PROŠLOST DANAS

Kakav odnos imamo prema zločinima iz nedavne prošlosti? 

Piše Fitim Saliu – 10.10.2018

K2.0 razgovara o tranzicionoj pravdi na Kosovu i širom regiona.

U ponedjeljak (8. oktobra) u Dokumentacionom centru Kosova u Prištini, K2.0 je održao otvorenu diskusiju na temi tranziciona pravda, nastavak objavljivljene monografije “Prošlost danas“.

Panel su činili: Ardian Arifaj, politički savjetnik predsjednika Hašima Tačija (Hashim Thaçi), Sofija Todorović, koordinatorica programa Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija, Linda Gusija, sociologinja i akademik, Nidžara Ahmetašević, regionalna urednica K2.0 i Saranda Bogujevci, članica Odbora za ljudska prava, rodnu ravnopravnost, nestala lica i peticije Skupštine Kosova.

Diskusiju je otvorila moderatorica i glavna urednica K2.0 Besa Luci koja je u svom uvodnom govoru rekla da ova tema pokreće niz nerješenih pitanja i neadresiranih problema koji su uticali na problematične odnose između zemalja i društava u regiji.

“Doprinošenje rješavanju ovog problema je dio odgovornornosti institucija,” rekla je Luci. “Sve dok posljedice ratova u regionu ostaju nerješene, postoje sukobljavajući i polarizirajući narativi koji ne pomažu ostvarivanju saradnje u budućnosti, posebno kada govorimo o novim generacijama”, dodala je, navodeći kako je monografija K2.0 ima cilj da doprinese debati o ovom pitanju.

Ardian Arifaj, politički savjetnik predsjednika Hašima Tačija, rekao je da će se Komisija za istinu i pomirenje koja je osnovana na Kosovu, fokusirati na pomirenje između albanske i srpske populacije u zemlji. Foto: Majlinda Hoxha / K2.0.

Ardian Arifaj je rekao da je Komisija za istinu i pomirenje (KIP) kompleksno radno tijelo, tako da je tek formiran Privremeni KIP tim. Privremeni tim, osnovan u maju ove godine i ima 18 mjeseci da dovrši uspostavljanje tehničke i pravne infrastrukture KIP-a, a njegov sastav uključuje pet predstavnika civilnog društva i četiri predstavnika institucija: dva iz Kancelarije predsjednika, jedan iz Vlade i jedan iz Skupštine.

“Dobili smo podršku OSCE-a, ali i nekoliko ambasada u Prištini, kao što su ambasade SAD-a, Švajcarske, Norveške, itd”, rekao je Arifaj, dodajući da se KIP neće baviti ostvarivanjem prava na pravdu, s obzirom da se druga tijela, od Haškog Tribunala do Stručnih komora, bave sudskim predmetima.

Također je izjavio da KIP neće zamjeniti nacionalnu strategiju za suočavanje sa prošlošću, niti se baviti pomirenjem između Kosova i Srbije, ili biti posrednik u dijalogu između dvije zemlje. Umjesto toga, KIP bi se fokusirao na pomirenje među zajednicama na Kosovu. “KIP će biti nezavisna komisija, iako je osnovana na inicijativu predsjednika, i cilj će joj biti da pomiri kontradiktorne narative,” rekao je Arifaj.

Saranda Bogujevci, zamjenica predsjednika opozicione partije Samoopredjeljenje (Vetëvendosje), koja je izgubila 16 članova porodice tokom pokolja u ratu na Kosovu, opisala je Arifajovu viziju kosovske Komisije za istinu i pomirenje koja se bavi internim pitanjem, uvredom. Foto: Majlinda Hoxha / K2.0.

