Jedan na jedan | Yugoslavia

Paul Stubbs: Moramo se iznova povezati sa progresivnim internacionalizmom

Piše - 29.11.2022

Britanski akademik govori o kontradiktornostima Nesvrstanih pod vodstvom Jugoslavije.

Paul Stubbs, sociolog iz Velike Britanije, 1993. godine oti┼íao je u Hrvatsku te se zaposlio u izbjegli─Źkom kampu ÔÇö i sve do dan-danas ostao je na Balkanu. Izabran je u zvanje nau─Źnog savjetnika na Ekonomskom institutu u Zagrebu, gdje vr┼íi du┼żnost ┼íefa odsjeka za socijalnu politiku i tr┼żi┼íte rada, a za istaknutog stru─Źnjaka za socijalnu politiku va┼żi i u ┼íirem akademskom svijetu.

┼áto se ti─Źe njegovih polja interesovanja, to su prvenstveno me─Ĺunarodni akteri te politi─Źka ekonomija socijalne za┼ítite i ┼íirih dru┼ítvenih pokreta, pri ─Źemu navodi da se sa naro─Źitom posve─çeno┼í─çu bavi ÔÇťpredstoje─çim problemima globalizacije i to sa postjugoslavenskog stajali┼ítaÔÇŁ.

Posljednjih nekoliko godina je zaokupiran ulogom socijalisti─Źke Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih, koji je 1961. godine formalno osnovan kao alternativa dvama polarizovanim blokovima mo─çi. ÔÇťMene protivrje─Źnosti ┼żivo zanimaju ÔÇö zanima me to kako se sve ove kontradikcije o─Źituju u praksi, ┼íto onemogu─çava stvaranje jednog jedinstvenog narativaÔÇŁ, rekao je u vezi sa svojim radom u oblasti Nesvrstanih.

Stubbs je urednik knjige ÔÇťSocijalisti─Źka Jugoslavija i Pokret nesvrstanih: Dru┼ítveni, kulturni, politi─Źki i ekonomski imaginarijiÔÇŁ, koja u izdanju McGill-QueenÔÇÖs University Pressa izlazi u januaru 2023. U okviru knjige je obra─Ĺen ┼íirok dijapazon tema vezanih za Pokret, od u─Źe┼í─ça ┼żena, antifa┼íizma i antiimperijalizma do kulturno-obrazovne razmjene.

Stubbs je krajem oktobra boravio u Pri┼ítini, gdje je u Narodnoj biblioteci Kosova odr┼żao javno predavanje naslovljeno ÔÇťSocijalisti─Źka Jugoslavija unutar i van kolonijalnosti: Samoupravljanje, samoopredjeljivanje i nesvrstanostÔÇŁ.

Nakon zavr┼íenog izlaganja, ekipa K2.0 se sastala sa Stubbsom te smo porazgovarali o Pokretu nesvrstanih i njegovom naslije─Ĺu, o ljevici kao i lijevim politikama i aktivizmu u regiji te o potrebi za univerzalnom socijalnom za┼ítitom.

K2.0: U svom radu ste se krajem devedesetih bavili globalnom socijalnom politikom, a kasnije djelovanjem me─Ĺunarodnih aktera u jugoisto─Źnoj Evropi, dok najnovija knjiga ─Źiji ste urednik pru┼ża osvrt na socijalisti─Źku Jugoslaviju u Pokretu nesvrstanih. Kako je do┼ílo do tog zaokreta?

Paul Stubbs: Da bar znam odgovor na to pitanje! Pretpostavljam da se radi o nizu neobi─Źnih odabira, koincidencija i ideja. Oti┼íao sam u Hrvatsku 1993. godine, djelimi─Źno razo─Źaran svojim anga┼żmanom na jednom britanskom univerzitetu. Zaposlio sam se u izbjegli─Źkom kampu te sam tamo i ostao neko vrijeme, ali kasnije sam sjedinio prakti─Źni rad, aktivisti─Źki rad i istra┼żivanje.

Sama putanja moje karijere me je navela da sagledam ┼íta se de┼íavalo na prostoru biv┼íe Jugoslavije u onda┼ínjem vremenu te kakvu ulogu je imala me─Ĺunarodna zajednica. U velikoj mjeri sam se pozabavio i pitanjima globalizacije i to sa postjugoslavenskog stajali┼íta, a vremenom sam nastavio da se bavim socijalnom politikom u svom radu.

