“Vlora Çitaku ima srpski pasoš!”, “Megaskandal: Intimni susret šefa Srpske liste Gorana Rakića na jahti”, “Poslovni krediti u visini do 50.000 eura”. Ovo su samo neke od dezinformacija koje su plasirane na Facebooku u proteklih godinu dana.

Dezinformacijama se u medijima šire neistiniti podaci o javnim ličnostima, dešavanjima na političkoj sceni i društvenim problemima. Osim svega toga, često bude govora i o neprovjerenim lijekovima protiv raznih bolesti, lažnim oglasima za posao u Evropi i obmanjujućim brzim kreditima. Što se tiče Facebooka konkretno, mnoge dezinformativne sadržaje postavljaju sumnjivi i lažni profili, ali i etablirani mediji.

Prema najnovijim podacima That Ada, kompanije koja se bavi analitikom društvenih medija, na Facebooku je 7. septembra bilo aktivno ca 950.000 kosovskih naloga. Budući da je Facebook najpopularniji društveni medij na Kosovu, tradicionalni mediji se prilagođavaju objavljivanjem sadržaja u vidu kratkih videa, infografika te direktnih prenosa i reportaža.

Shkëlzen Osmani, direktor platforme za provjeru informacija Hibrid.info, kaže da su na Facebooku prisutni brojni mediji. “Facebook je u ovom trenutku cijeli jedan univerzum. U tom univerzumu postoji mnoštvo nebeskih tijela — Facebook ih je objedinio”, dodaje Osmani.

Svakome ko ima pristup Facebooku dopušteno je da postavlja sadržaj na njemu. Međutim, ni Facebook, ni Instagram, ni Threads, ni ostali društveni mediji u vlasništvu Mete — konglomerata koji je donedavno bio poznat pod imenom Facebook — ne prave razliku između medija i drugih korisnika_ca.

“Stranice uopšte nisu razvrstane po tome da li pripadaju medijima, influenserima ili zdravstvenim i inim ustanovama. Dakle, vi se informišete u zavisnosti od algoritma”, objašnjava Osmani. Pomenuti algoritam utvrđuje ciljnu publiku u skladu sa korisničkim sklonostima, a koje su prethodno određene na osnovu klikova, lajkova, šerova i interakcije između korisnika_ca.

Skoro milion korisnika_ca Facebooka koliko ih ima na Kosovu istovremeno je ciljna publika sumnjivih i lažnih profila koji plasiraju dezinformativne sadržaje ili u svrhu zarade (putem klikova) ili u svrhu ostvarivanja određenih nematerijalnih ciljeva. Imajući u vidu to da se njime ukupno koristi više od tri milijarde ljudi, Facebook je jedna od vodećih društvenih mreža u svijetu ne samo po broju korisnika_ca, već i po širenju dezinformacija.

Meta je pod velikim pritiskom jer je dozvolila širenje dezinformacija, a naročito počevši od predsjedničkih izbora u SAD-u održanih 2016. godine. Naime, ustanovljeno je da je širenje dezinformacija na društvenim medijima uticalo na ishod izbora te da su privatni podaci više miliona korisnika_ca prodati za potrebe predizborne kampanje.

U toku kampanje CNN je otkrio da u proizvodnji lažnih vijesti učestvuje grupa mladih iz Sjeverne Makedonije koji su lažirali profile američkih građana_ki. Motiv je bila finansijska korist, a s obzirom na to da im je svaki klik donosio izvjesnu sumu novca. U gro njihovih lažnih vijesti favorizovan je Donald Trump, i to kroz neistinite tvrdnje da ga podržava i papa Franja te da je Bill Clinton — suprug Trumpove protivkandidatkinje Hillary Clinton — seksualno napastvovao 13-godišnjakinju. Usljed lažnih vijesti i masovnog prikupljanja privatnih podataka, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg 2018. godine je pozvan da svjedoči pred Kongresom SAD-a. 

