Predsjednik LDK Isa Mustafa saopćio je da će njegova stranka predložiti glasanje o nepovjerenju koalicijskoj Vladi u kojoj i sami učestvuju, a nakon što su mjere uvedene sa pojavom COVID-19 iznijele na svjetlo dana podjele u političkom vodstvu Kosova.*
Na pres-konferenciji održanoj u srijedu navečer, Mustafa je kazao kako je od premijera Aljbina (Albin) Kurtija pismenim putem zatražio da ukine stopostotne carine na robu iz Srbije zato što je “prijateljstvo s SAD-om u opasnosti”, ali je napomenuo da od premijera nije dobio odgovor.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je Kurti ranije tog dana razriješio dužnosti ministra unutrašnjih poslova i javne uprave iz redova LDK Agima Veljiua (Veliu) jer je davao izjave u vezi s pandemijom koronavirusa protivne zvaničnom stavu Vlade.
“Danas je premijer donio jednu neočekivanu odluku bez ikakve prethodne najave — smijenio je ministra iz LDK, što se kosi s našim [koalicijskim] sporazumom”, objasnio je. “Dogovor je bio da se o ovakvim pitanjima raspravlja s liderom LDK, no to se nije dogodilo. Ovo je samovoljna odluka koja nam govori da gospodin Kurti ne želi sarađivati s nama.”
Veljiuova smjena rezultat je razilaženja između Vlade i predsjednika Hašima Tačija (Hashim Thaçi) u pogledu proglašenja vanrednog stanja, budući da je u javnom intervjuu naizgled podržao predsjednika umjesto premijera.
Na konferenciji za medije održanoj u utorak navečer po okončanju sastanka Državnog vijeća sigurnosti, predsjednik Tači je predložio da Skupština uvede vanredno stanje zbog širenja zaraze COVID-19.
“Vanredno stanje podrazumijeva mobilizaciju Sigurnosnih snaga Kosova na cijeloj teritoriji Republike Kosovo”, istakao je. “[Potpisani] dekret proslijedit ćemo Skupštini sutra [u srijedu].”
Ipak, zamjenik premijera Haki Abazi je kasnije te iste večeri na odvojenoj konferenciji za medije konstatirao da Vlada smatra kako je proglašenje vanrednog stanja ekstremna mjera, naglasivši i da se premijer Kurti tome za sada protivi. Dodao je i da je zaraza u zemlji pod kontrolom vlade.
“Trebalo bi pratiti razvoj događaja i poduzeti pojedine mjere tek kada bude potrebe za uvođenjem [vanrednog] stanja”, poručio je Abazi. “Trenutno to nije nužno, tako da ova odluka ne bi trebala biti donijeta.”
Koalicijska Vlada poljuljana
U jeku nesuglasica vezanih za proglašenje vanrednog stanja, Kurti je u srijedu poslijepodne saopćio da je razriješio dužnosti Veljiua, inače višeg dužnosnika u LDK. U zvaničnom saopćenju za medije, iz Ureda premijera su kao jedan od razloga za smjenu Veljiua izdvojili to što je javno izrazio neslaganje s premijerom kada se radi o uvođenju vanrednog stanja.
“Takođe je u ovoj izjavi širio paniku rekavši da se ‘broj obolelih povećava iz sata u sat’. Ni Ministarstvo zdravlja, ni Nacionalni institut za javno zdravlje nisu rekli da se broj zaraženih sa COVID-19 povećava iz sata u sat”, navedeno je u saopćenju.
“Svojim javno objavljenim izjavama, ali ne i potkrijepljenim njegovim stavovima na internim sastancima, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave, g. Veliu je pokazao izrazit nedostatak liderstva i podrivao je rad vlade čiji je on deo.”
Šef LDK Isa Mustafa prokomentirao je vijest o Veljiuovoj smjeni u objavi na Fejsbuku, u kojoj je napisao da su “premijerovi jednostrani potezi štetni i neprihvatljivi te vode ka raspadu koalicije.”
