Dvije godine Kurtijeve vladavine: Kakva je situacija?

Rad Kurtijeve vlade u drugoj godini mandata pod lupom K2.0.

Prošle su dvije godine od kada je Vetëvendosje (VV) formirao vlast u koaliciji sa Listom Guxho, osvojivši malo više od 50% glasova na izborima održanim 14. februara 2021 godine.

Program Vlade usmjeren je na ravnopravnost i pravdu, dok je novoizabrani premijer Albin Kurti obećao da će popraviti svu štetu načinjenu “tokom 20 godina lošeg upravljanja državom” te otvoriti “novi put, put napretka na kojem će nejednakosti biti smanjene, a mogućnosti povećane i date svima”.

Izbornim trijumfom, najvećim od proglašenja nezavisnosti Kosova, kao i najavama korjenitih promjena, među glasačkim tijelom stvorena su velika očekivanja. Pošto je ostvario većinu u Skupštini i — kako je to istakao Kurti — “referendumski” pobijedio, VV je kao do tada glasna opoziciona stranka dobio priliku da “ispoštuje volju naroda” u vlasti.

Međutim, popularnost Vlade i njenog predsjednika opala je u posljednje dvije godine. Prema rezultatima UNDP-ove ankete Puls javnosti, 41% građana_ki bilo je zadovoljno radom Vlade u novembru 2022, što je pad u odnosu na april 2022, kada je radom Vlade zadovoljno bilo 47,2% građana_ki Kosova.

Procenat zadovoljnih radom premijera je sa 52,6 zabilježenih u aprilu spao na 44,9 u novembru.

Na drugu godišnjicu njenog stupanja na vlast K2.0 osvrće se na rad Kurtijeve vlade u drugoj godini mandata, tj. na realizaciju programa Vlade Kosova u periodu od marta 2022. do marta 2023, pri čemu ćemo se dotaknuti raznih pitanja — dijaloga sa Srbijom, privrednih kretanja, rada sudstva itd.

Ekonomska stagnacija

Premijer je tokom 2022. godine kao uspjehe često isticao privredni rast od 10,7%, koji je zabilježen 2021. godine, te od 4% zabilježen 2022. Međutim, podaci Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Centralne banke Kosova ukazuju na to da je privredni rast 2022. godine stao.

Prema podacima Svjetske banke, ekonomski rast je u prvoj polovini 2022. godine imao vrijednost od 3,2%, a bilo je prognozirano da u drugoj polovini godine neće biti veći od 3,1%.

Takođe, prema istim podacima to je najslabiji rast privrede Kosova od 2012. godine — ako se izuzme ubrzani ekonomski napredak koji je 2021. godine uslijedio po ukidanju mjera ograničenja uvedenih u jeku pandemije.

Najsporiji ekonomski rast od 2012. godine.

Premijer Kurti je u oktobru 2022. izjavio da je od januara do avgusta iste godine otvoreno 15.000 novih radnih mjesta, ali ta cifra se pokazala spornom. Kako su navodili članovi_ice Sindikata privatnog sektora i pojedini ekonomisti_ce, spomenuta cifra je evidentirana zbog uključivanja neformalnih radnika_ca u formalni sektor privrede.

Proces uvođenja većeg broja radnika_ca i zaposlenika_ca u formalni, oporezivi sektor — što je jedan od ciljeva Vlade — djelimično je uslovljen finansijskom pomoći iz Paketa oporavka privrede. Dio pomoći iz Paketa namijenjen preduzećima i radnoj snazi unutar privatnog sektora bio je dostupan samo onima zaposlenim u formalnim tokovima privrede.

Agencija za statistiku Kosova (ASK) još od 2021. godine nije ažurirala podatke o nezaposlenosti koji se odnose na područje cijelog Kosova.

Iako Kosovo prema Kurtijevim riječima bilježi najveću stopu privrednog rasta ikad, stopa inflacije u zemlji — a što je posljedica globalnog porasta cijena — u proteklih dvanaest mjeseci konstantno je imala dvocifrenu vrijednost.

Inflacija je nastavila da bilježi dvocifreni rast u posljednjih 12 mjeseci.

Još jedan važan faktor na ekonomskom planu jeste reciprocitet Kosova i Srbije. U okviru konstantne retorike u vezi sa mjerama reciprociteta praćene pozivima na bojkot srpskih proizvoda, iz VV-u su obećavali da će tržište biti reorijentisano, ali vanjskotrgovinski podaci ASK pokazuju da to nije učinjeno. Počevši od 2021. godine, kada je Kurtijeva vlada preuzela vlast, od svih članica CEFTA-e Srbija je zemlja iz koje Kosovo uvozi najveću količinu robe — uvoz iz nje je mnogo veći od uvoza iz Albanije i Sjeverne Makedonije. Prema rezultatima analize Instituta GAP, Srbija je 2022. godine bila četvrti najveći trgovinski partner Kosova, odmah iza Turske, Njemačke i Kine.

Uvoz is Srbije je povećan.