Meta je radi borbe protiv dezinformacija započela saradnju sa platformama za provjeru informacija (tzv. “fakt čekerima”), na čiji je tapet 2017. godine stavljen Facebook, 2018. WhatsApp, a 2019. Instagram. Novoosnovana platforma Threads trenutno ne sarađuje sa fakt čekerima.

Godine 2018. Meta je počela da sarađuje i sa kosovskim platformama za provjeru vjerodostojnosti informacija.

Facebook pod faktčekerskom lupom

Među vodećim platformama za provjeru informacija na Kosovu jeste Krypometri, koji funkcioniše od 2016. godine — i to pod okriljem portala Kallxo.com. Godine 2018. Krypometri je od Facebooka dobio odobrenje za provjeru tačnosti sadržaja — postavši tako “spoljni fakt čeker” — te je za sada jedina kosovska organizacija koja ostvaruje saradnju sa Metom. Krypometri je takođe član Međunarodne mreže za provjeru informacija (MMPI), organizacije koja se bavi praćenjem trendova u oblasti provjeravanja informacija služeći kao globalna platforma za obuku i saradnju između 200 organizacija posvećenih faktografskoj analizi informacija.

Spoljni fakt čekeri prate objave na Facebooku. Ako utvrde da je sadržaj netačan ili da su određene pojedinosti izostavljene, na pripadajućoj objavi biće prikazano upozorenje da su fakt čekeri sadržaj označili kao lažnu odn. vijest izvađenu iz konteksta. To upozorenje služi kao ležeći policajac s obzirom na to da korisnik_ca ne može pristupiti objavi, a da prvo ne vidi upozorenje ispod kojeg treba da odabere opciju “Saznaj zašto”.

Kada odabere tu opciju, pojavljuje se nova traka putem koje korisnik_ca može otvoriti relevantni članak Krypometrija, a da bi saznao_la zašto je sadržaj okarakterisan kao dezinformativan. Ispod članka nalazi se dugme “Prikaži objavu”.

Krypometri gotovo svakodnevno pregleda stranice na Facebooku za koje je već naznačeno da plasiraju neistinite informacije ili vijesti izvučene iz konteksta.

Portal kosovskog javnog emitera rtklive.com u avgustu 2023. godine objavio je sponzorisani članak naslovljen: “The Economist: Kosovo po privrednom rastu ispred svojih susjeda.” Podnaslov članka glasio je: “Britanski list The Economist objavio članak o Kosovu pod naslovom ‘Nacija startapa — kako preduzeća na Kosovu protivno svim očekivanjima vode zemlju u budućnost’.”

Krypometri je ispod članka stavio sljedeće upozorenje: “Izvučeno iz konteksta — nezavisne platforme za provjeru informacija ocjenjuju da je sadržaj izvučen iz konteksta te da čitalaštvo može biti dovedeno u zabludu.” Naime, članak nije objavio The Economist, već The Economist Impact, a sponzorisali su ga Privredna komora Kosova, Privredna komora Sjedinjenih Američkih Država i rukovodstvo jednog od projekata USAID-a. The Economist Impact u sastavu je grupacije The Economist Group, a od lista The Economist razlikuje se po tome što dopušta objavljivanje sponzorisanih sadržaja. Shodno tome, članak nije informativnog, već promotivnog karaktera.

Većina skorijih članaka na Krypometriju tiče se politike, pri čemu se bilježi velika količina dezinformativnih objava usmjerenih protiv aktualne vlasti. Tako je stranica Komente Politike na Facebooku objavila poster na kojem ispod fotografije Xhelala Sveçle, ministra unutrašnjih poslova Kosova, piše: “Xhelal sve veterane OVK proglasio za srpske kolaboracioniste.” Nakon što je analizom utvrđeno da se radi o dezinformaciji, stranica je izbrisala objavu.