"Premijer se nije posavjetovao sa mnom kao predsjednikom LDK, stoga ne prihvatam obrazloženja koja je iznio u javnost."
Isa Mustafa, šef LDK
“Našim sporazumom smo utvrdili da premijer može smjenjivati ministre u dogovoru s predsjednikom političkog subjekta s kojim je koalicija formirana, i to na temelju obrazloženja koje prihvati lider LDK”, kazao je. “Premijer se nije posavjetovao sa mnom kao predsjednikom LDK, stoga ne prihvatam obrazloženja koja je iznio u javnost.”
Uz to je pozvao Kurtija da do kraja sedmice poništi odluku o smjeni Veljiua i da ukine stopostotne carine na robu iz Srbije — koje su i dalje kamen spoticanja između LDK i Kurtijeve stranke Samoopredjeljenje.
S druge strane, u saopćenju za medije u vezi s predsjednikovim prijedlogom o proglašenju vanrednog stanja, iz Srpske liste su istakli da Priština pokušava rasporediti Sigurnosne snage po sjeveru Kosova pod krinkom zaštite građana/ki, no da je njihov cilj zapravo “tih[a] okupacij[a] srpskih opština”.
“Pozivamo komandu KFOR-a da najhitnije spreči i javno odbaci mogućnost razmeštanja tzv. vojnih formacija Prištine na severu Kosova i Metohije, i da postupi u skladu sa dogovorom kojim se garantuje da se ove formacije ne mogu razmeštati u četiri severne opštine”, napomenuto je u njihovom saopćenju.
Šta je vanredno stanje?
Pošto je u utorak navečer saopćio da je potpisao dekret, Tači je na pres-konferenciji održanoj u srijedu ujutro poručio da se proces [usvajanja] dekreta finalizira, dodavši da će sve pojedinosti uskoro biti poznate javnosti. Objasnio je da se očekuje kako će vanredno stanje trajati 30 dana i da bi moglo biti skraćeno ili produženo u zavisnosti od razvoja događaja.
Ustavom Kosova propisano je da ukoliko se pojavi potreba za uvođenjem vanrednih mjera zaštite, predsjednik proglašava vanredno stanje uz prethodne konzultacije s premijerom.
Po uvođenju vanrednog stanja, predsjednik “odmah izdaj[e] dekret, koji određuje prirodu [ugroženosti] i bilo kakvog ograničenja ljudskih prava i sloboda.” U roku od 48 sati od proglašenja vanrednog stanja, Skupština daje svoju saglasnost o odluci, čije usvajanje zahtijeva dvotrećinsku većinu prisutnih zastupnika/ca koji glasaju.
Vijeće sigurnosti je za vrijeme vanrednog stanja ovlašteno da provodi unaprijed definirane izvršne radnje ili nametne odredbe koje bi mogle ograničiti prava i slobode građana/ki na određeni period.
Shodno Ustavu Kosova, predsjednik može uvesti vanredno stanje onda kada su neophodne vanredne mjere odbrane, kada postoji unutrašnja prijetnja za ustavni poredak ili javnu sigurnost, ili kada prirodna nepogoda zahvati cijelu ili dio teritorije Kosova.
U praksi, Vijeće sigurnosti je za vrijeme vanrednog stanja ovlašteno da provodi unaprijed definirane izvršne radnje ili nametne odredbe koje bi mogle ograničiti prava i slobode građana/ki na određeni period. Što se tiče Kosova, vanredno stanje može biti produženo na pet mjeseci, a u izuzetnim slučajevima Skupština može glasati o daljnjem produženju.
Državnim vijećem sigurnosti predsjedava premijer/ka, osim u slučaju vanrednog stanja, kada je na čelu Vijeća predsjednik države.
Zvanične brojke i mjere
Od 13. marta — kada su zabilježeni prvi slučajevi — do objave ovog teksta, na Kosovu je potvrđeno 20 slučajeva zaraze COVID-19. Za najnoviji slučaj javnost je saznala u srijedu, 18. marta, kada je bolest dijagnosticirana 55-godišnjoj ženi iz Podujeva.