Izme─Ĺu ostalog sam pisao o pokretima koji su se javili osamdesetih godina u Sloveniji, panku ÔÇö o ┼íirim dru┼ítvenim pokretima te o tome kako su se suprotstavili nekoj vrsti deterministi─Źkog socijalizma, ali i kako nisu uspjeli da se odupru nacionalisti─Źkim snagama. Uvidio sam da je u─Źesnicima_ama slovenskih pokreta stalo do Kosova i svega onoga s ─Źim se suo─Źavalo albansko stanovni┼ítvo. Pojedini slovenski mirovni aktivisti_ce posjetili su Kosovo osamdesetih i ostali zgro┼żeni stanjem na terenu, a na terenu je bila policijska dr┼żava.

Dakle, time sam se bavio, ali isto tako i idejom alternativnog razvojnog projekta. Odlu─Źio sam da jednog dana prou─Źim Pokret nesvrstanih. Inicijalno sam mislio da ─çu analizirati ulogu Pokreta nesvrstanih na planu unapre─Ĺenja UN-ovih socijalnih prava, ┼íto je prili─Źno dosadna, formalna tema. Me─Ĺutim, ─Źim sam se po─Źeo da pretra┼żujem arhive, shvatio sam da je posrijedi bilo ne┼íto mnogo, mnogo va┼żnije ÔÇö zategnutost izme─Ĺu unutra┼ínjih i vanjskih de┼íavanja, odnos izme─Ĺu nesvrstanosti koja je dolazila odozgo i one koja je dolazila odozdo te povrh svega pitanje zauzimanja pozicije u Evropi, ali sa afinitetom prema globalnom jugu. Sva ta tematika mi se ─Źinila duboko opre─Źnom, ali izuzetno zanimljivom i va┼żnom za historiju kao i za rasprave te politi─Źki aktivizam koji su aktualni danas.

U okviru predavanja spomenuli ste tri me─Ĺusobno vezana pojma, a to su jugonostalgija, jugoamnezija i Yugosplaining. Dok je prvonavedeni postao sastavni dio popularnog javnog diskursa, potonja dva pojma nisu.

Sva tri pojma su slo┼żena i nadasve problemati─Źna. Jugoamnezija je strukturisano zaboravljanje Jugoslavije. Pod time obi─Źno mislim na zaboravljanje socijalisti─Źke Jugoslavije, ali itekako bi se moglo odnositi i na onu prvu. Dakle, to je duboko strukturisano zaboravljanje u javnom i politi─Źkom diskursu. No, problem je to kako Beograd ili srpsko politi─Źko rukovodstvo mo┼że instrumentalizovati Pokret nesvrstanih svakih deset godina radi li─Źne koristi, pri ─Źemu kombinuje amneziju i povremenu nostalgiju.

Jugonostalgija je po mom mi┼íljenju vi┼íe kulturolo┼íki termin. Znate, odete u Ljubljanu i tamo vidite jugonostalgi─Źne lokale. U biti se to ponajvi┼íe odnosi na mlade koji su odrasli uz muziku jugoslavenskog novog vala, recimo. Nema veze to ┼íto je grupa Leb i sol iz Makedonije ÔÇö iako donekle i ima ÔÇö niti to ┼íto su Idoli bili iz Beograda. To su bili bendovi koji su se slu┼íali u njihovoj mladosti. Pa ipak, postoji cijela nova generacija koja tu muziku otima iz kand┼żi zaborava.

Me─Ĺutim, jugonostalgija je trenutno zastupljena i u obliku neke vrste politi─Źkog projekta, u sklopu kojeg se tvrdi da nam Jugoslavija u retrospektivi mo┼że poslu┼żiti kao model socijalizma. Iako je ona dugo i na mnogo razli─Źitih nivoa bila va┼żan eksperiment, Jugoslavija nam ne mo┼że poslu┼żiti kao model zbog vi┼íe razloga, i to izme─Ĺu ostalog zato ┼íto nije bilo jedinstvenog, homogenog jugoslavenskog socijalizma. Ipak, bilo je tu nekoliko veoma interesantnih stvari koje ne bi trebalo ispustiti iz vida.

