Blogbox | BiH

Mogu li protesti donijeti promjene u Bosni?

Piše - 30.07.2018

Rijetka dešavanja naroda u Bosni i Hercegovini ukazuju na nedostatak demokratije

Iskustvo građanskog učešća, kroz korištenje prava na izražavanje i prava na slobodu okupljanja i udruživanja, u Bosni i Hercegovini je jako siromašno. Naravno, riječ je o pravima bez kojih je demokratija nezamisliva.

S druge strane, iskustvo govori da je u našem društvu praktično nemoguće predvidjeti događaje koji podrazumijevaju izražavanje stavova građana i građanki na ulici.

Fotografija: Oštra Nula.

Da je neko pitao bilo kojeg/u političkog/u analitičara/ku nekoliko dana prije izlaska roditelja i prijatelja Davida Dragičevića, mladića iz Banja Luke ubijenog pod sumnjivim okolnostima, vjerovatno bi dobio odgovor da se ništa značajno u ovom smislu neće desiti do opštih oktobarskih izbora. Slična situacija je bila i sa velikim socijalnim protestima iz februara 2014. godine.

Iako ima izuzetaka, čini se da je pravilo da su izlasci građana i građanki na ulicu u BiH i dalje događaji koji podrazumijevaju reaktivnost, i razlog za protest jeste spontana reakcija na neki nezadovoljavajući društveni događaj ili situaciju u društvu.

Iz ovih tvrdnji bi se mogao izvući zaključak da je razvoj demokratije, pluralizma i praktikovanja ljudskih prava još u povoju. U tom smislu se može reći da su građani i građanke, radnici i radnice, i druge društvene grupe, i dalje daleko od toga da budu politički subjekti i da svjesno, planirano i intencionalno utiču na društvena kretanja u našem društvu, kao i na proces donošenja društvenih odluka.  

Proces društvenog učenja

Razloga za ovakvu društvenu situaciju je mnogo i njihovo elaboriranje bi zahtijevalo mnogo ozbiljniji tekst od bloga.

Utisak je da svaki od tih rijetkih “dešavanja naroda”, baš zbog nabrojanih razloga, predstavlja dragocjeno društveno iskustvo iz kojeg treba crpiti novo znanje, ali koje neminovno, zbog isprepletenosti i međuzavisnosti društvenih procesa i dinamika imaju i dugoročni i neizbrisiv trag u procesu društvenog učenja.

U ovako opisanom društvu, u kojem je sistem kreiran da po svaku cijenu perpetuira sam sebe, su izbori i principi predstavničke demokratije izgubili svaki smisao.

Društveno iskustvo u dvije protekle decenije govori da jedina nada u promjenu društva ogrezlog u kriminal, korupciju, društva koje je izgubilo bilo kakve humane društvene vrijednosti i u kojem klasne i socijalne razlike dosežu potpuno nove nivoe, društva kreiranog za zadovoljavanje pohlepe uskog kruga moćnika; leži baš u jasnom, glasnom i beskompromisnom djelovanju potlačenih građana i građanki u javnom prostoru. Drugi način promjene jesu promjene globalnih geopolitičkih kretanja, na koje mala društva i njihovi članovi i članice nemaju nikakav uticaj.

U ovako opisanom društvu, u kojem je sistem kreiran da po svaku cijenu perpetuira sam sebe,  izbori i principi predstavničke demokratije gube svaki smisao. Moglo bi se argumentovati da je predstavnička demokratija globalno odavno prestala da bude ono u šta nas vlastodršci uvjeravaju da jeste i šta bi trebalo da bude, samo su metode prikrivanja i predstavljanja naizgled funkcionalnog sistema u skladu sa civilizacijskim dostignućima globalno mnogo suptilnije i samim tim i teže za dekonstruisati.

U bosanskohercegovačkom društvu su ovi mehanizmi puno brutalniji i prozirniji, i duboko vjerujem da se svaki iole svjestan član ovog društva našao pred situacijom da ga sistem i institucije sistema prave budalom i uopšte se ne kriju i na bilo koji način to opravdavaju.

Zbog svega navedenog, Pravda za Davida, zajednica okupljena oko potrebe da javnost sazna okolnosti i učesnike ubistva Davida Dragičevića, zajednica koja se vodi principima istine i pravde, vjerovatno predstavlja najznačajniji događaj u Banjoj Luci i entitetu Republika Srpska nakon protesta za Picin park 2012. godine, do sada najznačajniji protest u Banjaluci koji je trajao mjesecima.

Naravno, čitav ovaj tekst se odnosi na događaje koji polaze iz pozicije nezadovoljstva, koji podrazumijevaju kritički pristup i zahtjevaju društvene promjene.

Konstantne optužbe građana

Nasuprot ovima, posljednje dvije decenije su obilovale skupovima čija je jedina društvena funkcija bila da potvrde i održe sistem ovakvim kakav jeste, kako u entitetu Republika Srpska, tako i Federaciji BiH (od skupova podrške haškim presuđenicima do skupova podrške Erdoganu).  Bitno je uočiti razliku u dinamici ovih događanja između dva entiteta, čiji uzroci leže u održavanju konstantnog sukoba niskog intenziteta od završetka rata, a koji rezultira duboko podijeljenim društvom u kojem su društvene veze pokidane, što utiče i na mogućnost vođenja borbi za zajedničke interese različitih potlačenih društvenih grupa u cijeloj državi.