Iz Zavoda za javno zdravstvo konstatirali su da je riječ o “kontaktnom” slučaju, što znači da je pacijentica zaražena virusom prilikom kontakta s jednom od osoba za koje je prethodno potvrđeno da imaju virus. U utorak, 17. marta, saopćeno je da su na virus pozitivni 49-godišnja žena i 55-godišnji muškarac iz Đakovice koji su nedugo prije toga vratili bili u Njemačkoj.
Mediji prenose da su općine Vitina, Mališevo i Klina, kao i selo Dubnica u Općini Podujevo, pod karantenom. Drugi slučajevi zabilježeni su u Prizrenu, Obiliću, Prištini i Đakovici.
U utorak, 18. marta, Ministarstvo zdravstva je u saopćenju za medije naglasilo da je zdravstveno stanje deset ljudi koji su hospitalizirani “stabilno”, mada je jednoj 77-godišnjoj osobi “povremeno potrebno liječenje kisikom”.
Prema obavještenju Zavoda za javno zdravstvo Kosova, ljekarski timovi u navedenim područjima već su na terenu i stupili su u vezu s osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženima “radi stavljanja pod strogi nadzor u trajanju od 14 dana, pri čemu im se preporučuje samoizolacija, a osobe koje imaju simptome savjetuju se da se obrate u Kliniku za infektivne bolesti” Univerzitetskog kliničkog centra Kosova (UKCK).
Ukoliko ste na sebi uočili bilo kakve simptome, informacije ili savjet i dalje možete dobiti pozivom na broj 038/200-80-800.
Iz Ministarstva zdravstva su također naveli da će Klinika za infektivne bolesti služiti samo za liječenje osoba za koje je potvrđeno da imaju COVID-19, te da su u pripremi prostorije nove ustanove za sportsku medicinu, čime će ukupni kapacitet smještaja biti povećan za 100 kreveta. Dok se oslobađaju i drugi prostori, na UKCK-u će u slučaju eventualnog povećanja broja zaraženih osoba sveukupno biti dostupno otprilike 500 kreveta.
Iz vlade su 18. marta saopćili da u karantenski prostor preuređuje i prostorije Studentskog centra u Prištini, gdje su smješteni studentski domovi za studente/ice javnog univerziteta. U odluci vlade izdvojeno je da su te prostorije namijenjene za izolaciju onih za koje je potvrđeno ili se sumnja da su bili u direktnom kontaktu s osobama za koje je potvrđeno ili se sumnja da imaju COVID-19. Međutim, još uvijek nije ozvaničeno na koji način će ta odluka biti provedena niti kako će se odnositi na one koji su već izolirani u vlastitim domovima.
Za to vrijeme, Ministarstvo zdravstva je pokrenulo novi, trojezični portal kako bi građanima/kama olakšalo prijavu potencijalnih slučajeva zaraze i informiranje o simptomima bolesti. Adresa portala je https://www.kosova.health/.
Ukoliko ste na sebi uočili bilo kakve simptome, informacije ili savjet i dalje možete dobiti pozivom na broj 038/200-80-800.
Povratak građana/ki i snabdijevanje
Ministar infrastrukture i životne sredine Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) u utorak navečer je u objavi na Fejsbuku napisao da građani/ke Kosova koji borave van zemlje i nisu u mogućnosti da ostanu u inozemstvu imaju dužnost kontaktirati nadležnu ambasadu Kosova u roku od 48 sati.
“U mjeri u kojoj je to moguće, organizirat ćemo povratak osoba koje se jave u naše ambasade”, rekao je. “Svaka od tih osoba će u saradnji s Ministarstvom zdravstva biti zadržana u karanteni na određeni period.”
