U detalje | Specialist Chambers

Hashim Thaçi podnio ostavku na mjesto predsjednika

Piše - 05.11.2020

Potvrđene optužnice za ratne zločine protiv vodećih političara.

Hashim Thaçi je najavio ostavku na mjesto predsjednika Kosova nakon što je saopćio da je Specijalizovano tužiteljstvo (ST) u Hagu potvrdilo optužnicu za ratne zločine koju je prethodno podiglo protiv njega.

Thaçi je na konferenciji za medije održanoj u četvrtak (5. novembra) poručio da odstupa s položaja kako bi zaštitio integritet Kosova. “Kao što sam i obećao, neću dozvoliti da predsjednik Kosova ide pred sud”, naglasio je.

Budući da je sve vrijeme odlučno negirao optužbe iznijete protiv njega, Thaçi se zavjetovao da će skinuti ljagu sa svog imena, pozvavši na smirenost. “Novonastala situacija je nova prilika za Kosovo i moramo je pretvoriti u prednost za njegovu današnjicu i sutrašnjicu, što ćemo postići tako što ćemo sačuvati političko i građansko jedinstvo”, dodao je.

Istražni sudac Specijalizovanog vijeća Kosova potvrdio je optužnicu protiv Thaçija nakon što su u protekla 24 sata potvrđene optužnice i protiv drugih visokopozicioniranih političkih ličnosti s Kosova, između ostalog i protiv lidera Demokratske stranke Kosova (PDK), Kadrija Veselija.

U junu je iz ST-a saopćeno da su protiv Thaçija, Veselija i drugih vodećih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) podignute optužnice vezane za “niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubistva, prisilne nestanke lica, progon i mučenje.”

Šta je Specijalizovano vijeće Kosova?

Fizički smješteno u Hagu, Nizozemska, Specijalizovano vijeće djeluje u okvirima zakona Kosova iako se finansira sredstvima EU, pri čemu i njegov kadar čini strano osoblje. Vijeće je uvezano sa svim nivoima pravosudnog sistema Kosova, ali je konkretno ovlašteno za istraživanje pojedinih zločina počinjenih tokom rata na Kosovu, i to u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine.

Pod nadležnost Specijalizovanog vijeća potpadaju zločini protiv čovječnosti definisani međunarodnim zakonom kao i zločini definisani zakonom Kosova koji su vezani za izvještaj Dicka Martyja — to su navodni zločini koje su u toku i neposredno nakon rata na Kosovu počinili pripadnici OVK.

Specijalizovano vijeće je godinama unazad stalna tema rasprava i kontroverzi na Kosovu, te se već odavno nadvija kao prijetnja nad domaćom političkom scenom.

Ovaj sudski mehanizam uspostavljen je pod ogromnim pritiskom međunarodne zajednice, a sam proces njegove uspostave iziskivao je izmjene Ustava i izradu novih zakonskih akata. Iako ih je nekoliko mjeseci ranije odbacila, Skupština je usvojila odgovarajuće zakonske izmjene u augustu 2015. godine, no Specijalizovano vijeće je započelo s radom tek dvije godine kasnije.

Prema navodima ST-a, žrtve zločina iz optužnice su “stotine lica čiji je identitet poznat, a među kojima su kosovski Albanci, Srbi, Romi i lica drugih nacionalnosti te politički protivnici.” Iz Tužiteljstva su dodali da osumnjičeni “snose krivičnu odgovornost za skoro 100 ubistava”.

Veseli — bivši čelnik Obavještajne službe Kosova (ShIK) — u četvrtak ujutro je izdao saopćenje u kojem je izdvojio da se povlači iz svih “javnih i političkih aktivnosti sve do okončanja procesa”, i to nakon što je Specijalizovano vijeće potvrdilo optužnicu protiv njega. Nekadašnji predsjednik Skupštine Kosova rekao je da u potpunosti poštuje nadležnost Suda i da će dobrovoljno otputovati u Hag kako bi “konačno odgovorio na ove neistinite sumnje i glasine.”

