Kvir kultura je za mnoge članove_ice LGBTQ+ zajednice način izražavanja kao i sredstvo otpora, ali u društvima koja njeguju patrijarhat i heteronormativnu tradiciju često se smatra neprihvatljivom.

Takvi oblici ekspresije unutar šireg društva nerijetko se marginalizuju, stigmatizuju i suzbijaju, a budući da nisu u skladu sa rigidnim društvenim normama. Ipak, LGBTQ+ osobe ne posustaju — kultura i umjetnost služe im u aktivističkom djelovanju i njihovi su megafoni.

Jedan od potonjih su dreg šouovi, koji se — iako su prvenstveno zabavnog karaktera — odavno upotrebljavaju kao djelotvorni alati za razvijanje svijesti i razumijevanje. Dreg takođe doprinosi poštivanju slobode izražavanja i uvažavanju prava svih ljudi, bez obzira na seksualnost i rodni identitet.

Osim što predstavljaju vid scenske umjetnosti, dreg šouovi su sastavni dio borbe za pravednije i ravnopravnije društvo.

Do sada sam prisustvovala brojnim dreg šouovima na Kosovu, što me je podstaklo da istražim dreg i njegovu istoriju. U tim istraživanjima primijetila sam jednu zanimljivu kontradiktornost. Naime, javnost na Kosovu veoma je prijemčiva za umjetnike_ce koji se u bavljenju komedijom oslanjaju na elemente kvir i dreg kulture, ali ne i za dreg umjetnike_ce, bili oni kvir ili ne.

Ovo se vidjelo na djelu u decembru 2022. kada je glumac Edon Shileku ušao u rijaliti šou Big Brother VIP Kosova (BBVKS), i to u svojoj dreg personi po imenu Victoria Owns. Iako je on naišao na neodobravanje publike, izuzetno pozitivna reakcija uslijedila je nakon što je u šou ušao Vedat Bajrami, glumac poznat po skečevima u kojima igra žene.

Između aktivizma i senzacionalizma

Dreg korijene vuče iz perioda kada su ženske likove u predstavama tumačili glumci, a ne glumice, kao što je bio slučaj u Shakespeareovo doba te u antičkoj Grčkoj.

Kao umjetnost koja se koristi za razvijanje svijesti o LGBTQ+ pravima dreg je počeo da stiče popularnost u 20. vijeku, a naročito 20-ih i 30-ih u Njujorku te u San Francisku. Najveći doprinos u tom pogledu između ostalih su mu dali Marsha P. Johnson, trans aktivist_ i jedna od centralnih ličnosti Stounvolske pobune, i Divine, dreg persona američkog scenskog umjetnika Harrisa Glenna Milsteada. Zahvaljujući njima i brojnim drugim osobama, dreg scena je stasala kao platforma za slobodno izražavanje, otpor i kreativnost.

Dreg je i na Kosovu postao uticajan vid umjetnosti i društvenog angažmana, a iako bi moglo djelovati da se kod nas pojavio tek nedavno, ipak nije tako. Na Kosovu su dreg žurke organizovane još 90-ih, i to uglavnom u privatnim stambenim i drugim prostorima. Danas se sve češće održavaju i u javnim prostorima, među kojima je od prošle godine i lokal Bubble smješten u centru Prištine — prvi LGBTQ+ bar na Kosovu.

Mada se nerijetko održavaju, dreg nastupi su — kao i kvir kultura uopšte — slabo zastupljeni u medijima. No, pomak je napravljen u decembru 2022. godine kada se Shileku kao Victoria Owns pojavio u BBVKS-u, takmičarskom rijaliti serijalu u proizvodnji Klan Kosove. Bio je to momenat od ogromnog značaja za vidljivost kvir umjetnosti i pokreta.

Ipak, u toku učešća u BBVKS-u, Shileku se našao na meti govora mržnje i prijetnji na društvenim medijima. U komentarima ispod gotovo svake Klan Kosovine objave o Owns pozivalo se na izbacivanje Shilekua iz emisije kao i na njen bojkot. Pojedini su takođe isticali da takav sadržaj treba da bude zabranjen za djecu, nazivajući ga degeneričkim.