Dana 17. Marta, Šćipe (Shqipe) Ramadani — ljekarka koja obavlja preglede na graničnom prijelazu Merdare, na granici sa Srbijom — izjavila je za novinsku agenciju KosovaPress da se broj autobusa s putnicima/ama smanjio u odnosu na prethodne dane. “Ta brojka se smanjuje, tako da više i nema autobusa koji ulaze ili izlaze na teritoriju Kosova. Tu su samo poneki kamioni i osobe koje putuju ovamo radi posla”, kazala je.
Što češće perite ruke u trajanju od najmanje 20 sekundi, držite rastojanje od drugih osoba i budite kod kuće što je duže moguće.
Napomenula je i da je medicinska oprema kojom se služe ljekarski timovi ograničena. “Moramo biti štedljivi prilikom upotrebe rukavica, maski i unformi”, objasnila je.
Prema saopćenju Ministarstva zdravstva, Vlada je izdvojila 400 000 eura za nabavku zaštitne opreme koja će biti dodijeljena ljekarskom osoblju, policiji i carinskim službenicima/ama. Povrh toga, od ukupno 10 miliona eura predviđenih za realizaciju aktivnosti koje su obuhvaćene Akcijskim planom borbe protiv zaraze COVID-19, vlada je 6,2 miliona eura namijenila za neposredno korištenje.
Medicinske donacije, oprema, finansijska podrška i druge donacije stigle su ili se očekuju od Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, Svjetske banke kao i lokalnih distributera i individualnih donatora/ki.
Opći savjeti za prevenciju koje su dali Ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo ostaju isti: što češće perite ruke u trajanju od najmanje 20 sekundi, držite rastojanje od drugih osoba i budite kod kuće što je duže moguće.
Onlajn nastava
U skladu s vladinim mjerama prevencije širenja zaraze, obrazovne ustanove su od 12. marta zatvorene, s tim da neke privatne škole i univerziteti nastavu održavaju putem interneta.
Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija saopćili su da svim učenicima/ama i privatnih i javnih škola nastoje omogućiti praćenje nastave onlajn. Kako je navedeno u njihovom saopćenju za medije, Ministarstvo pregovara s internet-operaterima o uvođenju interneta i u ona domaćinstva u kojima djeca nemaju pristup mreži.
“Ne mogu reći kada će [onlajn nastava] započeti — teško je odrediti konkretan datum”, poručila je ministrica Hikmete (Hykmete) Bajrami za Radio Slobodna Europa. “Vjerujem da ćemo ubrzo pokrenuti nešto. Učenici/e, roditelji i nastavno osoblje bit će vrlo brzo obaviješteni u tome.”
S druge strane, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija na Kosovu (AMPEK) pozvala je vladu da pomogne medijima zbog trenutne situacije u vezi sa zarazom. Kako su konstatirali iz AMPEK-a, vladine odluke o obustavi pojedinih ekonomskih djelatnosti direktno će utjecati na medije, imajući u vidu to da su neka poduzeća već počela raskidati ugovore o marketingu sklopljene s medijima.
AMPEK zahtijeva od vlade da smjesta stave moratorij na kreditne obaveze medija čime bi plaćanja bila odgođena na najmanje tri mjeseca. Pored toga, AMPEK traži i moratorij na “obaveze medija prema državi” u trajanju do tri mjeseca.
Prilagodba na život pod blokadom
S obzirom na visoke temperature zraka zabilježene u proteklim danima, a naročito u utorak, 17. marta, mnogi su se zaputili u Park prirode Grmija u blizini Prištine, i to uprkos molbama nadležnih institucija koje mole građane/ke da ostanu kod kuće i da izlaze van samo po potrebi.
Gradonačelnik Prištine Špend (Shpend) Ahmeti je u objavi na Fejsbuku naglasio da se osobe koje ne drže distancu jedna od druge u gužvi, a da pri tome ne znaju ni kakvo je zdravstveno stanje one druge, “nemarno prema sebi, vlastitoj porodici i drugima”.