Glavni trgovinski partneri Kosova

Iako godišnji statistički podaci o vanjskoj trgovini za 2022. još uvijek nisu objavljeni u cijelosti, u mjesečnim pregledima uvoza iz zemalja CEFTA-e vidi se da je Srbija iz mjeseca u mjesec završavala na vrhu.

S druge strane, stagnirala su i kapitalna ulaganja. Prema rezultatima analize Instituta GAP, kapitalna ulaganja su u prvih šest mjeseci 2022. godine — i to usljed povećanja cijena građevinskih materijala prouzrokovanih inflacijom i Vladinom politikom — bila najmanja u protekloj deceniji — na državnom nivou su imala udio u budžetu od 9%, a na lokalnom od 19%.

Dijalog na vrhu liste priroriteta

Kurti je u početku govorio da dijalog sa Srbijom neće biti ni u prvih pet prioritetnih stavki programa njegove vlade te da će fokus biti stavljen na unutrašnji dijalog sa srpskim stanovništvom na Kosovu. Međutim, čini se da se zbog stalnih kriza na relaciji Kosovo—Srbija, međunarodnih pritisaka u pravcu uspostave Zajednice srpskih opština te dogovora koji je nedavno postignut u Ohridu, dijalog sa Srbijom neminovno našao na vrhu liste Kurtijevih priroriteta.

Vlada Kosova je u junu 2022. usvojila dvije odluke o primjeni mjera reciprociteta sa Srbijom — jedna se odnosila na registarske tablice, a druga na isprave. Prema potonjoj, svima koji ulaze na Kosovo sa ličnim dokumentima Srbije bit će izdata privremena potvrda kao zamjena za srpske isprave — isti postupak od 2011. godine prolaze državljani_ke Kosova koji ulaze na teritoriju Srbije.

Što se tiče tablica, građanima_kama koji posjeduju motorna vozila sa registarskim tablicama koje su izdali srpski organi, a koje sadrže skraćenice imena kosovskih gradova, naloženo je da od 1. septembra do 31. oktobra preregistruju svoja vozila pri organima Kosova. Pritom je saopšteno da nakon 31. oktobra vožnja sa starim registarskim tablicama neće biti dozvoljena.

Dana 31. jula, nedugo prije nego što su pomenute mjere stupile na snagu, građani_ke srpske nacionalnosti su postavili barikade na Jarinju i Brnjaku, graničnim prelazima sa Srbijom.

Stanje se smirilo nakon pritisaka EU i SAD-a vršenih na kosovske vlasti, koje su 31. jula odgodile izvršenje odluke o registarskim tablicama na mjesec dana. S druge strane, 27. avgusta je postignut dogovor, te je izdavanje privremenih isprava građanima_kama obje zemlje ukinuto.

EU i SAD su zatražile od vlasti Kosova da izvršenje odluke o registarskim tablicama odgode za deset mjeseci, što u početku nije prihvaćeno. Iz Vlade su 28. oktobra predstavili plan za implementaciju odluke u tri faze.

Do napetosti je ponovo došlo nakon što je smijenjen komandir Policije Kosova za region sjever, Nenad Đurić, koji je odbio da implementira mjere Vlade Kosova u vezi sa registarskim teblicama. Posljedično tome, Srpska lista je početkom novembra povela masovno istupanje kosovskih Srba_kinja iz državnih institucija Kosova.

Dana 21. novembra 2022, nakon osmosatnog sastanka sa Aleksandrom Vučićem u Briselu, Kurti je odbio prijedlog EU za razrješenje problema registarskih tablica uz tvrdnju da prijedlog nije bio propraćen opredijeljenošću za punu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Kurti je optužio specijalnog predstavnika EU Josepa Borella da je odustao od uspostave normalnih odnosa Kosova i Srbije.

Iz SAD-a su zatražili da se sprovođenje odluke o registarskim tablicama odgodi za 48 sati, na šta je premijer Kurti pristao.

Dva dana kasnije, 23. novembra, Kosovo i Srbija su ipak pristali na prijedlog iznijet 21. novembra. Kosovo se obavezalo da će prekinuti daljnje radnje na planu reregistracije automobila, a Srbija da više neće izdavati tablice sa imenima kosovskih gradova.

Predsjednica Vjosa Osmani je ubrzo najavila da će izbori u četiri opštine na sjeveru Kosova biti održani 18. decembra. Dana 6. decembra napadnute su prostorije Centralne izborne komisije (CIK). Kosovski organi su uhapsili Dejana Pantića, bivšeg pripadnika Policije Kosova, saopštivši da postoje dokazi da je on organizovao napad na prostorije CIK-a.

Nakon tog hapšenja ponovo su dignute barikade, čime je blokirano više puteva na sjeveru Kosova, a nekoliko graničnih prelaza zatvoreno. Sa decembra na januar barikade su uklonjene, dok je Pantić iz sudskog pritvora prebačen u kućni. Kako su naveli iz EU i SAD-a, kosovsko rukovodstvo se založilo da neće hapsiti ni procesuirati Srbe_kinje zbog barikada.

