Perspektive | EU

Predloženi sastav Europske komisije nagovještava da je proširenje na čekanju

Da li ulazak Zapadnog Balkana u EU predstavlja partnerstvo ili pusti san?

Piše - 19.09.1919

Nova predsjednica Europske komisije, Urzula fon der Lajen (Ursula von der Leyen), pocetkom septembra je objavila listu sa 26 imena ljudi koje bi voljela, počevši od novembra 2019. godine, imati na pozicijama komesara i komesarki u novom sazivu glavnog izvršnog tijela EU. 

Tri imena s tog spiska gotovo odmah su privukla ogromnu pažnju — prvo je Laslo Tročanji (László Trócsányi) iz Mađarske, koji bi trebao biti odgovoran za “susjedsku politiku i proširenje”; drugo je Dubravka Šuica, kandidatkinja za poziciju komesarke za “demokratiju i demografiju” koja dolazi iz Hrvatske; dok je treće ime Margaritis Shinas (Schinas), grčki zvaničnik predložen za upravljanje resorom “zaštite našeg europskog načina života”.

Iako su Mađarska i Hrvatska istorijski bile međusobno povezane te pokazivale tendenciju da predvode Zapadni Balkan na putu ka boljitku ne samo iznutra, već i kao države članice Europske unije, na osnovu prva dva prijedloga da se naslutiti da će EU u narednim godinama radije biti skeptičan i suzdržan partner regije nego što će podsticati lokalne lidere i liderke da ostvare neophodne pomake u procesu integracije u EU.

Odobrenje novog sastava Komisije odrazit će se na Zapadni Balkan prvenstveno u tri oblasti, a to su proširenje EU, demografija (što obuhvata i migracije), kao i politika integracije i azila.

Nedoumice u vezi s Fon der Lajeninim izborom kandidata i kandidatkinja ponajprije se tiču niza faktora koji se direktno odnose na Zapadni Balkan.

Zaštita jednog načina života od drugog neposredno ukazuje na postojanje “neprijatelja” i “autsajdera” u odnosu na njega.

Tako se nameće pitanje da li se odabirom Lasla Tročanjija, koji je vršio funkciju ministra pravde u vladi Viktora Orbana (Orbán) u periodu od 2014. do 2018. godine — kada je Srednjoeuropski univerzitet izbačen iz Mađarske — kandidatske zemlje mogu ohrabriti da podrže nezavisno pravosuđe, slobodu izražavanja i civilno društvo?

U proteklih sedam dana, normativne implikacije činjenice da će jedan komesar biti nadležan za “zaštitu našeg europskog načina života” s pravom su bile glavna tema u vijestima i na društvenim mrežama kako u regiji, tako i šire.

Lijevo orijentirane organizacije smatraju da je retorika koja se krije u takvom izboru riječi isključiva, naročito zato što su svi predloženi članovi i članice Komisije bjeloputi. Zaštita jednog načina života od drugog neposredno ukazuje na postojanje “neprijatelja” i “autsajdera” u odnosu na njega, a koji ga ugrožavaju i koji vrlo vjerovatno imaju za cilj stvarati haos.

Takav stav dalje je iskazan u Fon der Lajeninom mandatnom pismu upućenom kandidatu za mjesto komesara [Shinasu], koga je predsjednica Komisije zadužila za koordinaciju “novog pakta o migraciji i azilu”. To u mnogim pogledima naginje prema tradicionalističkim, desničarskim političkim programima zbog kojih se stranke koje naginju prema centru — i koje istovremeno čine većinu u institucijama EU — približile protekcionističkim, nacionalističkim politikama kao nikada do sada.

Ovakav odabir kandidata i kandidatkinja nagovještava da će Europska unija krenuti naprijed kada se radi o proširenju u regiji, ali da će to činiti izuzetno tromim korakom, ili pak, što je čak i gore, prešutno daje do znanja da će tolerirati poteze poput onog koje je u Mađarskoj povukao Tročanji. U tom slučaju, naredni saziv Europske komisije neće tako lako otkloniti sumnje da je cjelokupna politika EU kompromitirana najkonzervativnijim političkim uvjerenjima i gledištima koje zastupaju pojedine države članice Unije.

EU će time istovremeno igrati na ruku regionalnim zagovornicima i zagovornicama euroskepticizma koji ne odražavaju stavove većeg dijela stanovništva, ponajmanje mladih.

U Hrvatskoj, gdje je jedan novinar nedavno uhapšen jer je objavio Tvit satiričnog karaktera, politički analitičari i analitičarke — među kojima je i profesor politologije Dejan Jović — pitaju se kakvu poruku šalje izbor komesara za “demokratiju i demografiju”, imajući u vidu trenutnu političku klimu u toj zemlji.

“Duboko je zabrinjavajuće svjedočiti hapšenju jednog novinara u Hrvatskoj zbog njegovog Tvita”, napisao je Jović na platformi Tviter. “[To se dogodilo] u državi članici EU iz koje dolazi Dubravka Šuica, kandidatkinja za poziciju europske komesarke koja će uskoro biti odgovorna za promociju demokratije. Solidarnost s @Prajdizan.”

