Ukratko | Ljudska Prava

‘Kosovski grob’ ekshumiran u Kukesu

Piše - 04.10.2017

Telo pronađeno u Albaniji pokopano je za vreme rata na Kosovu.

Radnik na iskopavanju nije mogao da prođe kroz planinske predele koji su vodili do obale jezera Fierza u selu Domaj i Hasit, u blizini Kukesa, Albanija. Umesto toga, radnici Lotija, kosovske firme, nosili su lopate i ostalu opremu sve do mesta na kom su kasnije kopali. Ovo mesto je već 18 godina poznato kao ‘kosovski grob’.

Udaljeno mesto Domaj i Hasit se nalazi na obali albanskog jezera Fierza. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

Ovi radnici su bili u pratnji tima na čelu sa tužiteljkom Dritom Hajdari i koordinatorom Odeljenja za ratne zločine u Specijalnom tužilaštvu Kosova, a koji je došao da radi u jedinici za istraživanje ratnih zločina. Oni su zajedno pratili pedesetčetvorogodišnjeg Avdulaha Totaja sa Kosova i Zaima Tačija, starijeg muškarca iz Domaja, Albanija.

Totaj i Tači su među mnogima koji su pokopali tela dvadesetogodišnjaka 1999. godine, a koja su  plutala  jezerom Fierza, da bih ih  isprala na obale Domaja. Kako policija i meštani nisu identifikovali preminulog kao građanina Albanije, pretpostavili su da je telo došlo preko granice sa Kosovom i nazvali su ‘kosovskim grobom’ mesto na kom su ga pokopali.

“Deca su videla telo dok su se igrala napolju”, kaže Totaj, prisećajući se kako je pronašao telo ovog mladića. “Mi, muškarci, odmah smo otišli da vidimo da li je i dalje živ, ali nije bio. Na glavi je imao obimne povrede.”

Totaj i njegovi rođaci su boravili kao izbeglice u Domaju u to vreme, a nakon što su napustili selo Đonaj, u blizini Prizrena, u potrazi za skloništem posle izbijanja rata na Kosovu. Oni su bili samo neki od brojnih Albanaca sa Kosova — posebno onih iz prizrenskog regiona, na oko pola sata od Kukesa — koji su aprila 1999. pobegli na bezbedno, u planine, nakon čega su prešli u Albaniju.

Avdulah Hotaj sa Kosova je pomogao da se sahrani telo koje je pronađeno pre 18 godina, da bi pijavio ovaj slučaj državnim organima krajem rata. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

Totaj je razgovarao sa K2.0 18. septembra, dok je telo ekshumirano u Domaju. Njegovu priču je povremeno prekidao proces ekshumacije koji je izbliza pratio sa obale. Čak je pomogao radnicima opisujući način na koji su u to vreme pokopali telo.

On je bio prva osoba koja je prijavila ovaj smrtni slučaj i postojanje “kosovskog groba” Unmiku, neposredno posle rata. Svoju posvećenost i volju da pomogne tužilaštvu objašnjava jednostavnim rečima.

“Možda ćemo da zalečimo bol u srcu neke majke”, rekao je dok se približavao grobu.

Posle oko pola sata kopanja, otkrivena je plastična boca. Sadržala je poruku. Vlaga je oštetila ono što je napisano.

“Jedan od ovih muškaraca je napisao ovu poruku da bi, ako neko pronađe grob, pronašao i opis izgleda dečaka iz vremena kada smo ga pronašli, koju odeću je nosio, koje su mu boje oči bile i sve ostalo”, objašnjava Totaj.

Ovo je zadatak za specijalnu tužiteljku Hajdari i Forenzički institut, na čelu sa Arsimom Grdžaliuom, oboje prisutni pri ekshumaciji, zajedno sa predsednikom vladine Komisije za nestale osobe, Prenkom Đetajom.

Morali su da kopaju oko dva sata da bi saznali ono što su državni predstavnici Kosova na kraju utvrdili: telo pripada osobi za koju se sumnja da je građanin Kosova ubijen u ratu i nestao aprila 1999. Zvaničnici sumnjaju da je smrt bila nasilna i ratni zločin.

U pratnji radnika na iskopavanju bili su forenzički stručnjaci, kao i tužioci, kada su ovi prvi iskopali telo pokopano pre 18 godina. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

Tužiteljka Hajdari je objasnila da su Totaj i Tači o ovom slučaju neposredno posle rata obavestili Unmik; ona nije pružila informacije o tome zašto je trebalo da prođe 18 godina da bi se ekshumiralo telo, uprkos tome što su vlasti posedovale precizne informacije u vezi sa mestom groba sve ovo vreme.

“Ne znam. Ovo pitanje morate da postavite Unmiku i Euleksu, jer smo mi ovaj slučaj primili 27. aprila, a što je deo slučajeva koji su preneseni od Euleksa”, objasnila je misleći na prenos nadležnosti lokalnim institucijama za bavljenje ratnim zločinima.

Odeljenje za ratne zločine Specijalnog tužilaštva Kosova uspostavljeno je 2015, a nakon prenosa nadležnosti od Euleksa za bavljenje ratnim zločinima. Ova misija je, takođe, nasledila nadležnosti — od Unmika, i to 2008. godine. Do tada je samo Unmik imao nadležnosti da se bavi ratnim zločinima, ali i dalje ima ovakve slučajeve.

Međutim, ni Euleks, koji je kod sebe imao ovaj slučaj u prethodnih devet godina, ni Unmik nisu ponudili jasna objašnjenja o tome zašto im je trebalo 18 godina da ekshumiraju telo.

Ne zna se zašto je trebalo da prođu dve decenije da bi se mesto groba istražilo, kada su precizne informacije prenesene državnim organima još neposredno nakon rata. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

Euleksova portparolka, Dragana Nikolić Solomon, izjavila je da je do odlaganja došlo zbog “sudskih procedura između Kosova i Albanije”.

“Forenzički institut može da kopa jedino kada za to dobije naređenje od sudije suda u državi u kojoj se određeno mesto nalazi”, rekla je.

Specijalna tužiteljka Hajdari je objasnila da je nalog za ekshumiranje tela uručen neposredno nakon što su slučaj primili od Euleksa. “Ministarstvo pravde Albanije je sasvim posvećeno saradnji u ovom slučaju”, rekla je Hajdari.

Portparol Unmika je izjavio da nisu u mogućnosti da komentarišu slučaj, jer prethodno nisu dobili precizne informacije koje bi im omogućile da slučaj lociraju u svojoj dokumentaciji, kao što je broj slučajeva koji se nalazi kod Specijalnog tužilaštva Kosova; K2.0 je ponovo zatražilo od Specijalnog tužlaštva da nam ustupi informacije o broju slučajeva, ali ova institucija to nije učinila do vremena objavljivanja ovog članka.

Drita Hajdari, koja se nalazi na čelu Odeljenja za ratne zločine Specijalnog tužilaštva Kosova, bila je na licu mesta kada su radnici na iskopavanju naišli na poruku u boci koja je pokopana pored tela. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

Hajdari je izjavila za K2.0 da je podnela zahtev radi hitne identifikacije tela, a kako bi se saznalo da li žrtva ima porodicu i, ako je tako, da joj se telo vrati.

“Poznajući visok broj ljudi koji su nestali od rata i osetljivost ovih slučajeva, lično ću se pobrinuti za to da se proces identifikacije sprovede što je pre moguće”, rekla je. K

Naslovna fotografija: Ade Mula / K2.0.