Nakon što su barikade uklonjene, iz međunarodne zajednice su intenzivirali pritisak u pravcu postizanja dogovora i osnivanja Zajednica srpskih opština. Donesen je tzv. francusko-njemački prijedlog, koji je u međuvremenu postao poznat kao Evropski plan.

Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 18. marta 2023. sastali su se u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji. Saopšteno je da je u okviru tog susreta — koji je trajao duže od sedam sati — postignut dogovor o realizaciji Evropskog plana za dijalog Kosova i Srbije.

Najviše se diskutovalo o članu 7. Evropskog plana, koji obavezuje Kosovo da u okviru dijaloga pod posredstvom EU momentalno započne pregovore “kako bi se srpskoj zajednici na Kosovu zagarantovao odgovarajući nivo samouprave” — i to u skladu sa prethodnim sporazumima.

U saopštenju za medije koje je dao nakon ohridskog sastanka premijer Kurti je naveo da je Srbija prihvatanjem plana implementacije “de fakto priznala” Kosovo. Što se tiče Zajednice srpskih opština, Kurti je napomenuo da je član 7. vezan za “samoupravljanje”, a ne “samostalnost”. Ipak, Kosovo se obavezalo da će “samoupravljanje” uspostaviti u skladu sa prethodnim sporazumima, čime je implicitno pristalo na formiranje Zajednice srpskih opština u izvjesnom obliku.

Član 7. se našao u žiži interesovanja jer su se u VV-u dugo protivili stvaranju Zajednice. Kako bi spriječili da se preduzmu zakonodavni koraci u tom pravcu, VV je svojevremeno organizovao nasilne proteste te je bacio suzavac u Skupštini. VV je veće demonstracije organizovao 2013. godine, a povodom Briselskog sporazuma, zatim uoči ratifikacije plana implementacije stavki koje se tiču Zajednice 2015. te i u naredne tri godine.

Iz VV-a su u tom periodu tvrdili da se odredbe Briselskog sporazuma kose sa Ustavom Kosova te da će njima biti stvorena nova monoetnička institucija koja će biti “postavljena iznad opština te između državne i lokalne vlasti sa predstavničkom funkcijom” i koja će “služiti kao organizaciono i tijelo odlučivanja isključivo opštinama sa srpskom većinom”. Kako su naglasili iz VV-a, potpisivanjem navedenog sporazuma utrt je put za “podjelu Kosova”, “bosnifikaciju Kosova” te uspostavu “Republike Srpske”.

U prvoj godini mandata, 2021. godine, Kurti je kazao da će se Vlada posvetiti reviziji do tada sklopljenih dogovora i sporazuma, što u domenu njihovog sprovođenja, što u domenu implikacija koje bi mogli imati na građane_ke.

Međutim, u članu 10. Evropskog plana jasno je naznačeno da obje strane potvrđuju obaveze sprovođenja svih dosadašnjih sporazuma vezanih za dijalog — sam Kurti je taj plan ocijenio “prihvatljivim i nepromjenjivim”. Isto je podvučeno u okviru Plana implementacije koji je usvojen 18. marta.

Nesnosni mediji

Kao što je bio slučaj u prvoj godini mandata Kurtijeve vlade, i u drugoj je evidentirana netransparentnost u odnosima sa novinarima_kama.

Fitore Pacolli, skupštinska zastupnica iz redova VV-a, u julu 2022. je pokrenula inicijativu da Vlada reguliše medije, a naročito onlajn medije, što je alarmiralo Udruženje novinara Kosova (UNK) i Vijeće za štampu Kosova (VŠK). Iz VŠK su u septembru nastavili da pozivaju vlast i VV da se distanciraju od “sve intenzivnije hajke” na medije koju su digle pojedine osobe bliske vladajućoj stranci.

Strani izvještaji o slobodi medija na Kosovu ukazuju na to da klima za novinare_ke u zemlji nije idealna.

U izvještaju za Kosovo koji je Državni sekretarijat SAD-a objavio u aprilu 2022. utvrđeno je da su se novinari_ke u toku 2021. godine susretali sa problemima pri dobijanju informacija od državnih institucija. U izvješaju se navodi da su “državni funkcioneri_ke, politički kao i poslovni subjekti povezani sa vlastima, religijske skupine i nezadovoljni pojedinci_ke prisiljavali vlasnike_ce medija, urednike_ce i novinare_ke da ne objavljuju pojedine reportaže i druge sadržaje”.

U izvještaju Sekretarijata SAD-a za 2022. godinu navodi se da su državni funkcioneri_ke kao i pojedinci_ke za koje se sumnja da su umiješani u kriminalne aktivnosti upućivali verbalne prijetnje novinarima_kama, a zbog izvještavanja za koje su prvonavedeni smatrali da je negativno. Prema navodima pojedinih uredništava, Vladine agencije i korporacije prestale su da se oglašavaju preko medija koji su objavljivali sadržaje kritički nastrojene protiv tih agencija i korporacija.