Na meti dezinformacija našla se i Vlora Çitaku, zamjenica predsjednika Demokratske partije Kosova (PDK) — najveće opozicione stranke u zemlji. Naime, na jednom nalogu iznesena je neosnovana tvrdnja da Çitaku ima srpsko državljanstvo, ali se kasnije na pripadajućem kratkom videu pojavilo upozorenje da su nezavisne platforme za provjeru informacija ustanovile da je tvrdnja nepotkrijepljena.

Po poslovnoj politici Facebooka, vidljivost naloga na kojem se objavi po ocjeni Metinih partnera dezinformativni sadržaj biće smanjena.

Kreshnik Gashi, izvršni urednik Kallxa, kaže da neke stranice brišu objave za koje se ustanovi da su lažne ili izvađene iz konteksta, a neke ne.

“Postoje dvije grupe stranica. Prvu čine anonimne stranice koje ne mogu biti identifikovane, odn. za koje nije moguće utvrditi ko stoji iza njih. One imaju široku publiku i svejedno im je da li će je izgubiti jer njihov cilj nije informisanje”, pojašnjava Gashi. Kako dalje navodi, drugu skupinu čine stranice koje pripadaju informativnim portalima, novinskim agencijama i drugim medijima. Kako je njihov cilj da što duže opstanu na medijskom tržištu, te stranice koriguju sporne članke, što bude i naznačeno.

“To još uvijek nije standard i formalna politika svih medija na Kosovu, ali ima pomaka”, napominje Gashi.

Valon Canhasi, osnivač marketinškog preduzeća Hallakate, kaže da su lažni profili sve zastupljeniji tokom predizbornih kampanja. To da se dezinformisanje intenzivira uoči izbora globalna je pojava.

Prema Canhasijevim riječima, svaki pokušaj utvrđivanja broja lažnih naloga osuđen je na neuspjeh.

“Teško je utvrditi konkretan broj lažnih naloga, ali njihov procenat je ipak veoma mali jer su platforme danas izuzetno sofistikovane. Problem leži u tome što pravi profili dijele neistinite informacije,” podvlači Canhasi.

Prema podacima iz izvještaja Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), koji je u periodu od marta 2020. do februara 2021. godine realizovao praćenje informativnih portala i društvenih medija, dezinformacije šire brojne grupe i stranice na Facebooku kreirane radi podrške određenoj političkoj opciji ili pokretu — a naročito u toku izbornog procesa.

Osmani kaže da na planu provjere informacija Hibrid.info — koji je takođe u sastavu MMPI-ja — kontaktira sa Facebookom iako nije njegov službeni partner.

“Facebookovi algoritmi obično sami primijete kada fakt čeker ili član MMPI-ja stupi u interakciju sa sadržajem”, objašnjava Osmani.

Hibrid.info trenutno vodi pregovore sa Facebookom kako bi izborio status spoljnog fakt čekera, a u januaru ove godine započeo je praćenje društvenih medija. Kako je navedeno u prvom pripadajućem izvještaju objavljenom za period od januara do juna 2023, Facebook je primarni društveni medij na kojem se dijele dezinformacije vezane za dešavanja na Kosovu.

Dezinformacije na TikToku, Twitteru i Telegramu

Više stotina stranica na Facebooku kao i korisnika_ca Twittera — koji odnedavno nosi naziv X — podijelilo je u junu ove godine dipfejk montiran pomoću vještačke inteligencije.

Vizualna podloga tog dipfejka je fotomontaža na kojoj su prikazani kosovski premijer Albin Kurti i američki ambasador na Kosovu, Jeffrey Hovenier. U okviru pratećeg tonskog zapisa Hovenier Kurtiju govori da će biti posljedica zbog neosnovanih privođenja Srba_kinja na sjeveru Kosova. Premijer mu odvraća da će Srbi_kinje biti hapšeni bez obzira na to da li su počinili krivična djela ili ne, a kako bi se sjever stavio pod kontrolu Kosova. Hovenierovi glas i akcenat prilično su realistični, ali Kurti govori britanskim naglaskom.