U srijedu je u raciji koja je izvršena u njegovom domu u Prištini priveden Jakup Krasniqi — bivši član i glasnogovornik Glavnog štaba OVK, a kasnije predsjednik Skupštine Kosova. Iz ST-a su izdali saopćenje u kojem je potvrđeno da je Krasniqi uhapšen, te su dodali da je “prebačen u pritvorsku jedinicu Specijalizovanog vijeća Kosova (KSC) u Hagu”.

Rexhep Selimi — još jedan bivši član Glavnog štaba OVK-a i trenutni šef Zastupničkog kluba stranke Vetëvendosje — saopćio je u srijedu da je obaviješten o potvrdi optužnice koja je podignuta protiv njega. Selimi je izjavio da će dobrovoljno otputovati u Hag da se suoči s optužbama i da će se vratiti na Kosovo “visoko uzdignute glave”.

Transfer vlasti

Thaçijev petogodišnji mandat na funkciji predsjednika Kosova trebao je isteći u aprilu 2021. godine, ali nakon što je u junu objavljeno da je protiv njega podignuta optužnica, obećao je da će “smjesta podnijeti ostavku” ukoliko bude potvrđena.

U obraćanju ispred zgrade Predsjedništva u četvrtak ujutro, Thaçi je prisutnim novinarima/kama rekao: “Kako bih zaštitio integritet Predsjedništva, integritet Kosova te integritet i dignitet kosovskih građana/ki, poštujući pritom naše međunarodne partnere, danas podnosim ostavku na funkciju predsjednika Kosova.”

Fotografija: K2.0.

Stručnjak za ustavno pravo Vigan Qorrolli napominje da je u presudi Ustavnog suda iz 2010. godine “ostavka” definisana kao konačan i neopoziv čin.

Nakon što je Thaçi odstupio s položaja, Vlada Kosova je izdala kratko saopćenje u kojem je navedeno da “Ustav i važeći zakoni garantuju jasnu tranziciju vršenja dužnosti bez stvaranja institucionalnog vakuma.”

Osmani je u četvrtak poslijepodne prisustvovala svečanoj primopredaji dužnosti obavljenoj u Predsjedništvu.

U skladu s ustavnim okvirima Kosova, kada predsjednika/ce podnese ostavku, poziciju vršitelja/ice dužnosti predsjednika/ce preuzima predsjednik/ca Skupštine Kosova — u ovom slučaju je to Vjosa Osmani.

Osmani je u četvrtak poslijepodne prisustvovala svečanoj primopredaji dužnosti obavljenoj u Predsjedništvu, a do kraja dana bi se trebala obratiti medijima.

Ona je prethodno izjavila da je uvjerena kako bi mogla ispunjavati sve ustavne obaveze koje bi se tražile od nje u slučaju da postane vršiteljica dužnosti predsjednika. “Ne bi bilo problema zato što imam višestruko otvorenije odnose s političkim strankama nego Thaçi”, rekla je Osmani u emisiji KTV-a Desku emitovanoj 13. oktobra.

U članu 90. Ustava Kosova navedeno je da se funkcija vršitelja/ice dužnosti predsjednika/ce ne može obnašati duže od šest mjeseci. 

Qorrolli kaže da bi u tom periodu Skupština trebala izabrati novog predsjednika/cu. Prema članu 86. Ustava, izbor predsjednika se vrši dvotrećinskom većinom glasova svih skupštinskih zastupnika/ca.

“Ako u ovih šest mjeseci novi predsjednik ne bude izabran, onda ćemo automatski ići na raspisivanje općih izbora”, zaključio je Qorrolli.K

Naslovna fotografija: K2.0.

Izvještavaju Jack Butcher, Bekë Veliu and Tringë Sokoli.