Dana 4. marta 2019. godine, zaposlenici/e kompanije Konsoni u Gnjilanu imali su specijalnog gosta. Tadašnji premijer Ramuš (Ramush) Haradinaj posjetio je dvije uspješne firme u pomoravskom gradu, i to u sklopu kampanje podrške domaćim poduzećima; tu je godinu premijer nazvao “godinom ekonomije” za Kosovo.

Na fotografijama nastalim tog dana, Haradinaj pozdravlja radnike/ce fabrike, a u naknadno objavljenom saopćenju za medije spominju se “priče o uspjehu” i “garantovano zdravi proizvodi”. U saopćenju je između ostalog navedeno da će Vlada “stvoriti povoljnu klimu za domaće proizvođače, što će im omogućiti da bez ikakvih poteškoća posluju i na domaćem i na stranom tržištu.”

Svrha tih posjeta je, prema svemu sudeći, bila ta da se dokaže kako je odluka o uvođenju stopostotnih carina na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine — koju je vlada donijela tri mjeseca ranije — pozitivno utjecala na razvoj poduzeća, pa samim time i na privredu u zemlji.

U oktobru 2018. godine, vlada je prvo uvela desetpostotne carine na uvoz iz navedenih država, no vremenom se transparentnost dijaloga između predstavnika/ca Kosova i Srbije smanjila i počelo se govoriti o tajnim dogovorima vezanim za razmjenu teritorije. Tako je mjesec dana po uvođenju carina u visini od 10% vlada pooštrila mjere povećavši carinsku stopu na 100%.

Godine 2019, tadašnji premijer Ramuš Haradinaj izjavio je da će njegova vlada stvoriti povoljnu klimu za domaću proizvodnju. Fotografija: Zahvaljujemo Uredu premijera.

Haradinaj je nedugo zatim rekao da je povećanje stope carina odgovor na necarinska ograničenja koja je nametnula Srbija, kao i na nepoštivanje Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA). Mediji su izvijestili da je taj potez možda i reakcija na kampanju Srbije koja ima za cilj povlačenje priznanja Kosova te na lobiranje protiv prijema Kosova u međunarodne organizacije.

Rasprave o političkim događanjima na Kosovu od kraja 2018. godine pretežno se tiču carina. U martu 2020. godine, neslaganja oko narednih koraka u pogledu carinskog režima izazvale su nepopravljivu štetu u odnosima Samoopredjeljenja i LDK — partnera u vladajućoj koaliciji koja je preuzela vlast od Haradinajeve vlade — što je dovelo do usvajanja prijedloga o nepovjerenju vladi u Skupštini.

Dana 1. aprila, odlazeća vlada ukinula je carine na proizvode koji se uvoze iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nakon čega je poduzela prve korake u primjeni “načela reciprociteta” prema Srbiji.

Osim o političkim događanjima, bile su neizbježne i rasprave o posljedicama carina na ekonomiju Kosova. Tadašnji ministar trgovine i industrije, Endrit Šalja (Shala), opisao je carine kao “nastavak napora usmjerenih na jačanje lokalnih proizvođača i privrede”. Pored toga, jedna od stavki koje je Haradinaj neprestano podcrtavao da bi opravdao odluku o uvođenju carina odnosila se njen navodno pozitivan učinka na poduzeća i kosovsku privredu uopće.

Ne iz Srbije, već iz…

Radi analize utjecaja carina na proizvodnju i cijene proizvoda na Kosovu, Institut GAP je proveo istraživanje u okviru kojeg je uporedio vrijednosti niza pokazatelja zabilježene u periodu od januara do oktobra 2018. godine s odgovarajućim vrijednostima evidentiranim u istom periodu 2019. godine.

Prema rezultatima istraživanja, nivo izvoza s Kosova ostao je zanemariv u odnosu na uvoz, čija se vrijednost povećava kada je riječ o uvozu robe iz zemalja mimo Srbije i Bosne i Hercegovine. Najveći profit ostvarile su kompanije koje su iskoristile nestašicom srpskih proizvoda na kosovskom tržištu; kompanije s Kosova nemaju kapacitet da zadovolje tržišnu potražnju.

Iz nekih poduzeća poručuju da cijenu zabrane uvoza iz Srbije — koja je prije uvođenja carina bila glavni trgovinski partner Kosova — plaćaju potrošači i firme na Kosovu.

Vlasnici/e poduzeća na Kosovu navode da su stopostotne carine skupo koštale domaće potrošače/ice i firme. Arhivska fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

K2.0 je razgovarao s vlasnicima četiri poduzeća iz različitih dijelova Kosova kako bismo saznali više o izazovima s kojima se suočavaju već godinu i po dana koliko su carine na snazi.

Agim Sahiti, suvlasnik i direktor Konsonija, naglašava da su carine skupo koštale njegovu firmu. “Uvođenje carina predstavljalo je udar na našu kasu”, kaže Sahiti u telefonskom razgovoru, zabrinuto komentarišući i trenutnu situaciju nastalu uslijed pandemije COVID-19.

Za Sahitijevu kompaniju, koja zapošljava 130 osoba, najvažniji uvozni proizvodi su hrana za piliće (koncentrat) i ptice. Prije su se ti artikli uvozili iz Srbije, ali carine su primorale ovog poduzetnika da pronađe alternative negdje drugdje.

“Ptice smo dobijali iz Grčke, a hranu većinom iz Bugarske te jednim dijelom iz Hrvatske”, objašnjava Sahiti.

Njegova kompanija u toku jedne godine uveze 1,5 miliona komada ptica, a — prema njegovim riječima — cijena uvoza se po uvođenju carina povećala za 150 000 eura.

“Bilo je skuplje, mnogo skuplje”, poručuje Sahiti. “Čak je i hrana [za piliće] poskupjela za cirka 30%. Godišnje smo morali izdvajati 400 do 500 hiljada eura.”

Sahiti ističe da njegova kompanija općenito gubi oko pola miliona eura godišnje zbog toga što su primorani uvoziti iz drugih zemalja. Nadalje, u zaključku istraživanja Instituta GAP ocijenjeno je da, budući da se roba uvozi iz udaljenijih država, poduzeća između ostalog trpe i veće troškove prijevoza.

A šta je s domaćom proizvodnjom?

U analizi utjecaja carina na domaću proizvodnju, Institut GAP je koristio tri pokazatelja čije vrijednosti ukazuju na promjene u aktivnostima unutar proizvodnog sektora, a to su: poslovni prihodi, potrošnja energije i broj zaposlenih.

Rezultati istraživanja pokazuju da su proizvodna poduzeća u periodu kada je carina bila na snazi zabilježila povećanje prometa, no to nije bilo ništa posebno; štaviše, to povećanje bilo je manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

“U periodu između januara i septembra 2019. godine, u ovom sektoru je evidentiran rast od 10%, dok je u istom periodu 2018. godine rast u proizvodnoj industriji iznosio 16%”, navedeno je u istraživanju.

Godišnji poslovni prihodi koje firme prijavljuju Poreznoj upravi Kosova pokazuju da carine nisu imale pozitivan učinak. Tokom 2019. godine — kada je carina bila na snazi — firme u proizvodnoj industriji — i to ukupno njih 5000 — povećale su svoja prihodovanja u odnosu na prethodnu godinu za 130 miliona eura, s tim da je povećanje prihoda u 2018. godini dostiglo 170 miliona eura.

'Cijene su se samo povećale'

Utjecaj stopostotnih carina na cijene na Kosovu.

Arian Lumezi

'Cijene su se samo povećale'

Utjecaj stopostotnih carina na cijene na Kosovu.

Arian Lumezi