Također, u Izvještaju o napretku Kosova koji je objavila Evropska komisija istaknuto je da je UNK zabilježila porast broja uvredljivih izjava koje političari_ke daju u vezi sa medijima te da postoji bojazan da takvi istupi ne samo da ugrožavaju bezbjednost novinara_ki, već i da imaju za cilj da smanje nivo povjerenja u medijsko izvještavanje.

Zabrinutost je izražena i u nalazima dvodnevnog istraživanja o slobodi medija i bezbjednosti novinara_ki na Kosovu koje je Platforma za bezbjednost novinara — partner Vijeća Evrope — obavila u novembru 2022. u Prištini.

Predstavnici_e kosovskih medija su kao jednu od zabrinjavajućih okolnosti apostrofirali činjenicu da retorika podjela i kampanje blaćenja koje pojedini političari_ke državni funkcioneri_ke — uključujući i one iz redova vladajuće stranke — vode protiv novinara_ki doprinose stvaranju sve veće netrpeljivosti spram medija. Kako navode predstavnici_e medija, ti verbalni napadi te pokušaji ličnosti sa političke scene da unesu razdor u novinarsku zajednicu i da neke medijske organizacije predstave kao političke igrače mogu imati za posljedicu prijetnje, uznemiravanje i fizičko nasilje.

Predstavnici_e medija su izrazili zabrinutost sve većom netransparentnošću i otežanim pristupom informacijama u toku mandata aktualne vlade. Konkretno su izdvojili da su uskraćeni za kanale komunikacije sa zvaničnicima_ama, pri čemu im je na konferencijama za medije onemogućeno da postavljaju pitanja ministrima_cama i premijeru.

Proces depolitizacije unutar javnog emitera Radio-televizije Kosova (RTK) pozdravljen je kao pomak u izvještaju Vijeća Evrope. Novi članovi_ice Upravnog odbora RTK imenovani su transparentnim postupkom odabira po zaslugama. Međutim, ubrzo je došlo do kontroverze. Naime, iz Upravnog odbora RTK su u januaru 2023. odobrili da za direktora kuće bude imenovan Rilind Gërvalla, a po preporuci generalnog direktora

Mediji su vrlo brzo prenijeli da je Gërvalla javno iskazao podršku VV-u te da ima veze u stranci, s obzirom na to da je donirao novac VV-u u okviru predizborne kampanje 2020. godine kao i da je fotografisan prilikom učešća u sastancima Glavnog odbora VV-a.

U saopštenju UNK imenovanje Gërvalle na funkciju direktora kanala RTK na albanskom jeziku okarakterisano je kao sukob interesa te narušavanje nezavisnosti javnog emitera. Iz UNK su u februaru ove godine zatražili da proces imenovanja bude ponovljen na temelju zasluga i bez političkih uplitanja. Imenovanje Gërvalle su kritikovali i iz Evropskog saveza novinara, Člana 19 Evrope, Evropskog centra za slobodu štampe i medija, Međunarodnog medijskog instituta i Reportera bez granica.

Izvještaj Human Rights Watcha za 2022. godinu, a koji je objavljen u januaru 2023, usredsrijeđen je na uslove rada novinara_ki na Kosovu. Naglasak je stavljen na izjave supruga predsjednice Osmani, Prindona Sadriua, koji je početkom 2022. medije i novinarske radnike_ce okvalifikovao kao “udruženu zločinačku organizaciju”, kao i na uvrede Luana Dalipija, šefa Kancelarije premijera, koji je medije nazvao “kriminalnim preduzećima”.

Iz Human Rights Watcha kazali su da takvi istupi stvaraju atmosferu netrpeljivosti prema novinarima_kama, dodavši da se njima može “smanjiti nivo povjerenja javnosti u medije”.

Problemi u sudstvu

Proces reforme pravosudnog sistema nastavljen je ove godine i to u pravcu uspostave “pravne države” — kako je navedeno u izbornom programu VV-a.

Iz Kurtijeve vlade su između ostalog obećavali da će sprovesti sveobuhvatne aktivnosti vetinga [pozadinske provjere nosilaca_teljica pravosudnih funkcija], što je učinjeno tek djelimično. Iz Venecijanske komisije su u junu 2022. naveli da bi samo glavni tužioci_teljice, predsjednici_e sudova te članovi_ice Tužilačkog i Sudskog vijeća trebalo da budu predmet vetinga.

Realizaciji vetinga usprotivili su se Tužilačko i Sudsko vijeće. Iz tih vijeća su poručili da neće biti dio radnih grupa Ministarstva pravde koje rade na izmjenama Ustava i stvaranju mehanizama vetinga van Tužilačkog vijeća.

Odnosi Ministarstva pravde i Tužilačkog vijeća u 2022. godini su se zategnuli. Iz Tužilačkog i Sudskog vijeća su zbog miješanja u rad pravosuđa kontinuirano kritikovali ne samo Ministarstvo, već i premijera Kurtija, tvrdeći da se upliv ogleda u saopštenjima kabineta Vlade te u smanjenju plata pravosudnih radnika_ca. Iako ju je suspendovao Osnovni sud u Prištini, odluka o smanjenju plata je dovela do višesedmične obustave rada u pravosuđu kao i prekida saradnje sa ostalim granama vlasti.