Moramo imati na umu duboko strukturno nasilje koje je u socijalisti─Źkoj Jugoslaviji vr┼íeno nad Albancima_kama.

Tre─çi pojam, Yugosplaining [od eng. Yugoslavia (Jugoslavija) i explaining (obja┼ínjavanje)], mnogo je novijeg datuma i vezuje se za grupu nau─Źnika_ca i istra┼żiva─Źa_ica ÔÇö od kojih su svi porijeklom iz regije, ali ┼żive u inozemstvu ÔÇö koji su poku┼íavali da se su─Źele s onime ┼íto percipiraju kao Eurosplaining. Oni su pro┼íirili kritiku mansplaininga, tj. na─Źina na koji dominantni rodovi kao i seksualne orijentacije, kulture i hegemonisti─Źke sile name─çu svoje poglede na svijet. Postavili su ironi─Źna pitanja: ÔÇťZa┼íto malo vi┼íe ne govorimo o Jugoslaviji? Za┼íto je ne vratimo u disciplinu me─Ĺunarodnih odnosa, u okvire izu─Źavanja politi─Źkih projekata?ÔÇŁ

Isti ti ljudi su na osnovu kritika koje dolaze od Albanaca_ki sa Kosova i iz Makedonije veoma brzo shvatili da pri Yugosplainingu moramo biti oprezni zato ┼íto moramo imati na umu duboko strukturno nasilje koje je u socijalisti─Źkoj Jugoslaviji vr┼íeno nad Albancima_kama ÔÇö jer, ako kolonijalizam ima veze i sa ─Źim, onda sigurno ima sa nasiljem.

Prema tome, ┼żelim da u radu izbjegavam sve ove stvari ÔÇö jugoamneziju, jugonostalgiju, ali i Yugosplaining te pretjeranu jugocentri─Źnost.

Postoji cijeli jedan nau─Źni korpus u okviru kojeg se postsocijalisti─Źki prostori posmatraju kroz postkolonijalnu prizmu. Kakvo je Va┼íe mi┼íljenje o tome?

Pojedini prijatelji_ce u svom radu primjenjuju upravo taj pristup, tako da moram veoma oprezno komentarisati. Isprva me je ta tematika privukla jer je u modi, ali onda se pojavio niz komplikacija. Da li je Sovjetski savez bio imperija? Da li je upravljao balti─Źkim dr┼żavama isto onako kako je Velika Britanija gospodarila Indijom? Ne, ali se mo┼że upotrijebiti kao metafora.

Tu dolazi do problema. Kad po─Źnete da se koristite metaforama u prostoru izme─Ĺu ÔÇťpostovaÔÇŁ [postkolonijalnog i postsocijalisti─Źkog], sasvim izvjesno je da ─çete se zapetljati zbog toga ┼íto pojam postkolonijalnog postaje toliko nategnut da gubi analiti─Źki kapacitet. Ne smijemo izgubiti iz vida to da je ve─çina onoga ┼íto se naziva postkolonijalnom teorijom zasnovano na nauci o knji┼żevnosti.

┼Żelim da podcrtam sljede─çe ÔÇö najbolje bi bilo da se odmaknemo od postkolonijalne teorije te da ono ┼íto se zaista de┼íavalo sagledamo kroz historijsku i empirijsku prizmu. Sagledajmo dekolonijalne afinitete ÔÇö kako ih ina─Źe nazivam ÔÇö kao i kontradiktorni karakter istih. Naravno, terminom ÔÇťpostsocijalisti─ŹkogÔÇŁ jedan pojam se defini┼íe kroz ono ┼íto on nije. Pored toga, mi ustvari treba da govorimo o kapitalizmu i njegovim razli─Źitim oblicima. Moramo govoriti o slo┼żenosti tranzicije i problemima tranzicije. U kakvom obliku se ona odigrala i koji elementi pro┼ílosti su i dalje prisutni kao imaginariji ÔÇö u prakti─Źnim scenarijima, institucijama i sje─çanjima ljudi?

Socijalisti─Źku Jugoslaviju razmatrate u kolonijalnom kontekstu. ┼áta zna─Źi analizirati socijalisti─Źku Jugoslaviju ÔÇťunutar i van kolonijalnostiÔÇŁ, kako navodite u svom predavanju?

