Poslije lokalnih izbora u Albaniji održanih u nedjelju, 30. juna, još uvijek je nejasno da li će protekli čin u političkoj krizi koja i dalje potresa tu zemlju služiti kao epilog višemjesečnih previranja ili pak kao puki intemeco nakon kojeg će politička blokada biti nastavljena.

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), 21,6 posto osoba s pravom glasa izašlo je na junske izbore, koje su vodeće stranke opozicije bojkotirale. Međutim, Demokratska stranka (PD) smjesta je reagirala na zvanične podatke CIK-a odbacivši ih kao netačne, pri čemu rukovodstvo te stranke tvrdi da je na izborima glasalo samo 15 posto građana i građanki.

CIK je u danima nakon izbora vršio prebrojavanje glasova te su ubrzo zatim objavljeni i rezultati. Pošto su prebrojane 5043 glasačke kutije — od ukupno njih 5402 — bilo je jasno da pobjedu može proglasiti koalicija na čelu sa Socijalističkom partijom (PS) premijera Edija Rame, koja je osvojila 768 743 glasova širom zemlje.

Njihova pobjeda bila je očekivana s obzirom na to da su izbore bojkotirale vodeće opozicijske stranke, PD i Socijalistički pokret za integraciju (LSI). Samo su PS i manje stranke opozicije učestvovale u izbornom procesu, tako da gradonačelnički kandidati i kandidatkinje u 31 od ukupno 61 albanske općine uopće nisu imali konkurenciju na izborima.

Stranka “Bindja Demokratike” — pod vodstvom jednog od bivših lidera PD-a, Astrita Pazozija — osvojila je preko 26 000 glasova, stranka “Mega” otprilike 3300, dok su nezavisni kandidati i kadidatkinje sveukupno osvojili blizu 6000 glasova.

Po zatvaranju glasačkih mjesta u glavnom gradu Albanije, kandidat PS-a i aktuelni gradonačelnik Tirane, Erion Veljijaj (Veliaj), slavio je veliku pobjedu osvojivši 94% glasova. Za njega je tako glasalo 152 000 osoba, odnosno 8000 osoba manje u odnosu na 2015. godinu, kada se kandidirao ispred koalicije PS-LSI.

Budući da su iz izborne utrke izostala dva glavna takmičara, PS je pobijedio u 60 od ukupno 61 općine, među kojima se nalaze i veći gradovi kao što su Drač, Skadar, Korča, Elbasan, Valona, Fjer i Kukeš.

Jedina općina u kojoj PS nije odnio pobjedu općina je s većinskim grčkim stanovništvom, Finić, u kojoj je većinu glasova osvojio kandidat stranke “Mega”.

Pozadina krize

Politička kriza u Albaniji započela je u decembru 2018. godine, kada su u masovnim protestima na ulice izašle hiljade studenata i studentica koji su zahtijevali smanjenje studentskih troškova, i to nakon što su usvojene kontroverzne izmjene obrazovne politike.

Iako su u početku sve tri vodeće političke stranke u zemlji pokušale da se okoriste protestima, studenti i studentice, koji inače nisu bili stranački orijentirani, vrlo brzo su razotkrili stvarne namjere političkih elita.

Studentski protesti su počeli jenjavati da bi početkom 2019. godine i u potpunosti prestali, a upravo su u tome stranke opozicije, PD i LSI, uočile idealnu priliku za stvaranje političkog profita od onoga što su doživljavale kao animozitet javnosti prema Rami.

U februaru 2019. godine, PD je odlučio da poništi mandate svojih 43 zastupnika i zastupnica u Parlamentu Albanije. Uprkos protivljenju pojedinih članova stranke, upražnjena mjesta naknadno su popunjena bivšim kandidatima i kandidatkinjama PD-a koji su bili sljedeći na stranačkim listama za parlamentarne izbore održane 2017. godine.

LSI je podržao zvaničnu odluku PD-a da istupi iz parlamenta, ali je odlučio da se ne ugleda na njih.

U naredna četiri mjeseca navedene dvije stranke neprestano su organizirale nerijetko nasilne proteste. Štaviše, čelnici i čelnice PD-a i LSI-ja izjavili su da neće nastupiti na lokalnim izborima zakazanim za 30. juni sve dok je premijer Rama na vlasti. S druge strane, Rama je insistirao na tome da se izbori održe sa ili bez opozicije.