Skupština Kosova je u februaru 2022. izglasala Zakona o državnoj upravi za provjeru i oduzimanje nezakonito stečene imovine. Time je omogućeno kreiranje mehanizma koji će imati ovlaštenje da vrši konfiskaciju, a da prethodno nije pokrenut relevantan krivični predmet okončan osuđujućom presudom.

Iz Venecijanske komisije su u junu 2022. utvrdili više manjkavosti u Nacrtu navednog zakona. Organizacije civilnog društva aktivne u ovoj sferi naglašavaju da unutar sistema već postoji dovoljan broj relevantnih mehanizama — a kao što je Agencija za borbu protiv korupcije — te da uspostavljanjem konfiskacionog organa na nivou države neće biti učinjeno efikasnijim suzbijanje nezakonito stečene imovine. Demokratska partija Kosova (PDK) 21. februara je Nacrt zakona o državnoj upravi dostavila Ustavnom sudu na procjenu ustavnosti. Sud još uvijek nije donio presudu u pripadajućem predmetu.

Osvrnuvši se na rad vlasti u proteklih godinu i po, Kurti je kazao da su usvojenim nacrtima zakona “ojačani instrumenti za borbu protiv kriminala i korupcije”.

Međutim, vlasti u pogledu pravde očigledno imaju drugačije aršine kada je riječ o državnim službenicima_ama — pojedinim dužnosnicima_ama Kurtijeve vlade ili se trenutno sudi ili su im već izricane presude za krivična djela.

Problemi sa zakoni

Naime, ambasador Kosova u Hrvatskoj, Martin Berishaj — koji je na tu funkciju imenovan za vrijeme mandata Kurtijeve vlade — osumnjičen je za umiješanost u pranje novca. Slovenački mediji su u aprilu 2022. pisali da je privatna kompanija za energetiku GEN iz Slovenije prala novac preko svojih podružnica u drugim zemljama Balkana. Prema medijskim izvještajima, srpska podružnica GEN-a je u periodu od 2019. do 2022. godine Berishaju isplatila najmanje 600.000 eura za savjetovanje. Mediji su pisali da su ta sredstva poslata njegovoj firmi “MB Consulting” te da ih je Berishaj povukao i poslao Robertu Golobu, tada članu opozicije koji danas obnaša funkciju premijera Slovenije.

Berishaj je na Kosovu pod istragom za pranje novca, utaju poreza i lažno prijavljivanje imovine, a u Hrvatskoj je i dalje na ambasadorskoj dužnosti.

Rast stope siromaštva

Inflacija je 2022. i početkom 2023. godine dosegla rekordne vrijednosti, usljed čega su smanjene vrijednosti plata i ušteđevine građana_ki Kosova. Prema rezultatima UNDP-ove ankete Puls javnosti, građanstvo najviše brinu tri problema: nezaposlenost, siromaštvo i poskupljenje osnovnih namirnica.

Koji si najveći izazovi za građane?

Iako je sav novac koji se upumpa u tržište dobar za privredu, pojedini ekonomski analitičari_ke kritikuju jednokratne vidove pomoći, konstatujući da intervencije te vrste nisu ni sveobuhvatne ni održive.

Sindikat privatnog sektora i Privredna komora iznijeli su kritike na račun Vlade jer favorizuje javni sektor, dok privatni — iako zapošljava najveći broj osoba — ostavlja bez adekvatne podrške. Kako navode iz tih organizacija, ni pomoć usmjerena na povećanje plata unutar privatnog sektora ni pomoć pri isplati plata novim zaposlenicima_ama u trajanju od tri mjeseca nisu bile zadovoljavajuće jer su subvencije bile i niske i kratkoročne.

Jedan od problema u vezi sa paketima pomoći bio je i taj da nije razjašnjeno kojim kategorijama je pomoć najpotrebnija. ASK je posljednji izvještaj o siromaštvu izradila 2017. godine, stoga u međuvremenu nikakve promjene nisu zvanično evidentirane.

Iz postojećih programa socijalne pomoći isključene su mnoge porodice u stanju potrebe. Pored onih vezanih za nezaposlenost, osobe koje podnesu zahtjev za isplatu socijalne pomoći moraju zadovoljavati i druge kriterije — između ostalog, svi članovi_ice porodice podnosioca/teljice zahtjeva moraju biti izdržavani od te osobe odn. radno nesposobni.

Kako je istaknuto u izvještaju Svjetske banke za Kosovo za 2022. godinu, korisnici_e socijalne pomoći čine oko 7% ukupnog stanovništva zemlje, ali je službena stopa siromaštva oko 20%. Svaka četvrta osoba je u donjem kvintilu odn. petini društva sa najnižim primanjima prima sredstva u sklopu socijalne pomoći.