Osim već navedenih razloga, podijeljenosti društva na nivou identitetskim matrica proisteklih iz rata, i bjesomučna propagandna mašinerija je uzrok nemogućnosti da se jedan društveni problem artikuliše na nivou čitave države.

Imali smo prilike da gledamo navedene socijalne proteste u FBiH koji nisu imali značajnijeg odjeka u RS, JMBG proteste u Sarajevu koji nisu imali nikakvog uticaja na podizanje glasa naroda u RS. Navedeni protesti za Picin park su se takođe zadržali na nivou Banja Luke, te ni na koji način nisu korespondirali sa situacijom u ostatku BiH. Osim već navedenih razloga, podijeljenosti društva na nivou identitetskih matrica proisteklih iz rata, i bjesomučna propagandna mašinerija je uzrok nemogućnosti da se jedan društveni problem artikuliše na nivou čitave države.

Konstantne optužbe da legitimni građanski bunt predstavlja namjeru ugrožavanja nacionalnih interesa, pored već toliko puta viđenog scenarija koji podrzumijeva optužbe svih onih koji izražavaju svoje nezadovoljstvo da rade u službi stranih i drugih interesa, jesu samo dio propagandnih strategija kojima nenarodna vlast i institucije kojima upravljaju pokušavaju da obesmisle i oduzmu legitimitet građanskoj kritici.

Fotografija: Aleksandar Trifunović Buka.

Scenario je doslovno primjenjen i na slučaju Pravde za Davida. Optužbe da se radi o obojenoj revoluciji, da strane agencije plaćaju ljude da svakodnevno protestuju na trgu, da se radi o borbi protiv Republike Srpske i njenih institucija i slične nebuloze i ovaj put su našle mjesto u režimskim medijima.

Uz pomoć dobro organizovane infrastrukture, svi ideološki aparati koji su pod kontrolom institucija upregnuti su kako bi zaustavili traganje i zahtjev građana i građanki za istinom i pravdom.

Smrt Davida Dragičevića

U martu 2018. Godine, tijelo Davida Dragičevića (21) pronađeno je u rijeci Crkvena u Banjaluci. Četiri mjeseca kasnije i još uvijek nije jasno šta i kako se desilo Davidu.

Njegova porodica tvrdi da je ubijen, nakon što je mučen i silovan. Oni optužuju policiju za manipulaciju ključnim dokazima, te visokorangirane političare i vlast u Republici Srpskoj za prikrivanje navodnog zločina. Vlasti negiraju navode te tvrde da je istraga u toku.

Od kada je Davidovo tijelo pronađeno, građani i građanke izlaze na ulice zahtijevajući istinu o njegovoj smrti.

Ono što razlikuje ove proteste od svih ostalih u entitetu Republika Srpska, osim toga što najduže traju na prostoru ovog dijela države od njenog nastanka, jeste moć koju imaju. Fejsbuk-grupa koja broji više od 330.000 članova, ogromna podrška koja dolazi iz okruženja i cijelog svijeta, te nekolicina nezavisnih medija uspjeli su da smrt Davida Dragičevića i sumnjive okolnosti pod kojima se desila, nametnu kao temu od prvorazrednog značaja, te da natjeraju sve da se odrede prema ovome.  

O tome dovoljno govori situacija da su nadležne institucije organizovale zajedničku konferenciju za medije o ovom slučaju, rasprava u Narodnoj skupštini RS, formiranje Anketnog odbora Skupštine koji se bavio samo ovim pitanjem, mnogobrojne izjave političara i vodećih ljudi entiteta su takođe pokazatelji da se uspjelo generisati dovoljan pritisak u kojem je nemoguće ignorisati ono što se dešava na ulici. Do sada održana dva velika skupa, pored svakodnevnih skupova na Davidovom trgu u Banjoj Luci, od kojih je svaki okupio više od 10.000 ljudi jesu takođe pokazatelj da ova inicijativa ima moć da utiče na dalji tok donošenja odluka. Situaciju dodatno komplikuju i nadolazeći izbori u oktobru i strah nenarodne vlasti od toga da bi se ova dešavanja na ulici mogla odraziti na izborne rezultate.

Jedino što ima smisla za kraj ovog teksta jeste molba i poziv svim osobama nezadovoljnim trenutnom situacijom u bosanskohercegovačkom društvu, ali i svim osobama kojima su istina i pravda vrijednosti za koje se ima smisla boriti, da dođu na Davidov trg i pridruže se ovoj legitimnoj borbi za bolju budućnost svih nas, ili da se na bilo koji drugi način uključe i podrže zajednicu Pravda za Davida.

Naslovna fotografija: Aleksandar Trifunović Buka.

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI

NAGORE

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.

THANKS FOR SUBSCRIBING

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.