“Pratit ćemo kakvo će stanje biti sutra (18. marta), ali nije vrijeme za piknik”, dodao je. “Nema potrebe za uvođenjem policijskog sata, no zasigurno ni za ovako relaksiranim stavom.”
Veći lanci trgovina već su se dogovorili da od utorka skrate radno vrijeme na četiri sata (8:00–12:00), ponajviše kako bi ograničili izloženost vlastitog osoblja. Iako Vlada uvjerava građane/ke da je na raspolaganju dovoljna količina hrane, mnogi građani/ke prema nekim informacijama još uvijek naveliko kupuju robu, posebno osnovne namirnice kao što je brašno.
Agon Gaši (Gashi) — glavni izvršni direktor trgovačkog lanca Meridian Express — za K2.0 je izdvojio da se nove zalihe brašna rasprodaju u roku od nekoliko sati. “Naši kapaciteti su adekvatni, ali ovo je već pitanje lanca snabdijevanja, vremena potrebnog za obradu, pakiranje, transport, itd”, naveo je.
“Do sada se u Meridianu svaki/a od naših 500 radnika/ca pojavljuje na poslu, izuzev dvije osobe. Za sada je sve pod kontrolom, a smatram i da je našem osoblju sada lakše raditi zbog novog radnog vremena.”
Europa pod blokadom
U svijetu je do sada zabilježeno preko 200 000 slučajeva zaraze COVID-19. Pet zemalja koje su trenutno najteže pogođene pandemijom su Kina, Itaija, Iran, Španija i Njemačka. Na globalnom nivou, više od 82 000 osoba se izliječilo, dok je broj umrlih prešao 8000 ljudi.
Dva slučaja su nedavno zabilježena i u Crnoj Gori, posljednjoj europskoj zemlji bez potvrđenih slučajeva zaraze. Montenegro Airlines je stoga obustavio sve letove, a crnogorska vlada je uvela potpunu obustavu međunarodnog autobuskog i željezničkog saobraćaja.
U Srbiji su sve izborne aktivnosti prekinute te su tako opći izbori zakazani za 26. april odgođeni; nastava se počela odvijati preko interneta ili televizije. Prema zvaničnim izvještajima, iz inozemstva se u posljednja dva dana vratilo preko 35 000 državljana/ki Srbije. Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je i uvođenje policijskog sata za sve građane/ke (20:00–5:00), koji stupa na snagu u srijedu.
Za to vrijeme, Europska unija je uvela 30-dnevnu zabranu neobaveznih putovanja, pri čemu je ulazak u blok od 26 država dozvoljen samo robi i osobama koji svakodnevno putuju na posao. Mnoge države EU također zatvaraju unutrašnje granice, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo preporučilo svojim građanima/kama da ne putuju u inozemstvo osim ukoliko se ne radi o nužnim posjetama. Njemačka je pak obećala da će izdvojiti 55 miliona eura za vraćanje svojih državljana koji se u ovom trenutku nalaze van teritorije zemlje. Blokadu je najavila i Belgija.
Francuska je proglasila 15-dnevnu blokadu ujedno zabranivši sva javna okupljanja. Svako ko izlazi iz vlastitog doma mora odštampati zvanični formular u kojem navodi razlog za napuštanje doma ili će mu/joj biti naplaćena kazna u visini od 135 eura. Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da je Francuska “u ratu”. Sve naplate najamnine, potrošenog plina kao i hipotekarna plaćanja suspendirani su na teritoriji cijele zemlje.
Iz IOM-a i UNHCR-a najavili su da će privremeno obustaviti premještanje izbjeglica u sigurne zemlje. Određeni broj država prestao je prihvatati izbjeglice, dok je u drugim slučajevima saobraćajni kolaps prouzrokovao probleme s prijevozom.
Otkazuju se i svi važniji međunarodni sportski i kulturni događaji. Naime, nakon što je odlučeno da će održavanje Eura 2020 biti pomjereno na 2021. godinu, otkazano je i ovogodišnje izdanje takmičenja za Pjesmu Eurovizije.K
Naslovna fotografija: Atde Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.