Dana 25. avgusta 2022. godine, zbog inflacije kao i zbog toga što njihov zahtjev za isplatu dodatnih 100 eura do usvajanja novog zakona o platama nije ispunjen, Savez nezavisnih sindikata Kosova — koji okuplja gotovo sve kosovske sindikalne organizacije — stupio je u generalni štrajk.

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

Mart 2022.

Uplate radnicima_ama u javnom i privatnom sektoru od po 100 eura; udvostručen iznos socijalne pomoći isplaćen postojećim korisnicima_ama

Oktobar 2022.

Dodatnih 100 eura za penzionere_ke;

Isplata socijalne pomoći u udvostručenom iznosu;

Dodatnih 50 eura za službenike_ce u državnim organima do kraja godine;

Dodatnih 100 eura za radnike_ce u državnim preduzećima;

Jednokratna sredstva za studente_ice od 100 eura isplaćena u novembru.

Pomoć namijenjena porodicama

Donijet u julu 2022, ovim paketom su obuhvaćeni službeno nezaposleni građani_ke u čijim porodicama nema zaposlenih osoba. Vlada je ovoj kategoriji isplaćivala 70% bruto plate (maksimalno 300 eura) tokom šest mjeseci.

Superpuna

Ova platforma ima za cilj da mladima dobi od 18 do 25 godina koji nikada nisu radili pomogne da se zaposle. Vlada bi subvencionisala isplatu naknada za rad novozaposlenim osobama u iznosu od 264 eura, što je vrijednost minimalne plate, i to u trajanju do šest mjeseci.

Zakon o platama u javnom sektoru — u okviru kojeg su objavljeni novi platni koeficijenti i razredi — našao se u žiži javnih diskusija početkom 2023. godine. Stupio je na snagu 5. februara, a iz Vlade su poručili da su tim aktom zagarantovali ravnopravnost različitih kategorija radnika_ca i uslovili najveće povećanje plata od 2008. godine.

Zakonom su smanjene plate jednih, a simbolično povećane plate drugih radnika_ca. Pored toga, smanjene su i vrijednosti pojedinih doplataka, a koji su uključeni u neto plate.

Primjera radi, po infografici objavljenoj na Kurtijevoj stranici na Facebooku, iz Vlade su tvrdili da će osnovica plate u policiji porasti sa 392 na 619 eura. Međutim, prije uvođenja navedenog zakona, policijski službenici_e su često dobijali više od 619 eura po izvršenom obračunu radnog iskustva, beneficiranog staža te prekovremenog i rada u noćnoj smjeni.

Mnogi od tih doplataka su sada ukinuti. Usvajanjem novog zakona, naknada za rad u rizičnim uslovima koje primaju policijski službenici_e ne može iznositi više od 1% ukupnog budžeta Policije Kosova, što su iz Sindikata policije okvalifikovali kao nedovoljno.

Kako navode iz Sindikata, stvarno povećanje plate po ukidanju beneficija ne prelazi 50-60 eura.

Kritike u vezi sa izmjenama starog zakona pretežno se odnose na ukidanje ili smanjenje bonusa, a gro tih izmjena će negativno uticati na ukupnu sumu novca koju mnoge kategorije radnika_ca primaju na kraju mjeseca. Ombudsman je do sada zaprimio više od 50 žalbi u vezi sa izmjenama zakona.

Štrajk kao jedini alat za skretanje pažnje na obrazovanje

Vlada je rijetko spominjala obrazovanje, a to je radila jedino onda kada su prosvjetni radnici_e štrajkovali.

Dana 25. avgusta 2022, nekoliko dana prije početka nove školske godine, kosovski nastavnici_e su pod okriljem Jedinstvenog sindikata obrazovanja, nauke i kulture (JSONK) započeli štrajk koji je trajao duže od mjesec dana.

Zahtijevali su da svim obrazovnim radnicima_ama do usvajanja Zakona o platama bude isplaćivana finansijska pomoć od 100 eura, a kako bi se izborili sa inflacijom, te da ih vlasti uključe u izradu Zakona. Vlada je donijela paket pomoći u okviru kojeg je predviđeno da se svim radnicima_ama u javnom sektoru do kraja godine dodjeljuje po 50 eura mjesečno. Međutim, štrajkači_ce su bili stava da je to nedovoljno.

Kabinet Vlade je mjesec dana bio u sukobu sa obrazovnim radnicima_ama — prijećeno im je da će ih kazniti tako što im neće isplatiti plate za mjesec koji su proveli u štrajku. Premijer Kurti je štrajk između ostalog okarakterisao kao “ucjenu”, “prijetnju” i “podrivanje državnog poretka”, a prosvjetarima_kama je spočitavao i slab uspjeh učenika_ca na PISA-i iako su za to odgovorniji oni u Ministarstvu obrazovanja. Za retoriku vlasti je podvlačeno da se radi o “povredi slobode sindikalnog organizovanja i djelovanja na Kosovu”.

