Blogbox | Media

Da li me je strah od veštačke inteligencije?

Piše - 09.09.2025

Od kreativnosti do jednog prompta.

U intervjuu sa Geoffreyjem Hintonom, koji je poznat kao “otac” veštačke inteligencije (AI), kada ga pitaju koji savet bi dao mladima u vezi sa profesionalnim putem i na šta treba da se fokusiraju, on kaže: “Obučite se da postanete vodoinstalater.” Geoffrey je ceo život posvetio razvoju veštačkih neuronskih mreža inspirisanih ljudskim mozgom, a njegovi algoritmi su postavili temelje AI koju danas koristimo. Prema njegovim rečima, zanat vodoinstalatera i dalje ostaje siguran posao, jer AI i dalje ima poteškoća u profesijama koje zahtevaju fizičku veštinu. Dok mnogi poslovi srednjeg nivoa nestaju, ovaj zanat će dugo ostati stabilan.

U najnovijem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma, više od 40% poslodavaca planira da smanji radnu snagu do 2030. godine zbog automatizacije pomoću AI. Među profesijama za koje se u izveštaju predviđa da će najbrže biti zamenjene AI, na 11. mestu je i moja profesija — grafički dizajn.

Po završetku srednje škole, lako sam odlučila da upišem grafički dizajn, jer je to bila jedina profesija koja me je privlačila. Sećam se da sam se pripremala za svet u kome su odlične ocene i mukotrpan rad bili cenjeni i nezamenjivi.

Međutim, danas, u oblasti grafičkog dizajna, nijedna od tih vrednosti više nema težinu koju je imala. Projekat koji meni oduzme dva dana, AI može da kreira za dve minute, i to me navodi da razmišljam gde ću se naći u budućnosti. Sama pomisao da ću u budućnosti morati da se bavim nečim drugim me plaši.

Ali, šta me zapravo brine i plaši najviše?

Kreativnost naspram AI?

Obično argumenti koje čujem protiv moje zabrinutosti oko AI su da AI nije kreativan i stvara samo ono što već postoji; da ljudi žele da konzumiraju nešto što je stvoreno ljudskom rukom; i da su slične promene već ranije dešavane, a uz to će se pojaviti i nove mogućnosti.

Međutim, ne slažem se sa komforom koji nude ovi argumenti.

Prvo, nije svaki kreativni posao uvek potpuno kreativan. Postoje poslovi koje obavljaju kreativni ljudi, ali koji su više tehnički i ne zahtevaju stalnu kreativnost. Upravo će ovi poslovi biti prvi koje će AI zameniti, poslovi koje danas obavljaju ljudi. AI će zameniti grafičke dizajnere u kreiranju jednostavnih logotipa, informativnih objava za društvene mreže ili lakih intervencija na fotografijama i video materijalima. Ali verujem da će i poslovi koji zahtevaju više kreativnosti i novih ideja “od nule” biti zamenjeni.

Danas, kreativni umetnik se uglavnom inspiriše prethodnicima. Nisu svi ljudi revolucionari koji menjaju istoriju svojim idejama. U vremenu u kojem živimo, većina stvari je već otkrivena i jedina preostala opcija je rekoncepcija postojeće ideje — nešto što AI radi bez problema i mnogo brže, jer poseduje više znanja o istoriji, ekonomiji, politici ili bilo kojoj drugoj oblasti i na osnovu toga može da kombinuje nove ideje iz svih tih oblasti.

Istina je da su se takve tehnološke promene i ranije dešavale u istoriji i da im se čovečanstvo prilagođavalo, ali nikada nisu dolazile ovako brzo i u svim oblastima istovremeno.

Drugo, možda je istina da ljudi više vole sadržaje koje su stvorili ljudi. Ali postoji mali broj onih koji razmišljaju o tome kako je video ili objava na društvenim mrežama zapravo nastala kada je vide. Sve što ih zanima jeste poruka koju primaju kroz te proizvode. Nadalje, mnogi projekti koje grafički dizajner svakodnevno radi su rutinski i informativni. Plakat za sniženje u prodavnici ili promotivna kampanja ne mora nužno imati “kreativnu dušu”. Ipak, ni ovde kreativnost ne nestaje, jer informativni sadržaj zahteva upotrebu dizajnerskih i video tehnika kako bi poruka bila efektivno preneta, bilo kroz emocije ili druge ubedljive metode. Ipak, ovo su rutinski projekti gde krajnji rezultat često nije mnogo različit od onog koji može AI da proizvede.

Treće, tačno je da su takve tehnološke promene već ranije dešavane u istoriji i da se čovečanstvo prilagođavalo promenama, ali nikada nisu dolazile ovako brzo i paralelno u svim oblastima. Problem je u tome što promene koje danas vidimo nisu ni konačne; ovo je tek početak, a za četiri ili pet godina napredovaće još više.

Lično, ove promene će uticati i na mene.

To nameće potrebu da budemo korak ispred vremena i da učimo nove veštine, bez obzira da li će biti dovoljne ili ne. Lično, koristim AI alate da mi pomognu da posao završim brže i lakše, na primer za generisanje slika. Iako se trudim da usvojim ove veštine kako bih ostao u toku sa razvojem, upotreba AI me brine, jer imam osećaj da moje sposobnosti rešavanja problema slabe i da razvijam naviku da se obratim AI-u svaki put kad treba da rešim problem. To me navodi da razmišljam da možda ja preuzimam ulogu mašine, dok AI radi posao koji sam nekada ja radio, uključujući i razmišljanje kao dizajner i izvršavanje ideje.

Iako AI neće moći u potpunosti da zameni ljude u grafičkom dizajnu, a neka mesta poput kreativnih direktora ili glavnih dizajnera će opstati, njihov broj će se drastično smanjiti i samo mali broj nas će preživeti u ovoj oblasti.

Plašim se da dolazimo u fazu u kojoj grafički dizajner više neće morati da uči nove veštine niti da se kreativno izaziva da stvori nešto dobro, već će mu biti dovoljno samo da zna kako da pravilno napiše zahtev za AI, odnosno ‘prompt’.

Naslovna slika: Dina Hajrullahu preko ChatGPT-a

Ovaj blog je objavljen uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta “Informisana demokratija: Podsticanje raznovrsnog i održivog medijskog ekosistema”. Za njegov sadržaj isključivu odgovornost snosi Kosovo 2.0 i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.