Dana 8. juna, predsjednik Albanije, Iljir (Ilir) Meta, donio je odluku kojom se junski izbori otkazuju. Odluku je utemeljio na viđenju da se izborni proces ne može održati kada su dva politička tabora u sukobu, zbog čega ne mogu biti ispunjeni osnovni preduslovi za provođenje slobodnih i pravednih izbora. S tim u vezi, Meta je kao novi datum održavanja lokalnih izbora odredio 13. oktobar.

Ipak, rukovodstvo PS-a se usprotivilo ovoj odluci kazavši da neće odustati od učešća na junskim izborima, pa je parlament 13. juna usvojio savjetodavnu rezoluciju kojom je odbačena odluka predsjednika.

Zbog činjenice da Ustavni sud trenutno nije u funkciji — nakon što je sedam od ukupno devet njegovih članova podnijelo ostavke ili smijenjeno u okviru sveobuhvatnog procesa provjere cijelog pravosudnog sistema — krajnji arbitar u postupku otklanjanja zastoja ne postoji.

Povrh svih političkih tenzija, PS je pokrenuo inicijativu za smjenu predsjednika Mete, stoga je Pravna komisija Parlamenta oformila privremeno komisijsko tijelo koje će za cilj imati da utvrdi da li je predsjednik prekršio zakon donošenjem odluke o poništavanju 30. juna kao datuma održavanja izbora. O usvajanju izvještaja ove komisije parlament će odlučivati u četvrtak, 4. jula.

U međuvremenu, PS-u je potrebna dvorećinska većina u parlamentu — to jest 94 glasa za — kako bi smjena predsjednika Mete bila realizirana, a rezolucija kojom je poništeno otkazivanje junskih izbora prethodno je jednoglasno usvojena.

Stanje je postalo još ozbiljnije prošlog mjeseca, kada je njemački list Bild objavio niz snimaka prisluškivanih razgovora u kojima su visoki državni dužnosnici i članovi PS-a razmatrali kupovinu glasova na općim izborima održanim 2017. godine. U jednom od tih snimaka može se čuti kako Rama pita dužnosnika pri albanskom MUP-u da li je treća osoba provela plan, za koji Bild sugerira da se odnosi na kupovinu glasova.

Reakcije nakon održavanja izbora

Nedugo nakon što su biračka mjesta zatvorena, Rama je u konferenciji za štampu rekao da je u proteklom izbornom procesu pobijedila „država“, no da to ne znači da su opoziciji vrata zatvorena — istakao je da volja za dijalogom i dalje postoji.

“Ukoliko žele politički mir, imat će ga, a to se može ostvariti samo onda kada se polako ali sigurno počne odustajati od napada na Albaniju na stranim jezicima”, kazao je. “Ukoliko žele dogovor za Albaniju, imat će ga.”

Vođa PD-a, Ljuljzim Baša (Lulzim Basha), po okončanju izbora je pak naveo da je 85% albanskog stanovništva dokazalo da je protiv Ramine administracije. “Dana 30. juna pokazalo se da s Edijem Ramom ne možemo dalje i da nismo u mogućnosti održati slobodne i časne izbore”, naglasio je.

Zbog cijelog ovog pandemonijuma počelo se intenzivno spekulirati o tome na koje je načine moguće otkloniti političku blokadu..

Kosovski novinar i politički analitičar Baton Hadžiju (Haxhiu) — za koga se smatra da je blisko povezan s glavnim akterima albanske političke scene, a naročito s Ramom — poslije izbora je izjavio da će politička kriza biti razriješena osnivanjem koalicije između PS-a i PD-a. Te dvije stranke bi se trebale dogovoriti da ostanu na vlasti do ljeta 2020. godine, nakon čega će biti održani prijevremeni parlamentarni izbori. Hadžiju smatra da će koalicija do tada smijeniti predsjednika Metu.

Na konferenciji za štampu održanoj dva dana poslije izbora, Meta — koji je osnovao LSI da bi se potom povukao iz stranke i na kraju postao predsjednik zemlje — uputio je podrugljiv odgovor Rami, u kojem je optužio premijera da je osmislio “tajni program” za preuzimanje države. No, Meta je dodao i da ima vlastito političko rješenje. Prema njegovim riječima, u Albaniji se 13. oktobra istovremeno moraju održati prijevremeni lokalni, parlamentarni i predsjednički izori.

Metina supruga i trenutna liderka LSI-ja, Monike Krijemadi (Kryemadhi), mišljenja je da 30. juna nisu bili organizirani izbori, već puko glasanje. Spomenula je i dilemu koju je cijeli proces sa sobom povukao: Da li će aktuelni gradonačelnici i gradonačelnice iz opozicijskih stranaka odstupiti sa svojih pozicija pred kraj svojih mandata iako ne priznaju rezultate junskih izbora?