S druge strane, jedan od ciljeva Kurtijeve vlade bio da se izgradi 160 obdaništa, čime bi udio djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje bio povećan sa 7% na 24%. Međutim, do sada je okončana izgradnja tek četiri obdaništa — jednog u Vrelu, na području Opštine Istok, jednog u Žegri, na području Opštine Gnjilane, jednog u Čiflaku, na području Opštine Vitina, te jednog u Prizrenu. Godine 2023. za izgradnju novih obdaništa izdvojeno je 6,5 miliona eura budžetskih sredstava. Time su obuhvaćena ukupno 21 obdaništa, čija će izgradnja biti obavljena u periodu od 2022. do 2026. godine.

Izgrađeno je svega 4 od 160 obećanih vrtića

U sklopu istraživanja K2.0 iz maja 2022. utvrđeno je da se u srpskom paralelnom obrazovnom sistemu učenici_e romske i aškalijske nacionalnosti segregiraju od ostale djece te da se kosovske vlasti nisu pozabavile potrebama ugrožene djece. Aktivisti_ce naglašavaju da je to pokazatelj opšte diskriminacije s kojom se romska i aškalijska zajednica svakodnevno suočavaju.

Ministrica obrazovanja Arbërie Nagavci rekla je za K2.0 da je “problem srpskih škola veoma kompleksno političko pitanje jer se radi o školama koje nisu pod rukovodstvom institucija Kosova.” Predstavnici_e Ministarstva obrazovanja su naveli da do objave istraživanja nisu imali nikakva saznanja o tome da se u školama vrši segregacija, uprkos tome što nevladine organizacije i aktivisti_ce već godinama pozivaju nadležne da obrate pažnju na ovaj problem.

Zdravstveni sektor u zastoju

Iako je zdravstveni sektor u vrhu liste prioriteta Vlade na čelu sa VV-om, stanje u ovom resoru je i dalje teško. Unutar programa Vlade navodi se da je “pored upravljanja pandemijom COVID-19 naš prioritet sveobuhvatna reforma kojom će biti omogućen razvoj sistema zdravstva”. Međutim, u 2022. godini nije usvojen nijedan zakon usmjeren na reformisanje zdravstva.

Ministarstvo zdravstva je naišlo na poteškoće usljed promjena u rukovodstvu.

Imenovan za ministra zdravstva u novembru 2021, Rifat Latifi je u oktobru 2022. podnio ostavku. Funkcija je ostala upražnjena gotovo dva mjeseca, odn. sve dok je Vlada ponovo nije dodijelila Arbenu Vitiji, koji je u oktobru 2021. podnio ostavku na ministarsku dužnost jer se kandidovao za gradonačelnika Prištine.

U manje od dvije godine, ministar zdravstva mijenjan je pet puta.

Za manje od dvije godine ove vlade, promijenjeno je petoro ministara zdravstva.

Vlada Albina Kurtija je u septembru 2022. osnovala Izvršnu komisiju za zdravstvo, a glavnu rukovodeću dužnost u istoj prepustila je upravo njemu. Prema riječima premijera Kosova, zdravstvo se suočava sa ozbiljnim problemima i nije dovoljno da se samo ministar Latifi posveti rješavanju istih. Međutim, nije precizirano za šta je navedeno tijelo zaduženo.

Mediji su neprestano izvještavali o tome da u Univerzitetskoj bolničko-kliničkoj službi Kosova (UBKSK) nema dovoljno esencijalnih lijekova za pacijente_ice sa rakom, operacionih kreveta, infuzije, plastičnih rukavica niti kesica za urin. Koha prenosi da je oko 1.300.000 eura namijenjenih za kupovinu lijekova i drugih medicinskih potrepština u 2022. godini otišlo u suficit jer nadležni nisu kompletirali postupak javne nabavke. Pored toga, u UBKSK već najmanje četiri mjeseca nisu u mogućnosti da nabave tečni sapun kao ni toalet-papir.

Ljudska prava, ali ne za sve

Po svemu sudeći, obećanja u okviru kojih su iz VV-a poručivali da će njihov prioritet biti “svi građani_ke” — a u skladu sa njihovim poznatim sloganom “Krejt dhe Drejt” (“Za sve i pošteno”) — ipak se nisu odnosila na sve.

Nova vlada je marta 2022. pala na ispitu iz poštivanja prava LGBTQ+ građana_ki Kosova. Naime, 16. marta 2022. stavljen je na glasanje Nacrt građanskog zakonika, dokumenta kojim bi bili regulisani brojni segmenti privatnog i javnog života.

Od 1.630 članova koji su sačinjavali predloženi zakonik, član 1.138. stav 2. omogućio bi sklapanje istospolnih građanskih zajednica. Iako ga je predložila Vlada, Zakonik nije usvojen, a među njegovim najvećim protivnicima_ama bili su skupštinski zastupnici_a iz redova VV-a, Burim Meta, Gramoz Agusholli i Labinotë Demi Murtezi.

Prema navodima iz izvještaja o ljudskim pravima na Kosovu za 2022. godinu, a koji je objavio Državni sekretarijat SAD-a, iz Kancelarije ombudsmana podvučeno je da su zastupnici_e u Skupštini, državni funkcioneri_ke i predstavnici_e političkih stranaka vrijeđali LGBTQ+ osobe u toku diskusije o Nacrtu građanskog zakonika.