Mislim da je Samir Amin kroz svoj rad o Ju┼żnoj Africi govorio o unutra┼ínjem kolonijalizmu. Dakle, imate veliku nacionalnu dr┼żavu, nacionalnu dr┼żavu pod aparthejdom, ali isto tako imate kolonijalne odnose jer su tu i politi─Źki subjekti i politi─Źki objekti. U tom kontekstu postoji grupa ljudi koji su rasno odre─Ĺeni i kategorizovani te kao takvi uskra─çeni za politi─Źku, ekonomsku i dru┼ítvenu mo─ç.

Moje mi┼íljenje je da se to mo┼że primijeniti i na socijalisti─Źku Jugoslaviju. Na jugoslavenskom primjeru mo┼żete vidjeti kako se unutra┼ínji kolonijalizam mo┼że razvijati. S druge strane, imate socijalisti─Źku Jugoslaviju koja igra va┼żnu ulogu u dekolonijalnom pokretu i to kroz solidarno djelovanje sa oslobodila─Źkim pokretima, ali i u─Źe┼í─çem u Pokretu nesvrstanih.

Studenti_ce sa globalnog juga dolazili su u Jugoslaviju u velikom broju, ali jugoslavenski studenti_ce nisu studirali na prostoru globalnog juga.

Dakle, to je jedna od glavnih protivrje─Źnosti Pokreta nesvrstanih.

Mene protivrje─Źnosti ustvari ┼żivo zanimaju ÔÇö zanima me to kako se mnogobrojne kontradikcije o─Źituju u praksi, ┼íto onemogu─çava stvaranje jednog jedinstvenog narativa o ovim pitanjima. Prije deset godina, ovim pitanjima se rijetko ko bavio u istra┼żivanju, ali sad ima mnogo ljudi ÔÇö me─Ĺu kojima su i mladi istra┼żiva─Źi_ce ÔÇö koji su pripadaju─çoj tematici posvetili svoje doktorate i daljnje akademske karijere.

I aktivisti_ce su prili─Źno zainteresovani. Prema tome, ─Źini mi se da je ova tema dobila na zna─Źaju, po┼íto se sada prou─Źavaju arhitektura, umjetnost, muzika i narodna znanja. Postojao je i krug novinskih agencija Nesvrstanih. Dakle, ┼íta se de┼íavalo u novinarstvu? ┼áta se de┼íavalo u svakodnevnom ┼żivotu? ┼áta se de┼íavalo u okviru studentskih razmjena? Studenti_ce sa globalnog juga dolazili su u Jugoslaviju u velikom broju, ali jugoslavenski studenti_ce nisu studirali na prostoru globalnog juga i to je ┼íteta. Dakle, od su┼ítinske va┼żnosti je smjer.

Jedan od najosnovnijih koncepata Pokreta nesvrstanih bilo je samoopredjeljenje. Na Kosovu je trenutno na vlasti stranka L├źvizja Vet├źvendosje (ÔÇťPokret SamoopredjeljenjeÔÇŁ). Da li pratite kako Vet├źvendosje artikuli┼íe samoopredjeljenje kao pojam na Kosovu?

Sramota me je da to ka┼żem, ali na Kosovu nisam bio od 2007. godine. Tad sam ─Źisto sumnjao da ─çe ljevica iznjedriti ikakvu novu demokratsku snagu. Ona je vjerovatno postojala, ali ja je nisam primje─çivao. Slabo to sve pratim ÔÇö i malo me je stid zbog toga. Da me pitate sad pratim li srpsku, crnogorsku ili makedonsku politiku, odgovor bi bio isti, djelimi─Źno zbog toga ┼íto me u velikoj mjeri frustrira ─Źinjenica da u cijelom ovom diskursu glavnu rije─Ź vode liberalni trastovi mozgova i ljudi iz sli─Źnih krugova koji se na regiju fokusiraju samo na nivou procesa evropskih integracija. To ne smatram samo izuzetno problemati─Źnim, ve─ç i dosadnim.

Kad sam napokon ukop─Źao da Vet├źvendosje na albanskom zna─Źi ÔÇťsamoopredjeljenjeÔÇŁ te da je samoopredjeljenje ÔÇö barem po nekima ÔÇö bio klju─Źni pojam u Pokretu nesvrstanih, tad se probudila i ┼żelja da postavim pitanje vezano za to. Niko me ne mo┼że ubijediti da je pri odabiru imena stranke Pokret nesvrstanih zaboravljen ili zapostavljen kao sredstvo izgradnje dr┼żave u transnacionalnom kontekstu.

