Perspektive | Femicide

Mrak crne hronike

Piše - 25.11.2021

Uredni─Źkoj politici medija na Kosovu potrebna je rodna perspektiva.

Vijest o ubistvu Sebahate Morine u martu ove godine ┼íokirala je i frustrirala mnoge na Kosovu. Feministi─Źki aktivisti_ce su se mobilizovali i iza┼íli na ulice da protestuju, po ko zna koji put ponoviv┼íi da se femicid mo┼że sprije─Źiti te da dr┼żava ne ┼ítiti ┼żivote ┼żena. Nakon ┼íto su Dardan Krivaqa i Arb├źr Sejdiu u augustu ostavili mrtvo tijelo Marigone Osmani u Urgentnom centru u Uro┼íevcu, aktivisti_ce su zajedno s brojnim drugim gra─Ĺanima_kama ponovo iza┼íli na ulice kako bi zatra┼żili pravdu i apelovali na dr┼żavu da suzbije femicid ÔÇö tu nevidljivu pandemiju.

Da aktivisti_ce nisu javno reagovali na ta dva slu─Źaja, ubistva Sebahate i Marigone bila bi samo kratki tekstovi u crnim hronikama medija na Kosovu. Zavrijedila bi poneki letimi─Źan pogled na naslove, ali ne i istinsku pa┼żnju.

Ve─ç zastarjela rubrika vijesti pod nazivom kronika e zez├ź na albanskom, odnosno ÔÇťcrna hronikaÔÇŁ na bosanskom/crnogorskom/hrvatskom/srpskom jeziku, mo┼że se na─çi u ve─çini regionalnih novina, ┼íto je najvjerovatnije ostav┼ítina iz ere jugoslavenske ┼ítampe. Prema svemu sude─çi, radi se o adaptaciji ameri─Źkog i britanskog izvje┼ítavanja o zlo─Źinima koja je prisutna jo┼í od za─Źetaka novinarstva. Vlasnici_e novina su primijetili da reporta┼że o zlo─Źinima ÔÇö s obzirom na to da plijene pa┼żnju ÔÇö pogoduju ljudskoj radoznalosti vezanoj za groteskno te ih je tako bilo lako senzacionalizovati. S druge strane, povezivanje crne boje s odjeljkom o zlo─Źinima dodatno podcrtava ono ┼íto je ┼íokantno i skandalozno, ─Źime se vijesti zasi─çuju senzacijom.

Na dan 25. novembra, obilje┼żava se Me─Ĺunarodni dan borbe protiv nasilja nad ┼żenama. Mediji ─çe izvje┼ítavati o tome da se odr┼żavaju neka javna doga─Ĺanja te da su nave─Źer pojedini va┼żniji spomenici i zgrade bili zaogrnuti u narand┼żasto, a kako bi se skrenula pa┼żnja na rodno zasnovano nasilje. Sve po starom.

Slu┼íat ─çemo i ─Źitati pozive na djelovanje kroz obrazovanje, pravosudni sistem i organe vlasti ÔÇö ─Źega je poenta da svi moramo napraviti iskorak. Me─Ĺutim, postoji jo┼í jedan mo─çan sektor, a to su sami mediji. Oni odr┼żavaju na ┼żivotu i reprodukuju ┼ítetne narative o tome kako bi se trebalo gledati na ┼żene i mu┼íkarce, ─Źime se perpetuiraju sve pogre┼íne predstave i poruke u vezi s rodom.

─îinjenica da se rodno zasnovano nasilje tretira kao vijest prikladna samo za crnu hroniku upu─çuje na to da u uredni─Źkim politikama ve─çine medija na Kosovu nedostaje rodna perspektiva. Uzimanjem slu─Źajeva iz policijskih izvje┼ítaja i njihovim objavljivanjem kao dnevnih novosti bez kontekstualizacije istih duga historija ugnjetavanja pretvara se u pojednostavljene prikaze nasilja.

Ubistva Sebahate Morine i Marigone Osmani ÔÇö kao i svi ostali slu─Źajevi femicida, a istini za volju i drugi oblici nasilja ÔÇö sasvim su normalne vijesti za gro kosovskih novinara_ki i urednika_ca. Ubistva su postala ne┼íto ┼íto se prila┼że uz druge vijesti koje pobu─Ĺuju znati┼żelju, poput kra─Ĺa, saobra─çajnih nesre─ça, racija te nov─Źanih kazni za lak┼ía krivi─Źna djela.

