Prošlo je više od godinu dana od usvajanja Zakona o javnim službenicima, koji reguliše pravni odnos između države i njenih zaposlenika/ca — u potonje spadaju lica zaposlena u institucijama centralne i lokalne vlasti koja su dio javne službe.

Član 63. Zakona omogućava prijevremeno penzionisanje javnih službenika/ca.

Prošlo je više od pola godine od kada je donijeta Uredba o otpuštanju i prijevremenom penzionisanju iz državne službe. Ova uredba dopunjava Zakon te ujedno utvrđuje i objašnjava postupke kojih se javni službenici/e moraju pridržavati kako bi se penzionisali prije zakonske dobi od 65 godina.

Prijevremeni odlazak u penziju omogućava se samo javnim službenicima/ama starijim od 63 godine, i to na jedan od dva načina: podnošenjem ličnog zahtjeva ili odlukom institucije u kojoj službenik/ca radi. Zakon u oba slučaja nalaže da javnim službenicima/ama koji se penzionišu prije vremena bude isplaćivano 70% iznosa plate, a do njihove 65. godine.

Od preko 82 000 zaposlenih u budžetskim organizacijama — tj. onima koje se finansiraju iz državnog budžeta — više je od 22 000 javnih službenika/ca. Gotovo osam posto njih ispunjava zakonski uslov za prijevremeno penzionisanje, što znači da imaju preko 63 godine.

Na Kosovu je prosječna dob državnih službenika/ca 47,5 godina, dok je prosječna dob zaposlenih u općinama veća.

Koliko bi to koštalo državu?

U državnoj upravi Kosova već dugi niz godina odvija se reformski proces koji između ostalog ima cilj sprečavanje političkih upliva i nepotizma unutar javne službe, izradu adekvatnih politika zapošljavanja te uspostavu mehanizama odgovornosti kao i odgovarajućih mehanizama za procjenu učinka.

Institut GAP objavio je izvještaj o prijevremenom penzionisanju javnih službenika/ca, u kojem je konstatovano da bi taj proces trebao biti obuhvaćen reformama, i to kako bi se smanjio broj zaposlenih u administraciji — gdje trenutno radi pozamašan broj osoba. Kako se navodi u izvještaju, Kosovo u odnosu na ostale države u regiji i šire ima najveći broj zaposlenih u javnom sektoru, koji čine preko 30% zaposlenih osoba u zemlji.

“Prosjek u zemljama Balkana je 27,2%, u zemljama Evropske unije 23,7%, dok je prosječna zaposlenost u javnom sektoru u zemljama OECD-a [Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj] 21,1%”, ističu stručnjaci/kinje GAP-a.

Kako se navodi u nastavku izvještaja, ni Odjeljenje za administraciju javne službe pri Ministarstvu unutrašnjih poslova ni trezor Ministarstva finansija ne raspolažu podacima iz prethodnih godina koji se odnose na to da li su zaposleni podnosili zahtjeve za prijevremeno penzionisanje te da li je bilo slučajeva u kojima su institucije pokretale postupke za prijevremeno penzionisanje svojih zaposlenika/ca.

Kako naglašava Florent Spahija iz Demokratskog instituta Kosova, mogućnost prijevremenog penzionisanja može biti iskorištena i zbog zdravstvenih razloga. Fotografija: Arhiva K2.0.

Vlada dozvoljava da se budžetski troškovi, koji se odnose na prijevremeno penzionisanje, pokrivaju sredstvima Odjeljenja za administraciju javne službe. Kako je navedeno u izvještaju GAP-a, to sugeriše da Vlada ne očekuje da će zaprimiti mnogo zahtjeva za prijevremeno penzionisanje niti od svojih zaposlenika/ca niti od institucija u kojima rade.

U izvještaju je ujedno ponuđen model troškova u okviru kojeg su uzete u obzir različite stope prijevremenog penzionisanja javnih službenika/ca u zavisnosti od toga da li je izrađena dgovarajuća Vladina strategija.

“Ukoliko se svi državni službenici/e dobi preko 63 godine penzionišu 24 mjeseca prije zakonske dobi za penzionisanje, to bi budžet Kosova koštalo sedam miliona eura”, stoji u izvještaju.

U izvještaju se također navodi da ukoliko Vlada odluči da smanji dob za prijevremeno penzionisanje za još tri godine — odnosno na 60 godina — to bi državni budžet koštalo deset miliona eura.

Kako bi podržala prijedlog za uvrštavanje redukcije broja javnih službenika/ca u reformu državne uprave, Vlada Kosova ih prema ocjeni GAP-a mora podstaći da samoinicijativno podnose zahtjeve za prijevremeno penzionisanje. Vlasti će u tome uspjeti tako što će smanjiti dob za penzionisanje ili čak ponuditi službenicima/ama da im do dobi od 65 godina bude isplaćivan puni iznos plate.