To je bio jedan od najosnovnijih, ali i najproblemati─Źnijih koncepata u socijalisti─Źkoj Jugoslaviji, jer ako bi ─Źinioci srpske hegemonije i priznali da su republike teoretski imale pravo na [samoopredjeljenje], rekli bi da to nije va┼żilo za autonomne pokrajine te je autonomija Kosova svakako ukinuta. Dakle, treba odmah razjasniti o kakvom nasilju se tu radilo.

Panalbanizam ÔÇö da li se to kao misao odn. kao ideolo┼íko-politi─Źka orijentacija toliko razlikuje od panafrikanizma?

Ipak, mislim da bi bilo odli─Źno da se u toj oblasti malo vi┼íe pozabavimo odjekom Nesvrstanih me─Ĺu razli─Źitim generacijama ovda┼ínjih aktivista_ica. Ibrahim Rugova je bio internacionalista, ako se ne varam. Jako su ga zanimali pokreti aktivni van regije i van Evrope, iako je bio izuzetno zainteresovan i za francuski strukturalizam.

Panalbanizam ÔÇö da li se to kao misao odn. kao ideolo┼íko-politi─Źka orijentacija toliko razlikuje od panafrikanizma? Za┼íto su svi zabrinuti zbog panalbanizma, kao da je to ne┼íto najgore na svijetu? Mislim da je posrijedi veoma slo┼żen skup emocionalnih reakcija koje imaju veze sa mitom o Zapadnoj Evropi kao oazi liberalne demokratije i napretka.

Na predavanju ste rekli da postoji tendencija pretjerane upotrebe termina ÔÇťdekolonijalnoÔÇŁ. Da li nam mo┼żete pojasniti na ┼íta ste mislili?

Konstantno mijenjam stav o tom pitanju. Sam termin ne ┼żelim odbaciti, ali isto tako ne ┼żelim ni da postane previ┼íe uop┼íten. Ne ┼żelim da preraste u ne┼íto ┼íto je prazan ozna─Źitelj jer mislim da je i neoliberalizam postao prazan ozna─Źitelj.

Dakle ÔÇö hajde da promi┼íljamo o dekolonijalnosti kao o skupu praksi. Ako govorimo o Pokretu nesvrstanih, postojao je afinitet prema antifa┼íisti─Źkoj oslobodila─Źkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, koji je ÔÇö svjestan sam toga ÔÇö bio druga─Źiji na Kosovu, ali je ipak postojao. Ako mislimo o prijemu na koji je nailazio do tog momenta ÔÇö namjerno ka┼żem ÔÇťmomentaÔÇŁ jer je to razdoblje bilo du┼że od trenutka, ali kra─çe od ere na planu postizanja suverenosti, na planu uspostave vlasti u postkolonijalnim dr┼żavama koje su umakle kolonijalizmu ÔÇö onda mo┼żemo postaviti razna pitanja.

Upravo su moment i afinitet bili izrazito produktivni, mada su se kosili jedan sa drugim. Postojale su stvarne veze. Postojale su veze izme─Ĺu Tita i senegalskog predsjednika Senghora, izme─Ĺu borkinje za prava ┼żena Vide Tom┼íi─Ź i Sirimavo Bandaranaike sa ┼ári Lanke, izme─Ĺu feministi─Źkih pokreta te umjetnika_ca, kulturnih radnika_ca, arhitekata_ica i studenata_icaÔÇŽ Nikoga od njih ne mo┼żemo izbrisati iz historije, ali ne mo┼żemo ni pretpostaviti da su automatski bili protiv rasizma. Bili su izrazito kontradiktorni i slo┼żeni.

Naslije─Ĺe socijalizma na Balkanu vrlo je kompleksno te je zbog toga du┼że vremena nakon njegovog sloma bilo te┼íko baviti se lijevom politikom.