Video se proširio društvenim medijima u jeku tenzija do kojih je došlo pošto su 24. aprila u opštinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova održani prijevremeni izbori.

Adea Beqaj, viša dužnosnica NDI-jeve inicijative Integritet informacija, kaže da se tim i takvim dezinformacijama unosi nepovjerenje.

“Namjera je bila da se kroz fingirani razgovor premijera i ambasadora našteti objema stranama. Kontekst izvrtanja informacija veoma je bitan — ovakvi sadržaji doprinose destabilizaciji zemlje i produbljivanju jaza između Srba i Albanaca”, ističe Beqaj.

Lažni video je kružio i po grupama sa značajnim brojem korisnika_ca na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka koja omogućava kreiranje grupa i kanala. Pristup tim grupama i kanalima dostupan je svakome ko ima nalog.

Kako navode iz NDI-ja, značajan broj korisnika_ca sa sjevera Kosova prati kanal na srpskom jeziku “BUNT je stanje duha ☦︎”.

Ovaj kanal ima 70.000 pratilaca_teljica te svakodnevno objavljuje sadržaj o Kosovu koji je često zasnovan na dezinformacijama i govoru mržnje. Platforme za razmjenu poruka mnogo je teže nadzirati jer u zatvorenim grupama odabir sadržaja koji se dijeli vrši moderator_ka.

Unutar aplikacije korisnici_e mogu prijaviti sadržaj platformi ili se obratiti osobi koja upravlja nalozima, s tim što njeni telefonski broj te ime i prezime mogu biti prikriveni.

Hibrid.info je u više navrata do sada razotkrivao vijesti koje se objavljuju na kanalu “BUNT je stanje duha ☦︎”. Borba protiv dezinformacija na aplikacijama poput Telegrama mnogo je zahtjevnija jer platforme za provjeru dezinformacija nemaju na raspolaganju iste alate za praćenje koje imaju na drugim mrežama.

U odnosu na pomenute mreže Twitter se mnogo manje koristi na Kosovu — prema podacima Hallakatea iz jula 2022, Twitter broji 102.000 kosovskih korisnika_ca. Međutim, politički sadržaji koji plasirani na Twitteru masovno se dijele na popularnijim društvenim mrežama.

“Ako neko iz svijeta politike ili pak neko od influensera objavi neki lažni sadržaj na Twitteru, on se vrlo lako može naći na Facebooku, Instagramu ili TikToku, da li na profilima medija ili pojedinačnih korisnika”, kaže Gashi.

Dezinformativne sadržaje na Twitteru često šire botovi, koji imaju za cilj i dezinformisanje i potpirivanje mržnje. Botovi i tzv. zombiji — botovi koji su inficirali određeni uređaj — računarski su programi koji oponašaju prave korisnike_ce društvenih mreža. Međutim, neke od botovskih aktivnosti obavljaju i ljudi.

Botovi međusobno lajkuju i šeruju sadržaje šireći nepotvrđene ili lažne tvrdnje, a kako bi na internetu stvorili atmosferu koja je povoljna ili nepovoljna za određene pojedince_ke, grupe ili ideje.

Istraživač Agon Maliqi raskrinkao je bota koji je na Twitteru širio nacionalističke narative relevantne i za Kosovo i za Srbiju. “Vrijeme je da se Albanija i Kosovo sjedine”, napisao je jednom Malcolm16991871 tagovavši američke senatore_ke Chrisa Murphyja i Jeanne Shaheen iz Demokratske stranke i dr. Međutim, Maliqi je na istom profilu pronašao i objavu Srpske napredne stranke (SNS), partije srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Postoji čitava armija botova koji poput ovog glume da su albanski nacionalisti. Njihovo sredstvo je govor mržnje uperen protiv Srba, ali ujedno pozivaju ljude na nacionalističke skupove u Tirani. Jadan Malcolm — čovjek je pobrkao naloge, pa tako sad na njegovom profilu visi SNS-ova objava”, tvitovao je Maliqi u u julu. Kako napominje, dijapazon botovskih sadržaja na Twitteru veoma je širok, ali iza njih često stoje pravi ljudi, a ne automatizovani nalozi.