Jedan od načina da se prijevremeno penzionisanje stavi u službu reformi bio bi da se radna mjesta upražnjena u tom procesu ne popunjavaju drugim službenicima/ama. Međutim, kako je navedeno u izvještaju, to bi bilo praktično neizvodivo u općinama, s obzirom na činjenicu da je broj javnih službenika/ca [u općinama] koji su stariji od 60 godina veći te da bi — ukoliko ne budu zamijenjeni — u službama nastao vakuum.

Šta misle stručnjaci/kinje?

Florent Spahija, pravni savjetnik pri Demokratskom institutu Kosova (KDI), kaže da ta pravna opcija može biti iskorištena i u druge svrhe: naprimjer, kada se javni službenici/e žele penzionisati zbog zdravstvenih razloga. “Neko je možda počeo raditi rano i iscrpljen je [od posla]”, dodaje Spahija.

Naser Shamolli — bivši direktor Pravne službe Ministarstva javne uprave i nekadašnji šef Radne grupe za izradu zakonskog paketa reforme javne uprave — sada je član Grupe za pravne i političke nauke. On podcrtava da se važeće zakonske odredbe ne provode ni za nastavnike/ce, ni za policijske službenike/ce, ni za druge zaposlenike/ce i funkcionere/ke koji su na platnoj listi države, ali nisu dio javne službe. U ovim kategorijama je do sada bilo zahtjeva za prijevremeno penzionisanje koji su se podnosili zbog zdravstvenih razloga.

Naser Shamolli iz Grupe za pravne i političke nauke kaže da su postupkom prijevremenog penzionisanja obuhvaćeni i zaposlenici/e i njihovi pretpostavljeni. Fotografija: Agan Kosumi / K2.0.

Spahija je mišljenja da je jedina mana prijevremenog penzionisanja to “što bismo mogli izgubiti vrsne stručnjake/inje” dvije godine ranije, pri čemu naglašava da se prepuštanjem odluke javnim službenicima/ama kada je riječ o iskorištavanju mogućnosti prijevremenog odlaska u penziju dokazuje da “zakon ide ruku pod ruku s pravima radnika/ca”.

Međutim, Shamolli odbacuje tvrdnje o eventualnom gubitku stručnjaka/inja koji se žele penzionisati prije vremena. “Nadređenom je dozvoljeno da odbije zahtjev”, kaže on, te objašnjava da ako institucija procijeni da javni službenik/ca treba nastaviti raditi zbog određenog razloga, to može onemogućiti prijevremeni odlazak službenika/ce u penziju.

“Javni službenik/ca se također može žaliti, ali — realno gledano — izgubit će [slučaj]”, kaže Shamolli. “Razlog je to što su u zakonu precizirana dva načina za prijevremeno penzionisanje.”

Kako se postupak odvija?

[Zahtjev] se šalje u Kadrovsku službu, koja ga — nakon što zaprimi mišljenje direktno pretpostavljenog/e o zaposlenoj osobi — upućuje najvišem administrativnom rukovoditelju/ici institucije — on/a pak ima 30 dana da odobri ili odbije zahtjev. Ukoliko zahtjev bude odbijen, javni službenik/ca ima pravo žalbe Nezavisnom nadzornom odboru javne službe Kosova (NNOJSK), tijelu koje donosi konačnu odluku o tome da li je odbijenica opravdana.

No, i sama institucija može penzionisati osobe zaposlene u njoj ukoliko ispunjavaju dobni uslov propisan zakonom. Kada mora smanjiti broj zaposlenih, obaviti reorganizaciju, spojiti se s nekom drugom institucijom ili se pak zatvoriti, institucija ima pravo da predloži svojim javnim službenicima/ama da se prijevremeno penzionišu. Ukoliko im se prijedlog poslodavca o prijevremenom penzionisanju ne dopadne, zaposleni se mogu žaliti NNOJSK-u, s tim da rok za obradu žalbe u ovom slučaju ne postoji.

Novoformirana Kurtijeva vlada 2 smanjila je broj ministarstava sa 16 na 15, što znači da bi moglo biti smanjenja broja zaposlenih. Pored toga, neka ministarstva su spojena, a druga razdvojena, što u praksi znači da će uslijediti i reorganizacija.

Dana 22. marta, na sjednici na kojoj je izglasana nova vlada, premijer Albin Kurti je apostrofirao da će prijevremeno penzionisanje uvesti i u Policiju Kosova, ali još uvijek nije poznato da li će Vlada iskoristiti ovu zakonsku mogućnost dostupnu javnim službenicima/ama.K

Naslovna fotografija: Agan Kosumi / K2.0.

Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Inovacija za otporne medije i angažman građana”, uz finansijsku podršku Kancelarije Evropske unije na Kosovu. Projekat sprovodi Kosovo 2.0, u partnerstvu sa Institutom GAP. Njegov sadržaj predstavlja isključivu odgovornost Kosova 2.0 i Instituta GAP, te ne odražava nužno stavove Evropske unije.