Avdulah (Avdullah) Hoti postao je novi premijer Kosova nakon što je njegova koalicijska vlada osigurala podršku Skupštine sa samo jednim glasom više.
Prosta većina od ukupno 120 zastupnika/ca u Skupštini Kosova podržala je koaliciju na čelu s Demokratskom ligom Kosova (LDK) 61 glasom za, 24 protiv i jednim suzdržanim. Ostatak nove vladajuće koalicije čine Alijansa za budućnost Kosova (AAK), NISMA, Srpska lista i druge stranke koje predstavljaju manjinske zajednice.
Zastupnici/e Samoopredjeljenja (VV) odbili su učestvovati u glasanju; VV je na kartu borbe protiv korupcije pobijedio na izborima održanim u oktobru te je predvodio odlazeću vladu prije nego što je oborena izglasavanjem nepovjerenja, i to u postupku koji je njihov manji koalicijski partner, LDK, pokrenuo samo 52 dana od preuzimanja mandata. Okolnosti u kojima se formirao novi saziv Vlade čelništvo VV-a je okarakterisalo simptomatičnim za “zarobljavanje države”.
Predsjednica Skupštine, Vjosa Osmani — popularna kandidatkinja LDK-a za premijerku na oktobarskim izborima koja se kasnije glasno protivila politikantskim potezima svoje stranke — nije prisustvovala sjednici Skupštine. Osmani je prethodno predložila formiranje privremene tehničke vlade koja bi obavljala dužnost do raspisivanja novih izbora.
Zastupnici/e PDK glasali su protiv prijedloga o uspostavi nove vlade, ali je potrebna većina od 61 glasa ipak ostvarena budući da je zastupnik NISMA-e Hadži Šalja (Haxhi Shala) glasao za.
Šalja je u proteklim danima izjavio da namjerava glasati protiv formiranja nove vlade, no na sjednici održanoj u srijedu poručio je da se predomislio nakon što su ga kod kuće posjetili predsjednik Hašim Tači (Hashim Thaçi) — kome Ustav nalaže da bude politički neutralan — i lider AAK-a Ramuš (Ramush) Haradinaj.
Nova koalicija uspostavljena je nakon što je Ustavni sud Kosova odobrio dekret predsjednika Tačija kojim je naloženo formiranje novog saziva Vlade bez održavanja prijevremenih izbora. Odluka Suda naišla je na nepovjerenje velikog broja građana/ki i analitičara/ki, koji su izgubili vjeru u nezavisnost pravosuđa i predsjednika.
Rezultati nedavno objavljene ankete UNDP-a Puls javnosti pokazuju da je svega 25% građana/ki zadovoljno pravosudnim sistemom, a samo 19% predsjednikom. S druge strane, rezultati su pokazali i da odlazeća vlada na čelu s Aljbinom (Albin) Kurtijem uživa do sada nezabilježenu podršku; čak 61% građana/ki izrazilo je zadovoljstvo radom Vlade, što je dvostruko veći postotak od maksimuma koji je zabilježio bilo koji dosadašnji saziv Vlade u novijoj historiji Kosova.
Čelnik VV-a i odlazeći premijer Aljbin Kurti opisao je odluku Suda “nevjerovatnom” i u logičkom i u pravnom smislu. “Umjesto da tumači Ustav, izgleda da Sud ima sljedeći pristup: predsjednik je upravu, hajdemo to opravdati”, napisao je Kurti u svojoj objavi.
Nova vlada predvođena LDK-om povećat će broj ministarstava s 15 na 16, a broj zamjenika premijera s dvoje na četvero. Hotijeva administracija neće imati odvojeno Ministarstvo za europske integracije, te će jedno od novih “superministarstava” oformljeno tek prije nekoliko mjeseci — Ministarstvo ekonomije, zapošljavanja, trgovine, industrije, poduzetništva i strateških investicija — ponovo biti razbijeno.
Puni spisak novih ministara/ica možete pronaći ispod članka.
Hoti je imenovao Besnika Tahirija iz AAK-a za svog prvog zamjenika, dok će ostali biti Aljbubljena Baljaj (Albulena Balaj) iz NISMA-e, Goran Rakić iz Srpske liste i Hotijev stranački kolega iz LDK Driton Seljmanaj (Selmanaj). Oni koji se pak ne slažu s novitetima ukazuju na činjenicu da je barem dvoje novoizabranih ministara bilo umiješano u korupcijske skandale.
U obraćanju Skupštini uoči glasanja, Hoti je rekao da osjeća odgovornost prema zastupnicima/ama, građanima/kama i Ustavu.
“Mi smo država kojoj je potrebna vlada koja će joj služiti, a ne obrnuto, vladu koja treba državu za eksperimentisanje”, kazao je. “Polazište nam je isključivo društveni interes. Nova vlada neće imati bilo kakvu drugu moć osim one koja proistječe iz Ustava.”