Zbog dezinformativnog govora mržnje koji se širio i podstrekivao u Skupštini, aktivisti_ce su izašli na ulicu, protestujući pod sloganom “Homofobima nije mjesto u Skupštini.” Pored toga, najistaknutije organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što su Asocijacija za ravnopravnost na Zapadnom Balkanu i u Turskoj te Human Rights Watch uputile su pisma u kojima su zastupnici_e u Skupštini i drugi akteri_ke pozvani da djeluju u skladu sa Ustavom Kosova — s obzirom na to da se u njemu ni rod ni spol ne spominju u vezi sa brakom — te da ne diskriminišu istospolne parove.

Kako Nacrt nije usvojen, nepoznato je kada će Građanski zakonik ponovo biti vraćen u skupštinsku proceduru i koje će tačke sadržati, a što se tiče priznanja građanskih zajednica i/ili prava na sklapanje istospolnih brakova.

Na Dan žena i 2022. i 2023. godine demonstranti_ce su ispunili trgove u Prištini i u drugim mjestima, pritom noseći transparente na kojima je pisalo: “Pravda za ubijene žene”, “Koliko još propuštenih poziva?”, “Država je okrvavila ruke.” Ipak, rodno zasnovano nasilje, femicid i zanemarivanje žena od strane institucija samo su se nastavili.

Dana 29. avgusta 2022. odjeknula je vijest o tome da je pet mlađih i starijih muškaraca sedam sati silovalo 11-godišnjakinju u jednom javnom parku u Prištini. Incident je skrenuo pažnju na nemar institucija kada je riječ o zaštiti žena, djevojaka i djevojčica.

Feminističke grupe i organizacije pozvale su na demonstracije. Dana 31. avgusta 2022, u jednom od najvećih protesta protiv rodno zasnovanog nasilja u proteklih nekoliko godina, na ulice su izašle hiljade ljudi koji su zahtijevali od Vlade i drugih institucija da reaguju i preduzmu konkretne mjere. Iz Vlade su saopštili da su razriješili dužnosti načelnika Policije za Prištinski okrug i operativnog direktora Okružne uprave policije Priština. Generalni direktor i direktor Uprave za postupanje sa zatvorenicima i maloljetnicima sami su podnijeli ostavke.

Ocijenivši da njihovi zahtjevi nisu ispunjeni, aktivisti_ce su nastavili da demonstriraju 5. septembra. Mediji su u međuvremenu došli do novih pojedinosti — istu maloljetnu osobu je mjesec dana ranije silovalo šest drugih muškaraca. Sve dok slučaj u avgustu nije dospio u javnost, niko nije uhapšen. Sedam aktivista_ica je nakon protesta novčano kažnjeno za narušavanje javnog reda i mira u dva navrata, na protestima organizovanim 31. avgusta i 5. septembra, a što je okarakterisano kao “progon aktivista_ica”.

Vlada je u oktobru 2022. usvojila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, a kako bi “ohrabrila sudije_kinje i tužioce_teljice da reaguju brže i oštrije” na nasilje nad ženama. Shodno tim izmjenama, Sudsko vijeće će dobiti javno dostupan registar u okviru kojeg će raspolagati podacima o osobama proglašenim krivim za nasilje nad ženama. Onima koji budu presuđeni za to krivično djelo bit će onemogućeno da obnašaju funkcije u državnim organima, i to u trajanju od tri do deset godina, dok će u trajanju od jedne od pet godina biti lišeni prava na izdavanje vozačke dozvole i upravljanje motornim vozilom.

Krajem 2022. godine u žiži interesovanja se našao još jedan sličan slučaj. Hamide Magashi je pred bolnicom u koju je otišla radi porođaja ubio njen suprug. Prema navodima medija, ubica je bio pod zabranom prilaska Magashi, a sumnja se da su policijski službenici_e ispunili obrasce za praćenje pripadajućeg sudskog naloga nakon što je Magashi ubijena.

Kurti se našao na udaru kritika zbog toga što je komentarisao slučaj protivno načelima ljudskih prava. U objavi na Facebooku je napisao: “Naši neprijatelji će pomisliti: ‘Eno, dvoje Albanaca manje’”, misleći na Magashi i njeno nerođeno dijete.

Rad Kurtijeve vlade je u drugoj godini mandata zakočen, a kada je riječ o ispunjavanju ciljeva zacrtanih tokom predizborne kampanje i neposredno po stupanju na vlast. Iako to u početku nije bio, dijalog Kosova i Srbije je neminovno postao prioritet; privreda je stagnirala, mada je obećavano da će rasti; obrazovni i sektor zdravstva ostali su slabe tačke; a nadležni organi su i dalje indeferentni prema kršenjima ljudskih prava, a naročito prava žena.

Kabinet na čelu sa Albinom Kurtijem ima još dvije godine da dokaže da li će prionuti na posao i ispuniti obećanja.

Dodatno izvještavanje: Aulonë Kadriu.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.