Shilekua nisu prihvatali ni kod kuće. Osim što je dreg kraljica, biseksualna je osoba, a lavinu mrzilačkih komentara na društvenim medijima pratilo je otvoreno odbacivanje od nekoliko drugih učesnika_ca pomenutog rijalitija. Oni su svoje homofobne i bifobne stavove jasno dali na znanje kroz svoje opaske i postupke.

Ironija je u tome što je mnogima koji se protive dregu — jednoj umjetničkoj formi — zabavno gledati muškarce koji nastupaju obučeni kao žene, ali samo ako je naznačeno da je riječ o skeču, a ne dregu.

U završnici iste sezone BBVKS-a u takmičenje se uključio i poznati glumac Vedat Bajrami, izazvavši veliku pažnju. Njegovim ulaskom u emisiju gledanost se automatski povećala. No, za Bajramija je publika imala samo riječi hvale te je prijem drugih učesnika_ca bio odličan. 

Bajrami se u mnogim dosadašnjim ulogama oblačio u ženu, tj. nosio je dimije, haljine i šminku — što rade i dreg kraljice. To je učinio i u okviru BBVKS-a.

S obzirom na činjenicu da je u humorističke svrhe nosio tipično žensku odjeću, a da to nije okvalifikovao kao dreg, Bajrami je bio pošteđen govora mržnje. Štaviše, Bajrami uživa podršku šireg društva. Njegovo stvaralaštvo omiljeno je među masama.

Još gore je to što komičari često zloupotrebljavaju dreg kao način izražavanja individualne slobode i sredstvo otpora ugnjetavanju. Veliki broj muškaraca snima skečeve i kratke videe u kojima se odijevaju kao žene kako bi ismijali ili njih ili LGBTQ+ osobe. Sve to se objavljuje na društvenim medijima, gdje biva opšteprihvaćeno.

Eksploatacija drega i kvir kulture

Neosporno je da je posrijedi eskploatacija ako komičar prisvoji ovaj oblik umjetnosti da bi dobio na gledanosti — pa samim time i zaradio — mada u stvari nema konkretnog dodira ni sa iskustvima LGBTQ+ osoba ni sa kvir umjetničkim stvaralaštvom. Komičari na ovaj način trivijalizuju, a nerijetko i krivotvore cijelu kulturu.

Ovime ne samo da doprinose etiketiranju ljudi, već stiču materijalnu korist — zarad zarade prisvaja se kultura koja se već decenijama bori da bude shvaćena, prihvaćena i ravnopravna. Tako se kvir identiteti i gro onoga što je njihova pojavnost izvrgavaju ruglu, dok autentična kvir kultura biva gurnuta na marginu.

Shileku i drugi izvođači_ce sopstvenim primjerom nam demonstriraju koliko srčanosti treba da budeš drugačiji u sredini koja još uvijek nije spremna na promjene. Uprkos negativnim reakcijama, Shileku je kao glumac, dreg kraljica i biseksualna osoba proširio gabarite onoga što društvo smatra prihvatljivim.

Poštivanje dubine, širine i različitosti svih kultura od presudnog je značaja. Veliki iskorak napravljen je time što je jedna lokalna televizija napokon emitovala jedan dreg nastup i što je u javnosti pokrenuta rasprava o njemu. Međutim, moramo paziti da se inkluzijom ne eksploatiše.

Elementi svih kultura zavređuju naše poštovanje. Samo kroz poštovanje i empatiju uspjećemo da stvorimo ravnopravniji svijet u kojem ćemo biti upućeniji jedni na druge te u kojem će se glasovi i iskustva svih jednako cijeniti.

Naslovna fotografija: K2.0.

Ovaj blog objavljen je uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Diverzifikacija glasova u novinarstvu”. Odgovornost za sadržaj snosi isključivo K2.0 te isti nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Zašto je navedena ova klauzula?