Upravo pi┼íem rad o hrvatskoj ljevici nakon progla┼íenja nezavisnosti, pa tako i uvi─Ĺam da ste 90-ih kao ljevi─Źar/ka ili ┼íutjeli ili bili u┼íutkivani odn. marginalizovani, ili ste pak svoje politi─Źke napore pretakali u kulturu i nevladine organizacije koje se bave ljudskim, manjinskim i pravima LGBT osoba. Me─Ĺutim, u su┼ítini se nije moglo re─çi da pripadate ljevici. Kasnije se to promijenilo. Pojavili su se ljudi koji su iznova i┼í─Źitavali Marxa te odr┼żavali diskusije i seminare o marksizmu.

Naslije─Ĺe je va┼żno, ali ono je istovremeno ma─Ź sa dvije o┼ítrice jer se jugoslavenska sociologija ba┼í i nije adekvatno bavila klasom. Nije se bavila ekonomijom. Svi su ┼żeljeli i ─Źitali ranog Marxa, humanisti─Źkog Marxa ÔÇö Marxa teorije aleijenacije, a ne Marxa robnog feti┼íizma i eksploatacije. U onda┼ínje vrijeme niko se nije bavio neomarksisti─Źkom kritikom jugoslavenske ekonomije.

U Hrvatskoj ste 90-ih kao ljevi─Źar/ka ili ┼íutjeli ili bili u┼íutkivani.

Dakle, tu se onda nazire pravi problem za obnovljenu ljevicu. U ─Źemu ona tra┼żi nadahnu─çe? Ja bih konstatovao da je po─Źela da je crpi iz radova svojevrsnih zvijezda intelektualnog ljevi─Źarstva ÔÇö Davida Harveyja, Hardta i Negrija, kao i Slavoja ┼Żi┼żeka. To po mom mi┼íljenju i nisu polazi┼íne ta─Źke koje naro─Źito obe─çavaju.

Za regiju bi bilo itekako zna─Źajno ako bismo poku┼íali da proniknemo u to kako je tr┼żi┼íni socijalizam sve vi┼íe bio tr┼żi┼íni, a sve manje socijalizam, ali i kako je Savez komunista zaglibio u birokratiju, tehnokratiju i menad┼żerizam. Ipak, i dalje je bilo prostora za neko samoorganizovanje, ali ono je ─Źesto obuzdavano velikom brzinom. Naravno, osamdesete su sa uvo─Ĺenjem politike rezova i neoliberalizma donijele represiju i sveop┼íti haos ne samo na Kosovu, ve─ç i ┼íire. Znamo ┼íta se de┼íavalo nakon toga.

Rat u Ukrajini je ostavio ogromne ekonomske posljedice na Evropu i svijet. ┼áta nas ispreplitanje globalnih kriza mo┼że nau─Źiti o socijalnim politikama?

Nancy Fraser [ameri─Źka akademska filozofkinja] pisala je o intersekcionalnim krizama. Dakle, u toku su klimatska, ekolo┼íka i kriza staranja ÔÇö naro─Źito izra┼żene u regiji i ┼íiroj Evropi, gdje stanovni┼ítvo stari i ┼żivi du┼że, ali ne i zdravije. Onda je do┼íla pandemija pa sad i rat u Ukrajini. Sve to je kumulativni niz kriza koji je zapravo poja─Źao globalnu nejednakost i nejednakost unutar pojedinih dr┼żava.

Tako─Ĺer, uvedena je nova geopolitika. Iako su Sjedinjene Dr┼żave i Evropska unija u neku ruku hegemonisti─Źke, one nisu potpune hegemonije. Ruska Federacija prolazi kroz neku vrstu gubitka hegemonije te stoga uzalud poku┼íava da iznova stvori carstvo, ili feud, ili ne┼íto tre─çe. Tu je i Kina koja igra va┼żnu ulogu, i na diplomatskom i na planu investicija, na planu inicijative Pojasa i puta itd.

Dakle, imate izuzetno slo┼żene okolnosti koje zahtijevaju novu vrstu transnacionalne socijalne politike. Ako se Vi i ja preselimo iz jedne zemlje u drugu, za┼íto sa sobom ne bismo mogli ponijeti i svoja socijalna prava? Za┼íto ne bismo mogli imati prenosiva socijalna prava? Za┼íto socijalna prava moraju biti zasnovana na dr┼żavljanstvu? Zar ne mo┼żemo razmi┼íljati ne samo o osnovnom dohotku, ve─ç i uslugama?