┼átavi┼íe, crna hronika je sama po sebi kontroverzna. ─îim jedan ─Źlanak dospije u tu rubriku, njegov sadr┼żaj postaje u potpunosti odvojen od bilo kojeg dru┼ítvenog i ekonomskog konteksta te tako ostaje tek lo┼í prijepis izvjesnog policijskog izvje┼ítaja. Naprimjer, tekstovi o tome kako se mu┼íkarci bodu zbog mjesta za parkiranje ÔÇö koji nisu neuobi─Źajeni u crnoj hronici ÔÇö samo idu u prilog ideji da konfliktne situacije obi─Źno zavr┼íavaju nasiljem. Ovakvim stilom izvje┼ítavanja zanemaruje se va┼żnost razgovora o toksi─Źnoj mu┼íkosti te razmatranja dru┼ítveno-ekonomskog konteksta koji omogu─çava njeno o─Źitovanje.

Ukoliko je neki medij u privatnom vlasni┼ítvu, te┼żnja za profitom dovodi do nekriti─Źkog i lako svarljivog sadr┼żaja ─Źija je svrha isklju─Źivo komercijalna. Posljedi─Źno tome, senzacionalisti─Źko predstavljanje zlo─Źina u crnim hronikama postaje neophodnost. Ve─ç dugo se vode rasprave o tome kako dominantne ideologije te politi─Źki, ekonomski i tehnolo┼íki faktori utje─Źu na odabir i proizvodnju pri─Źa, uklju─Źuju─çi i one o zlo─Źinima. No, dok te rasprave traju, kosovski mediji prvo moraju eliminisati crnu hroniku kao rubriku, ili barem iz nje izostaviti rodno zasnovano nasilje.

Stil izvje┼ítavanja zastupljen u crnoj hronici isklju─Źuje narative o ekonomskom nasilju. Realnost rodno zasnovanog nasilja iziskuje detaljnu analizu ekonomskih i odnosa mo─çi koji le┼że u njegovoj osnovi. Time bi se doprinijelo feministi─Źkoj javnoj raspravi, ─Źesto ograni─Źenoj na organizacije za prava ┼żena.

Umjesto toga, mediji gotovo sistematski reviktimizuju ┼żene bilo putem formulacija ÔÇö ÔÇť┼żena je ubijenaÔÇŁ, ÔÇťdjevojka je silovanaÔÇŁ i sl. ÔÇö bilo putem ilustracija. Svi su vidjeli fotografije koje su uobi─Źajene u medijima, a na kojima je u fokusu po─Źinitelj u polo┼żaju za napad, dok ┼żena prekriva lice rukama. Na taj na─Źin ┼żene i dalje bivaju prikazane kao bespomo─çne ┼żrtve. Ne─Źim toliko jednostavnim kao ┼íto je dosad nekori┼íten podnaslov ÔÇťMu┼íkarac ubija ┼żenuÔÇŁ odgovornost bi se stavila na po─Źinitelja, a ┼żrtve bi dobile dostojanstvo koje zaslu┼żuju.

Od kategorizacije tih ─Źlanaka do odabira vokabulara i slika, novinske redakcije moraju pokazati da razumiju da femicid nije puko krivi─Źno djelo te da se stavljanjem istog u okvir senzacionalizma i zabave devalviraju osnovna prava ┼żena. Uloga medija nije da prenose osnovne informacije o jo┼í jednom ubistvu, ve─ç da zarone dublje i skrenu pa┼żnju na ekonomske neravnopravnosti u sklopu institucionalizovanog patrijarhata koje omogu─çavaju i olak┼íavaju ubijanje ┼żena. Na spisku onih ─Źija je du┼żnost da se bore protiv rodno zasnovanog nasilja i femicida mediji su na vrhu.

Naslovna fotografija: Anete Lusina / CC

Ovaj ─Źlanak je napisan na osnovu pra─çenja medija koje je obavio Reporting Diversity Network 2.0, a uz finansijsku pomo─ç Evropske unije, Balkanskog fonda za demokratiju, projekta Njema─Źkog Mar┼íalovog fonda Sjedinjenih Dr┼żava, te Ambasade Kraljevine Norve┼íke u Beogradu.

Sadr┼żaj ovog ─Źlanka je isklju─Źiva odgovornost Kosova 2.0 i ─Źlanova Networka te nu┼żno ne odra┼żava stavove Evropske unije, Ambasade Kraljevine Norve┼íke, Balkanskog fonda za demokratiju, Njema─Źkog Mar┼íalovog fonda Sjedinjenih Dr┼żava, niti njihovih partnera.