Saranda Bogujevci, zamjenica predsjednika partije Samoopredjeljenja i članica Odbora za ljudska prava, rodnu ravnopravnost, nestala lica i peticije Skupštine Kosova, rekla je da je za nju nemoguće da govori samo kao zamjenica predsjednika partije ili kao članica gore pomenutog Odbora bez da spomene svoje lično iskustvo. U martu 1999. godine Škorpioni, jedinica srpske policije poznata po učešću u genocidu u Srebrenici, izvršila je pokolj nad albanskim civilnim stanovništvom u gradu Podujevo.

“Izgubila sam veliki dio svoje porodice u ovom pokolju”, rekla je Bogujevci publici. “Od 21 člana porodice, preživjelo je samo nas pet. Sve žrtve, osim dva muškarca, su bile djeca. Bila sam u Engleskoj na rehabilitaciji, a potom smo kao porodica krenuli tražiti pravdu, a ja sam lično svjedočila na dva suđenja – u Beogradu (prvo suđenje 2003. godine), kao i na Miloševićevom suđenju u Hagu.

Ona se protivila Arifajovoj viziji KIP-a, nazivajući njegovu tvrdnju – da bi KIP trebalo da izvrši unutrašnje pomirenje – uvredom za porodice onih koji su ubijeni i nestali u ratu u Kosovu. “Mi nemamo unutrašnji problem”, rekla je Bogujevci. “Mi nemamo problem sa srpskom zajednicom na Kosovu, jer sukob je bio između Kosova i Srbije, a Srbija je počinila zločine na Kasovu kao država.”

Izrazila je također i nezadovoljstvo njegovim tvrdnjama koje se tiču reparacije, ističući da bez sudskih presuda nema ni reparacije. Bogujevci je potom kritikovala institucije Kosova zbog neuspjeha da dokumentuje ratne zločine (proces koji su umjesto njih sprovele različite nevladine organizacije), kao i njihov nedostatak učešća na regionalnim sastancima o tranzicionoj pravdi.

Nidžara Ahmetašević, urednica K2.0 za region, rekla je prisutnima da se prošlost u Bosni i Hercegovini često koristi za ostvarivanje političkih ciljeva. Foto: Majlinda Hoxha / K2.0.

Nidžara Ahmetašević, urednica za region K2.0, je objastila kako je situacija oko ovog pitanja u Bosni i Hercegovini (BiH) još složenija nego na Kosovu, gdje je unutrašnja politika dodatno zakomplikovana postojanjem tri nivoa vlasti, tri predsjednika i tri različita narativa unutar države.

“Političari žele manipulirati bolom i prošlošću”, rekla je Ahmetašević. “Svaki put kada neko želi da ukloni ove političare, oni spomenu Srebrenicu i igraju na kartu viktimizacije. Pogledajte jučerašnje izbore (nedelja 7. oktobar) gdje je bivši političar koji još uvijek negira ratne zločine pobjedio. A oni su sve bogatiji i bogatiji i ostvaruju beskrajnu moć koristeći prošlost.”

Ona je izrazila uvjerenje da odgovor mora doći od ljudi koji pronađu način da se suoče sa prošlošću i njihovim bolom, onemogućavajući da neko njima manipuliše. Između ostalog, Ahmetašević je kritikovala jedan dio civilnog društva koji je motivisan jedino donacijama. Instistirala je na tome da bi ovaj problem trebalo rješavati građansko društvo, koje se prvo treba shvatiti kao koncept, pa onda izgraditi.

Govoreći o tome kako se BiH suočila sa prošlošću, objasnila je da se žene i društvo još uvijek bore za istinu, čak i kada je u pitanju seksualno nasilje. “Prema zakonu, postoji nadoknada, ali još uvijek ne i reparacija. Patrijarhat je još jedan problem kao i stigma da se slobodno razgovara o ovoj temi”, rekla je Ahmetašević, dodajući da je u BiH do sada sprovedeno više od 120 suđenja – bilo na lokalnom, državnom ili međunarodnom nivou – koja su procesuirala optužene za seksualno nasilje tokom rata.