“Odljev mozgova” — možda i jedan od najakutnijih demografskih problema u Hrvatskoj — tek ovlaš je spomenut, mada je to pitanje koje će u narednih nekoliko godina bez ikakve sumnje biti od presudnog značaja za način na koji Europljani i Europljanke doživljavaju demografske promjene.

Bit će zanimljivo vidjeti kako se na tu funkciju gleda u Europskom parlamentu tokom predstojećih zasjedanja te da li će sami portfelji biti izmijenjeni.

I “demokratiju” i “demografiju” Fon der Lajen je prilično šturo opisala u mandatnom pismu koje je poslala svojoj kandidatkinji [Šuici], u kom je ponudila obrise uloge koju joj je predvidjela. Tako će se njena buduća dužnost s jedne strane svoditi na povećanje učešća u institucijama EU-a i izlaznosti na izbore, a s druge na suočavanje s demografskim promjenama, prije svega kada je riječ o sve većem jazu između ruralnih i urbanih područja.

“Odljev mozgova” — možda i jedan od najakutnijih demografskih problema u Hrvatskoj — tek ovlaš je spomenut, mada je to pitanje koje će u narednih nekoliko godina bez ikakve sumnje biti od presudnog značaja za način na koji Europljani i Europljanke doživljavaju demografske promjene.

Emigracija stanovništva Hrvatske i ostatka regije i dalje se intenzivira u pravcu država koje se nalaze u sastavu EU kao i ostalih dijelova Europe i svijeta, što dokazuje da su demografski procesi EU i Zapadnog Balkana u neraskidivoj vezi jedni s drugima. Zato je potrebno osmisliti ozbiljnu i inovativnu javnu politiku na državnom nivou, odnosno državnim nivoima, no ujedno i na nivou Europske unije, i to kako bi se mladim osobama i cijelim porodicama omogućilo da izgrade prosperitetniju budućnost u vlastitim zemljama pri čemu neće osjećati bilo kakav ekonomski, politički ili društveni pritisak koji će ih prisiliti da napuste svoje domovine.

Jedino se možemo nadati da će komesar ili komesarka zadužena za ovo područje ozbiljno shvatiti svoju ulogu i stvoriti balans između postojećih trendova i inkluzivnih, održivih politika koje uvažavaju i potrebu lokalnih zajednica za nastavkom vlastitog razvoja.

Navedene tri pozicije međusobno su usko povezane i od velike su važnosti za Zapadni Balkan.

Zahvaljujući migracijskim tokovima uzrokovanim sukobima koji su se odigrali devedesetih godina prošlog stoljeća te aktualnim ekonomskim migracijama, građani i građanke država kandidatkinja još uvijek će živjeti životom koji oslikava najplemenitije težnje Europske unije. Regionalno mnijenje koje podržava pristupanje Uniji kao i daljnji koraci naprijed koje se čini u tom smjeru — iako sporim tempom — demonstriraju da je prijeko potreban proaktivan pristup EU u tom polju da bi se spriječila regresija [na europskom putu regije].

Izgleda da predoženi sastav Europske komisije pokazuje da regija nije uzeta u razmatranje kao područje u kom će se u sljedećih pet godina vršiti proaktivne aktivnosti.

Članak koji su prije nekoliko godina objavili kolega i kolegica podigao je mnogo prašine upravo oko ove teme. Naime, njih dvoje su razvili prognostički model stope usklađenosti kandidatskih zemalja za period od 2017. do 2050. godine kako bi mogli predvidjeti da li će te države uspjeti ispuniti uslove za članstvo.

Prema tom modelu, samo jedna od tih zemalja će do 2023. godine zadovoljiti potrebne kriterije, a to je (Sjeverna) Makedonija.

U skladu s njihovim predviđanjima, stanje se čini najtežim u Bosni i Hercegovini te Albaniji, koje — ukoliko podaci kao i spremnost tih država na ispunjavanje uslova ostanu nepromijenjeni — teško da će zadovoljavati kriterije čak i do 2050. godine .

Mada je zabrinuo mnoge optimistične ljude širom regije, koji vjeruju da je pridruženje Uniji na vidiku, članak je sugerirao i na to da su strahovi koje se trenutno raspiruje u vezi s proširenjem EU pretjerani.

Izgleda da predloženi sastav Europske komisije pokazuje da regija nije uzeta u razmatranje kao područje u kom će se u sljedećih pet godina vršiti proaktivne aktivnosti. Odabirom komesara i komesarki također se otvara pitanje o tome šta se događa s druge strane stola za kojim se raspravlja o proširenju, to jest u samim zemljama [koje streme ka EU], te koliko će one u narednom periodu biti predane ispunjavanju uslova za priključenje, s obzirom na manjak angažmana Unije.

Europski parlament glasat će o imenovanju predloženog saziva Komisije krajem oktobra, stoga je moguće da će pojedina imena u međuvremenu biti zamijenjena nekim drugim, a sve kako bi se osigurao pozitivan ishod glasanja. Šta god se na kraju dogodilo — bilo da se kandidatske države približe članstvu ili ne — europski program mora se promovirati na oba fronta.

Naslovna ilustracija: Arita (Arrita) Katona / K2.0.