“Dopao mi se gotovo futuristički moment koji taj predmet dočarava kao nebesko tijelo. U meni se javila neka radoznalost, što me je navelo da od nje nešto napravim”, objasnio je Gjeloshi svoju zaokupljenost simbolom sa freske.

Nakon što je na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci završio studij vizualne umjetnosti, Gjeloshi je 2016. godine osvojio nagradu Ardhje koju mladim likovnjacima dodjeljuje Institut za savremenu umjetnost u Tirani. Autor je svoj rad do sada predstavio na nekoliko samostalnih izložbi u Albaniji, na Kosovu te u Italiji, Francuskoj i drugim zemljama.

K2.0 je s Gjeloshijem porazgovarao o njegovoj videoinstalaciji u okviru Manifeste, a dotakli smo se i solo izložbi te NLO-a.

K2.0: Vaša videoinstalacija je inspirisana simbolima sa freske iz manastira Visoki Dečani, a koju je u 14. stoljeću naslikao nepoznati umjetnik. Otkud ta zaokupljenost motivom sa freske?

Lek M. Gjeloshi: Zanimale su me fantazije podstaknute motivom koji istovremeno liči na raketu, kometu i svemirsku kapsulu sa astronautom u njoj. Dopao mi se gotovo futuristički moment koji taj predmet dočarava kao nebesko tijelo, ali mi se svidjelo i to što je cijelo djelo nastalo u nama dalekoj prošlosti — govorimo, dakle, o 14. stoljeću. Općenito gledano, elementi ili pojedini likovi koji imaju karakteristike naučne fantastike projiciraju se u budućnost — u mom slučaju, pak, oni se projiciraju u prošlost. U meni se javila neka radoznalost, što me je navelo da od nje nešto napravim.

Radio sam samo na jednom od dva simbola, sa tzv. Mjesecom. Ta dva simbola su stekla veliku popularnost 60-ih godina. Naime, fotografije na kojima su prikazane dvije neobične figure sa dečanske freske prvi put su objavljene u jugoslavenskom časopisu Lumière, a nekoliko godina kasnije i u jednom sovjetskom časopisu za kulturu, Sputnjiku. To je pokrenulo lavinu teorija zavjere, prema kojima su spomenute dvije figure neoboriv dokaz postojanja vanzemaljaca. Pripadajući narativ se gradio u sljedećem pravcu: riječ je o astronautima i svemircima iz druge galaksije koji su nam došli u posjetu.

Sve se, u stvari, odvija unutar prikaza Hristove smrti na krstu. To je važno istaći jer je u prikazima iz tog perioda na jednoj strani Sunce, a na drugoj Mjesec. Historičari umjetnosti smatraju da su dvije figure [sa dečanske freske] upravo Sunce i Mjesec, dok pojedini naučnici i istraživači smatraju da se radi o vanzemaljcima ili NLO-ima.

U tom međuprostoru koji je ispunjen raznim teorijama, percepcijama i objašnjenjima započeo sam rad koji je sada predstavljen na Manifesti. U Dečanima se i dalje osjeća neka napetost, neka izolovanost u zraku — tamo je još uvijek kontrolni punkt KFOR-a, a u Manastiru je zabranjeno fotografisanje. Prema tome, morao sam smisliti neki oblik rada koji ću biti u stanju da realizujem, a da ne boravim tamo.

U videu je prikazan samo jedan od dva simbola sa freske. Zašto ste odabrali Mjesec?

Pa, u retrospektivi, Mjesec mi je svojom pojavom bio specifičniji. On se pred nama pojavljuje u jednom određenom trenutku i kreće se vrlo sporo. Noću se često orijentišemo pomoću njegove svjetlosti, iako je dobija od Sunca. Mjesečevo prisustvo mi se oduvijek činilo konkretnim — mada i dalje djeluje daleko, pa čak i nadnaravno — a tim konkretnim prisustvom on kanališe našu potrebu za shvatanjem onoga što je izvan planete koju nastanjujemo. Meni je Mjesec svojom pojavom svakako melanholičan — uvijek je drugačiji od Sunca, prozaičniji i nadasve brutalniji u svojoj veličanstvenosti.

Lek M. Gjeloshi: Savremena umjetnost treba iznova da očarava

Učesnik 14. izdanja Manifeste iz Skadra govori o svom umjetničkom stvaralaštvu.

Lirika Demiri

Lek M. Gjeloshi: Savremena umjetnost treba iznova da očarava

Učesnik 14. izdanja Manifeste iz Skadra govori o svom umjetničkom stvaralaštvu.

Lirika Demiri