Po meni je jedna od tragedija koje su zadesile Kosovo to ┼íto su socijalne usluge ÔÇö iako su se pojedini elementi socijalne politike stvarno dobro razvili ÔÇö stagnirale. Ako su ve─ç dostupne, namijenjene su samo onim osobama koje mogu izdvojiti novac za njih. Za univerzalnije morate ili ─Źekati ili potegnuti neke veze ÔÇö ili su pak standardni izuzetno niski jer su usluge namijenjene samo za siroma┼íne obi─Źno siroma┼íne usluge.

Pandemija nas je nau─Źila da moramo imati u vidu nekropolitiku ÔÇö tj. da onda kada je zdravlje deficitaran resurs, mo─çnici odlu─Źuju ko ─çe pre┼żivjeti, a ko ne─çe, pri ─Źemu su uvijek prisutne intersekcionalne hijerarhije. One su izme─Ĺu ostalog vezane za ┼żivotnu dob, ali i za invaliditet. Primjera radi, dobro je to ┼íto kosovska djeca sa te┼íkim invaliditetom koja ┼żive kod ku─çe sa svojim porodicama primaju doplatak. Me─Ĺutim, ako tim novcem nije mogu─çe do─çi do pristojnih usluga, nadle┼żni ┼íalju sljede─çu poruku: ÔÇť┼Żao nam je ┼íto imate dijete sa te┼íkim invaliditetom ÔÇö evo vam ova kompenzacija.ÔÇŁ To nije usluga. Dakle, ┼żelio bih da vidim mre┼żu univerzalnih i kvalitetnih socijalnih usluga.

Da li ste pratili socijalne politike koje su nedavno uvedene na Kosovu, a koje su konkretno namijenjene ┼żenama i djeci? ┼áta mislite o tim mjerama?

Kosovom sam se prvi put bavio na planu socijalne politike. Britanska vlada je sa Svjetskom bankom svojevremeno radila na ja─Źanju centara za socijalni rad te na izradi programa socijalne pomo─çi. Tad sam to pomno pratio. Naravno, frapiralo me je to ┼íto je penzioni sistem osmislila nekolicina Amerikanaca_ki te ┼íto je u osnovi sistema bio of┼íor penzioni fond osmi┼íljen tako da ga izabrani politi─Źari_ke ne mogu mijenjati nekoliko godina.

Pratio sam malo ┼íta se de┼íavalo kasnije i mislim da ima izuzetno progresivnih mjera. Lobirao sam pri UNICEF-u za dje─Źiji doplatak na Kosovu i Albaniji. Danas, nakon toliko godina, Kosovo ima kakav-takav dje─Źiji doplatak, tako da ÔÇö dosada┼ínje promjene su veoma va┼żne.

U socijalisti─Źkoj Jugoslaviji je bio na snazi rasisti─Źki program staranja o djeci, i to u Makedoniji i na Kosovu ÔÇö ja mislim. Naime, dje─Źiji doplatak ste mogli dobiti samo za prvo dvoje ili troje djece. Razlog nam je svima vrlo dobro poznat ÔÇö smatralo se da su Albanci_ke imali visoku stopu nataliteta. Ironi─Źno je to da su ljudi kao Vida Tom┼íi─Ź i dr. u Ujedinjenim nacijama vodili kampanje protiv maltuzijanskog shvatanja po kom je problem nerazvijenosti ra─Ĺanje prevelikog broja djece. No, da li su intervenisali u toj debati unutar Jugoslavije?

Smatrate li da je u socijalisti─Źkoj Jugoslaviji bio zastupljen diskurs maltuzijanskog karaktera?

Da. Oni ga nisu primje─çivali. To nije ni moralo biti eksplicitno.

Djeluje da su ove stvari povezane s time ┼íto se albanskoj etni─Źkoj pripadnosti pripisivao rasni karakter.

Da, a zato ┼íto rasa nije esencija. Rasno odre─Ĺivanje je proces izgradnje hijerarhija na osnovu pripisanih identiteta i nije tu stvar da su Albanci_ke izgledom tamnije puti ÔÇö tu je stvar da postoji izvjesna kategorizacija, koja je u biti rasno obilje┼żena. To je argumentacija Pira Rexhepija.┬á Zbog toga postoji interni kolonijalizam. U Jugoslaviji je bio na snazi aparthejd, mada je to mo┼żda i pretjerano re─çi. Veoma je va┼żno to da iako u Jugoslaviji sraz izme─Ĺu dvije ina─Źice slavenstva ÔÇö hrvatske i srpske ÔÇö nikad nije rije┼íen, nije rije┼íeno ni pitanje neslavenskih naroda ÔÇö Albanaca_ki, a tako─Ĺer i Roma_kinja.