Sat vremena prije početka sjednice Skupštine, odlazeća vlada održala je redovni sastanak — bez ministara/ica iz LDK — na kojem su njeni članovi/ice odobrili prijedlog da 12 miliona eura bude izdvojeno za Ministarstvo ekonomije, zapošljavanja, trgovine, industrije, poduzetništva i strateških investicija radi provedbe Hitnog fiskalnog paketa usvojenog uslijed aktualne pandemije.
Tom prilikom su se obavezali i da će uplatiti 60 000 eura porodicama dvojice rudara stradalih u nesreći koja se u utorak, 2. juna, dogodila u rudniku Artana, te su izglasali smjenu Upravnog odbora državnog komunalnog poduzeća za vodosnabdijevanje “Mitrovica”, na čije su mjesto imenovali Privremeni upravni odbor.
Prioriteti nove vlade
Hoti je također predstavio program nove vlade, pri čemu je naglasio da će njihovi prioriteti biti borba protiv pandemije COVID-19 i ozdravljenje ekonomije, kao i “jačanje države”, povećanje zaposlenosti i “unapređenje kompetitivnih sposobnosti”.
Pored toga je govorio i o odnosima Kosova i Srbije, već dugo glavnoj temi rasprava vezanih za vanjsku politiku Kosova za koju su iz LDK-a naveli da je primarni razlog zbog kojeg su ranije pokrenuli inicijativu o izglasavanju nepovjerenja vlastitoj koalicijskog vladi formiranoj s VV-om.
Između VV-a i LDK oduvijek je bilo tenzija u ovom pogledu, s obzirom na to da je Kurti istrajavao na ispunjavanju svog izbornog obećanja — koje je naknadno ušlo u koalicijski sporazum te dvije stranke — a to je zamjena stopostotne carine na robu iz Srbije “recipročnim mjerama”. Srbija se povukla iz procesa dijaloga s Kosovom 2018. godine nakon što je tadašnji premijer Kosova Ramuš Haradinaj uveo spomenutu carinu kao odgovor na kontinuiranu kampanju Beograda u sklopu koje Srbija podstrekuje ostale zemlje da “povuku priznanje” Kosova. SAD su zbog te odluke počele pritezati Kosovo da bezuslovno ukine carine zato što su u međuvremenu povećale pritisak s ciljem postizanja “konačnog dogovora” Kosova i Srbije.
“Konačni dogovor [sa Srbijom] od vitalnog je značaja za Kosovo; vlasti će u potpunosti poštivati Ustav tokom pregovora”, kazao je Hoti. “Dijalog [sa Srbijom] imat će jasne ciljeve u vezi s pitanjima koja se budu našla na stolu i bit ćemo transparentni. Dogovor će biti zasnovan na reciprocitetu između Kosova i Srbije.”
U posljednjih nekoliko mjeseci, daljnji tok dijaloga između Kosova i Srbije postao je neizvjesniji jer SAD zauzimaju sve izraženiji intervencionistički stav predvođene kontroverznim izaslanikom Ričardom Grenelom (Richard Grenell). Porast interesa američke administracije analitičari/ke su doveli u vezu sa željom Donalda Trampa (Trump) da donese “dobre vijesti” na vanjskopolitičkom planu uoči predstojećih izbora u njegovoj zemlji zakazanih za novembar.
Pristup SAD-a uzrokovao je podjele s EU — koja posreduje dijalogom još od 2011. godine, kada je proces i započet — ali uživa veliku podršku Tačija, koji se postavio na funkciju glavnog pregovarača Kosova. Tači je u svojim izjavama podržao kontroverzni dogovor o razmjeni teritorije Kosova i Srbije, koji je ujedno spominjao i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, iako konkretne pojedinosti nikada nisu objavljene.
Međutim, Hoti je isključio mogućnost bilo kakve razmjene teritorije i ponovio stajalište svoje stranke, a to je da namjeravaju njegovati “trajno prijateljstvo” sa Sjedinjenim Državama.
“Bit ćemo odgovorni za nastavak procesa dijaloga zajedno s EU i SAD-om, s tim da nećemo dozvoliti precrtavanje granica i razmjenu teritorije”, kazao je. “Kada je riječ o tome ‘da li ćemo s Amerikom ili s nekim drugim’, tu nemamo bilo kakvih dilema — naš prijateljski odnos s SAD-om poseban je i permanentan.”
Reagujući na predstavljanje Hotijevog kabineta i pregled programa Vlade, šef Zastupničkog kluba VV-a, Redžep Seljimi (Rexhep Selimi), optužio je LDK da obmanjuje građane/ke i svog donedavnog koalicijskog partnera.
“Povrh toga što će biti nelegalna, vlada koju danas pokušavate formirati bit će i nelegitimna”, istakao je. “To će biti Tačijeva vlada i on će je na kraju odbaciti kao krpu. Upravo to će mu biti potrebno da opravda podjelu Kosova, a i da osvoji drugi predsjednički mandat.”
Predsjednikov mandat istječe u aprilu 2021. godine.K
Dodatno izvještavanje: Pljator Gaši (Plator Gashi).
Naslovna fotografija: Zahvaljujemo Uredu premijera.