Linda Gusia je pohvalila žustru diskusiju koja se vodila o preživjelim žrtava seksualnog zlostavljanja tokom rata na Kosovu ali je također tvrdila da finansijska kompenzacija nije zamjena za pravdu. Foto: Majlinda Hoxha / K2.0.

Linda Gusia, sociologinja, je uputila mnogo kritike na kosovski KIP, rekavši da predsjednik Tači (Thaçi) preko komisije želi ograničiti istinu. “Bizarno je da predsjednik zaposjeda ovu teritoriju i pokazuje njegovu istinu”, rekla je ona. “Na Kosovu, jedini narativ o ratu je kako smo se borili, kako imamo heroje, ali rat i ima višestruke i zapostavljene narative. [Ukoliko taj narative postane dominantan], glasovi različitih žrtava će biti ućutkani].

Između ostalog, Gusia je također objasnila da je u zadnje dvije godine na Kosovu bilo više diskusija o preživjelim žrtvama seksualnog nasilja, a sve to nakon pritiska ženskih nevladinih organzacija, ali i uz pomoć bivše predsjednice Atifete Jahjaga. Od marta, 570 žena je podnijelo zahtjeve za kompenzaciju, iako ona ima kritički pogled prema praksi dodjele penzija kao nadoknade za nedostatak ostvarivanja pravde.

Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, je ukazala na potrebu da se ljudi preko granica upoznaju jedni sa drugima, izražavajući zabrinutost zbog toga što u poređenju sa generacijom svojih roditelja, mladi danas nemaju radoznalost međusobnog upoznavanja.

Ona je također naglasila posvećenost svoje organizacije u uklanjanju osoba, koje su bile uključene u ratne zločine, iz institucija. “Država Srbija ima odgovornost za ono što se dogodilo u prošlosti, a Inicijativa mladih za ljudska prava je jasnog stava da oni koji su osuđeni ratni zločnci ne bi trebali biti dijelom institucija jer vjerujemo da biranje takvih osoba u institucije šalje lošu poruku čitavom regionu”, rekla je ona.

Sofia Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije je govorila o posvećenosti svoje organizacije u promjeni narativa o prošlosti u toj zemlji. Foto: Majlinda Hoxha / K2.0.

Todorović je objasnila da je Inicijativa mladih za ljudska prava bila pažljiva da svaka od njenih ogranaka u regiji preduzima akcije u skladu sa kontekstom i mentalitetom zemlje , ali tvrdi i da je bilo kakva aktivnost bez regionalnog pristupa besmislena.

“Veoma je važno da jedni druge upoznajemo kroz programe kao što je Regionalni program razmjene. Teško je preokrenuti narativ koji su djeca u školi slušala o ratu, ali radimo na tome da im objasnimo da se desio rat i da im objasnimo koji su zločini počinjeni”, rekla je  zaključivši diskusiju izražavajući nadu da će “doći dan kada se neću stiditi kao Srpkinja da dođem ovdje među 20 Albanaca.”

Diskusija se završila mnogobrojnim pitanjima koje je publika postavila panelistima, među kojima je bio i veliki broj kritika upućen Arifaju, političkom savjetniku predsjednika. Postavljena su pitanja o neizvjesnosti koja se tiče sastava Privremenog KIP-a kao i o povlačenju najavljenih planova predsjednika Tačija da tuži državu Srbiju zbog genocida.

Arifaj je tvrdio da je Privremeni tim KIP-a izabralo civilno društvo, koje je dobilo poziv putem emaila, međutim, nije uspio razjasniti da li su ovi emailovi poslani svim ili samo nekim predstavnicima organizacija civilnog društva. Što se tiče tužbe, Arifaj je na početku tvrdio da će Kosovo nastaviti sa pripremanjem tužbe, iako je kasnije insistirao da njegove riječi ne bi trebale biti pogrešno tumačene i da nije rekao da će Kosovo tužiti Srbiju. K

Fotografije: Majlinda Hoxha / K2.0