Krijemadi je u jednoj televizijskoj debati izdvojila da novoizabrani načelnici i načelnice nikada neće biti imenovani na svoje funkcije. “Da li ste svjesni svega onoga što će se desiti do 12. augusta?”, retorički se zapitala, misleći na početak njihovih mandata.

Dželjalj Mziju (Xhelal Mziu), gradonačelnik Kamze — uporišta PD-a — već je podcrtao da svoju funkciju neće prepustiti novoizabranom gradonačelniku, članu PS-a.

“Junski izbori su nelegalni”, rekao je. “Ja svoj ured neću napustiti uprkos rezultatima ovih izbora. To je moja lična odluka.”

Ni gradonačelnica Skadra, Voljtana (Voltana) Ademi — inače jedna od PD-ovih najžešćih kritičarki Rame — ne isključuje to da će možda spriječiti imenovanje novoizabranog gradonačelnika iz PS-a. Međutim, saopćila je da će prije toga pričekati izvještaj Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE-ODIHR).

U njihovom preliminarnom izvještaju navodi se da su izbori održani 30. juna bili regularni na 95% biračkih mjesta, mada je utvrđeno da su pri izbornom procesu “interesi glasačkog tijela uglavnom bili zanemareni”. Što se tiče sukoba Mete i Rame oko datuma održavanja lokalnih izbora, OSCE-ODIHR bio je donekle suzdržan te je njihovo predstavništvo izjavilo da je Ustavni sud jedino tijelo koje može procijeniti ustavnost predsjedničkih odluka.

Reakcije ostatka međunarodne zajednice na sukob Mete i Rame bile su podjednako nejasne, iako se čini da je validnost izbora prešutno podržana.

Glasnogovornica EU-a, Maja Kocijančič, kazala je da su junski izbori protekli “u znaku političkih podjela”, ali ih je ipak opisala kao “mirne i regularne”. U svojoj izjavi je dodala i da EU od obje političke strane očekuje političku zrelost kao i konstruktivan dijalog.

Izbori su opisani kao mirni i u izjavi Ambasade SAD-a u Tirani. Mišljenje američke diplomatije je da oni koji žele osporiti rezultate izbora “mogu sačekati odluku Ustavnog suda, za koji [se nadaju] da će uskoro biti vraćen u funkciju nakon rigoroznog procesa provjere.”

U međuvremenu, u redovima PD-a još uvijek nije postignuta interna harmonija s obzirom na ovo pitanje.

Jozefina Topali (Topalli), jedna od najmoćnijih osoba ove stranke — koja je ujedno provela dva mandata na funkciji predsjednice parlamenta te predsjedvala PD-om u periodu dok je državu vodio Salji Beriša (Sali Berisha) — optužila je Bašu da je stranku učinio nemoćnom i na državnom i na lokalnom nivou.

Osim toga, optužila ga je i za potpirivanje bratoubilaštva među albanskim stanovništvom.

“Odlukom o poništavanju mandata [zastupnika i zastupnica u Parlamentu koja je donijeta u februaru], Ljuljzim Baša je nasilno izbacio PD iz Parlamenta te tako izdao i uvrijedio 400 000 demokrata koji su dali svoj glas ovoj političkoj opciji”, rekla je Topali. “Ovim činom, najneodgovornijim činom u povijesti demokratije, Baša je praktično pozvao Albance i Albanke na bratoubilaštvo.”

I druge utjecajne ličnosti u PD-u reagirale su na način na koji Baša rukovodi strankom.

Rudina Hajdari, zastupnica PD-a u parlamentu i kćerka Azerma Hajdarija — osnivača i povijesnog simbola stranke — izjavila je da Albanija više nema desnicu i da jedino rješenje vidi u “povratku desnog krila”, aludirajući time na promjene u vodstvu PD-a.

Na preustroj stranke pozvao je sin još jednog značajnog člana PD-a. Gljauk Oldaši (Glauk Olldashi), sin pokojnog Sokolja Oldašija (Sokol Olldashi) — bivšeg ministra unutrašnjih poslova i saobraćaja — poručio je da su ljudi očigledno izgubili vjeru u PD i da su ovoj stranci potrebni unutarstranački izbori.K

Naslovna fotografija: Majljinda Hodža (Majlinda Hoxha) / K2.0.