Prema tome, ka┼żnjavanje potla─Źene klase, stvaranje potla─Źene klase, sistematsko odstranjivanje ljudi sa poslova u javnim slu┼żbama ÔÇö sve to je bilo veoma problemati─Źno. Zato mislim da je sasvim sigurno bilo rasno odre─Ĺeno.

Me─Ĺutim, potrebno je i da se osvrnemo na neujedna─Źen razvoj. Statisti─Źki podaci koje sam iznio pokazuju da je Kosovo 1989. godine bilo u relativno gorem polo┼żaju nego ┼íto je bilo 1949, a u odnosu na druge dijelove Jugoslavije. To pokazuje kako je izgradnja jugoslavenskog projekta zasnovanog na modernizaciji i razvoju zakazala.

┼áta je Pokret nesvrstanih po Va┼íem mi┼íljenju ostavio za sobom i na koji na─Źin je on relevantan za dana┼ínji aktivizam i progresivni internacionalizam?

Kao institucionalno tijelo, Pokret nesvrstanih nije relevantan. Me─Ĺutim, kao simbol transnacionalnog dekolonijalnog afiniteta, kao progresivni internacionalizam koji nije evrocentri─Źan, jeste. Istinski smatram da je ideja moralnog poretka ÔÇö tj. skupa vrijednosti koje ne─çe biti ┼żrtvovane na oltaru realne politike ÔÇö veoma va┼żna. Da nema veta u Vije─çu sigurnosti Ujedinjenih nacija, da smo se zaista otarasili nuklearnog oru┼żja, da smo zaista zagarantovali prava na samoopredjeljenje dr┼żava i naroda, vjerovatno ne bismo bili u haosu koji trpimo sada.

Naravno, to je utopijsko razmi┼íljanje. Politika je uvijek realna politika. No, interesantno mi je to da ─Źak i u momentu socijalisti─Źke Jugoslavije, u periodu za┼ítite sopstvenih interesa i potrage za novim tr┼żi┼ítima, pronalazite istinsku solidarnost, spremnost da se razumije ┼íta se de┼íava u Africi van okvira rasno odre─Ĺenih i rasisti─Źkih stereotipa. Bio je to moment ÔÇö nije trajao dovoljno dugo, nije za┼íao dovoljno duboko niti je u┼íao u svakodnevne ┼żivote ljudi, a i ako jeste, veoma brzo je izbrisan.

U jednom tekstu koji sam napisao za Progresivnu internacionalu iznio sam tezu da se naslije─Ĺe ne mo┼że prona─çi u institucionalnoj strukturi, ve─ç u nekim od diskursa, zahtjeva i potra┼żivanja vezanih za samoopredjeljenje i mirno razrje┼íenje sukoba. Oni su usko vezani za neophodnost nuklearnog razoru┼żanja, ne samo zato ┼íto ne─çemo da budemo uni┼íteni, ve─ç i zato ┼íto ─çemo ÔÇö ako ga se budemo otarasili ÔÇö imati vi┼íe novca za socijalne programe. Mislim da je sve to od velike va┼żnosti za progresivni internacionalizam danas. Moramo prevazi─çi bipolarni svijet, a pritom nam trebaju oblici solidarnosti koji nisu ograni─Źeni samo na Evropu.

Moramo se iznova povezati sa progresivnim internacionalizmom, ozbiljno shvatiti neokolonijalizam te razmisliti o poukama koje bismo mogli izvu─çi iz neevropskih dijelova svijeta, a koje su itekako relevantne.

─îlanak je ure─Ĺen radi preglednosti. Razgovor je vo─Ĺen na engleskom jeziku.

Naslovna ilustracija: McGill-QueenÔÇÖs University Press.┬á┬á

Sadr┼żaj ovog ─Źlanka je isklju─Źiva odgovornost K2.0.

Zanima vas kako se naš novinarski rad finansira? Saznajte više ovdje.