“Podstreka se između ostalog daje vjerskim podjelama, nacionalizmu i međuetničkoj mržnji. Sadržaje poput ovih ne kreiraju samo botovi, već i pravi ljudi sa pravim profilima. Ipak, botovi ih napumpavaju i po potrebi šire”, objašnjava Maliqi, te dodaje da je od 2020. do 2023. vidio 500 takvih profila.

SNS navodno plaća ljude da putem interneta šire sadržaje koji su povoljni za SNS i Vučića odn. nepovoljni za njihove političke protivnike_ce.

Twitter je u toku 2020. godine uklonio 8.500 navijačkih profila SNS-a. Stefan Janjić, glavni i odgovorni urednik FakeNews tragača te docent na Univerzitetu u Novom Sadu, nedavno je pisao o tome kako Vučićevu armiju botova čini više od 8.000 osoba koje primaju naredbe od SNS-a.

U organizacijama koje se bave provjerom informacija na Kosovu zabrinuti su zbog sadržaja na TikToku te ukazuju na problem nefiltriranja sadržaja. Procjenjuje se da ovaj društveni medij u vlasništvu kineske kompanije ByteDance ima stotine hiljada korisnika_ca na Kosovu, no taj broj nije moguće sa sigurnošću utvrditi jer TikTok Kosovo ne smatra državom.

Dezinformativne sadržaje koji se objavljuju na TikToku prate i Krypometri i Hibrid.info. Iz potonjih ističu da zadatak nije lak zbog prevelike količine podataka.

Gashi kaže da se TikTok u velikoj mjeri upotrebljava za širenje dezinformacija i govor mržnje.

U jednom kratkom videu koji je na TikToku podijelilo više od 800 naloga prikazano je snimanje filma “Dasma në Male” (“Svadba u planinama”) na jednom konjičkom ranču u Opštini Obilić. U videu se pojavljuju glumci i vlasnik ranča odjeveni u uniforme OVK. U junu 2023. profil Patriotizamsrb — koji prati više od 4.000 naloga — u dezinformativne svrhe je prenio snimak uz lažnu tvrdnju da je vlasnik ranča terorista, objavivši pritom njegovo ime. Video je zabilježio više od 7.000 lajkova, 830 šerova i gotovo 1.000 komentara, a ukupno 1.300 profila ga je sačuvalo.

Osmani kaže da TikTok sa sobom nosi veliki rizik, a naročito s obzirom na dob korisnika_ca. “TikTok je postao izuzetno popularan prije svega među mladima”, ističe Osmani.

Iako precizni podaci o korištenju TikToka na Kosovu ne postoje, smatra se da je ova platforma popularnija od Twittera, a zato što su kratki videi kao format omiljeni među mladima. Navedeno upućuje na to da mladi svojim ukusom polako dovode u pitanje dominantan položaj Facebooka. Prema podacima That Ada od 7. septembra, na području Kosova 193.200 korisnika_ca Instagrama dobi je između 18 do 24 godine, dok istoj starosnoj skupini pripada 187.500 korisnika_ca Facebooka.

I Facebook, i YouTube, iTikTok, i Twitter, i Telegram do sada su optuživani da profitiraju na štetu korisnika bilo zato što se ne bore protiv dezinformacija, bilo zato što daju zeleno svjetlo onim sadržajima u kojima se podstrekuju mržnja i nasilje.

Naslovna ilustracija: Atdhe Mulla putem Midjourney.

Ovaj članak  napisan je u partnerstvu sa regionalnom inicijativom Western Balkans Anti-Disinformation Hub koju je pokrenula Fondacija Metamorphosis, i to uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Sadržaj članka je u domenu odgovornosti organizacije Kosovo 2.0 te nužno ne odražava stavove projektnih partnera kao ni finansijera.