i jedan u septembru ove godine. Postojeće osoblje je bilo preopterećeno obimom i intenzitetom posla, tako da je Parlament, 4. oktobra odobrio zahtjev Komisije za prijem dodatnog osoblja.

„Nakon što se proces završi, očekujemo vraćanje vjere u pravosudni sistem koji će također doprinijeti razvoju zemlje na mnogo različitih načina“, dodala je Koći.

Važna uloga u prikupljanju informacija, mimo zvaničnih kanala, pripada albanskim građanima, koji mogu prijaviti svoja saznanja o određenim temama.

Ponovna procena Komisije zasniva se na tri kriterijuma: procjena bogatstva, pregled slika i procjena stručnih vještina.

Važna uloga u prikupljanju informacija, mimo zvaničnih kanala, pripada albanskim građanima, koji mogu prijaviti svoja saznanja o određenim temama. Novostvorene institucije su zakonom dužne da provjere primljene informacije, a građani su zaštićeni zakonom koji štiti uzbunjivače. Tokom 2017. godine dostavljene su 334 žalbe, dok je broj istih ove godine znatno veći.

„Do sada je proces dao veoma dobre rezultate. Međutim, neki ljudi izgledaju malo razočarani „, rekla je Koči. „Razlog je da su se oni nadali ponovnoj procjeni predmeta koji su njima od značaja, u kojima su smatrali da su sudije ili tužilaštva djelovali protiv zakona. Ukoliko IQC odbije predmet zbog neuspjeha da opravda njihovo bogatstvo, ništa se ne mijenja za osobe koje su podnijele žalbu protiv njega.“

Cijeli proces pažljivo prate mediji, a tokom javnih saslušanja su se pojavile i neke poznate priče, uključujući i priču vezanu za Admir Thanzu.

Širenje procesa

U septembru je isti proces ponovne procjene proširen na službenike državne policije i republičke garde.

„Provjera policije“ već je prošla prvu fazu, u kojoj je gotovo 12,000 zaposlenih podnijelo obrazac, ličnu izjavu i dokumentaciju kako bi opravdali svoje bogatstvo nagomilano tokom godina rada u službi. Kao i u slučaju pravosuđa, oko 200 zaposlenih nije dostavilo obrazac ili je odlučilo da podnese ostavku kako bi izbjeglo da prolazi fazu provjere.

Međutim, nakon završene prve faze, dalja provjera u policiji doživljava jednu fazu mirovanja, zbog kašnjenja u stvaranju komisije koja će ocijeniti 300 najviših zvaničnika, uključujući i načelnike policije, glavne inspektore, inspektore itd. Kancelarije u kojima će biti smješteno 30 članova Komisije još uvijek nisu spremne, dok se plate i druge naknade još uvek trebaju odrediti.

Naredni korak je da se proces primijeni i u albanskoj političkoj sferi. Početkom septembra, Demokratska stranka, glavna opoziciona stranka, položila je račune, kako bi se proces dalje proširio prema visokim javnim funkcionerima, uključujući i članove parlamenta, premijera, ministre, gradonačelnike i šefove pravnih ili ustavnih institucija.

Iako ide u korist političke provjere, parlamentarna većina je zatražila proširenje procesa koji bi uključivao i provjeru članova porodice političara i procjenu njihovog bogatstva.

To ne bi bila prva reforma koja bi bila usmjerena na političare, jer bi u suštini slijedila „proces dekriminalizacije“, koji je na snazi već posljednje dvije godine. Tokom tog perioda ovaj proces je primorao devet poslanika da ili podnesu ostavku ili da im se oduzmu mandati, dok je njih 12 još pod istragom. Ovaj proces je također imao uticaja na više od 200 drugih visokih javnih funkcionera ili kandidata.

„Političari koji su povezani sa zločinima danas stvaraju zakone, donose odluke, donose zakone u Parlamentu, donose odluke u opštinama i nedodirljivi su. Postoji samo jedan način da se politika očisti od ove nove i sofisticirane generacije kriminalaca: provjera“, rekao je Lulzim Basha, šef Demokratske stranke, na konferenciji za novinare, gdje je objasnio suštinu predloženih ustavnih amandmana.

Dodao je da, kako bi politička provjera bila uspješan proces, potreban je snažan pritisak javnosti ili, kako to on često naziva, „građanska neposlušnost“.

Sa opozicijom koja ne učestvuje na plenarnim sjednicama, politički dijalog ostaje neizvjestan u smislu amandmana koje je predložio DP. Iako ide u korist političke provjere, parlamentarna većina je zatražila proširenje procesa koji bi uključivao i provjeru članova porodice političara i procjenu njihovog bogatstva. Ovo je nešto o čemu opozicija nije spremna da pregovara.

„Bio bih veoma sretan ukoliko bi provjerili troškove političara, njihovih porodica i porodica njihovih supružnika“, rekao je premijer Edi Rama tokom TV intervjua. „Provjerimo troškove njihovih putovanja i smještaja, gdje su odsjeli, vjenčanja, rođenja, bolesti i sve ostalo. I prije svega, pronađimo sve izvore prihoda koji su proizveli bogatstvo ili aktivnosti sa visokim ili neuobičajenim troškovima. To bi me jako interesovalo i učinilo sretnim, i počnimo sa onim što ja posjedujem.“

Rama je dalje insinuirao da je inicijativa provjere koja je došla od opozicije samo dio vođenja kampanje. Prijedlog DP-a biće upućen stručnjacima Venecijanske komisije, savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope specijaliziranom u oblasti ustavnog prava, ali će i Socijalistička partija vjerovatno predložiti i vlastiti nacrt za političku provjeru. Sukob oko toga koji model provjere bi se trebao implementirati čini se neizbježnim u budućnosti.

Uprkos sukobu, neki politički analitičari u zemlji, kao što je Afrim Krasniqi, vjeruju da postoji stvarna šansa da se reforma sprovede, najviše zbog formiranja novih specijalizovanih tijela. „Samo oni mogu i moraju obilježiti početak katarze i procesa prihvatanja odgovornosti u politici“, napisao je na Fejsbuku. „Sve drugo je ostalo, i ostaće, politička retorika“.K

Naslovna ilustracija: Atdhe Mulla / K2.0

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI