Dana 13. jula Kosovska skupština je usvojila Zakon o Institutu za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, čime je utrt put za formiranje potonje institucije.

Institut za istraživanje ratnih zločina u stvari će biti reformiran. Naime, prvobitno je osnovan 2011. godine, za vrijeme premijerskog mandata Hashima Thaçija iz Demokratske partije Kosova (PDK). Istraživanje i dokumentacija ratnih zločina u sklopu Instituta trajali su do 2018. godine kada ga je ukinula vlada na čelu sa Ramushem Haradinajem iz Saveza za budućnost Kosova (AAK), stranke koja je tada bila u koaliciji sa PDK-om i NISMA-om.

Tadašnji ministar pravde Abelard Tahiri iz PDK izjavio je da je Institut ugašen jer nije funkcionisao kako treba te da je neophodno donijeti odgovarajući zakon da bi Institut adekvatno profunkcionisao.

Inicijativa za ponovnu uspostavu Instituta za istraživanje ratnih zločina pokrenuta je dvije godine kasnije, 2020, i to za vrijeme Kurtijevog prvog mandata na vlasti. Kako je navedeno u programu vlade na čelu sa strankom Vetëvendosje (VV), glavni cilj u ovom pogledu jeste “utvrđivanje te dokumentacija i arhiviranje činjenica o zločinima počinjenim u toku rata na Kosovu”. U programu vlade takođe se pominjalo da će VV pripremiti tužbu protiv Srbije koja će biti podnesena Međunarodnom sudu pravde.

Aktualna ministrica pravde Albulena Haxhiu u maju 2021. godine je oformila radnu grupu odgovornu za izradu strategije dokumentovanja ratnih zločina koji su izvršeni na Kosovu.

Kako navode iz Ministarstva pravde, u postupak izrade Zakona sve nadležne radne grupe uključile su i predstavnike_ce civilnog društva te stručnjake_inje. Prva faza izrade obuhvatala je javne rasprave, konsultacije sa interesnim skupinama i savjetovanje na zvaničnoj internetskoj platformi.

Cijeli ovaj proces naišao je na brojne kritike. Jedni smatraju da je prekompleksan i da traje mnogo duže nego što bi trebalo, dok su drugi mišljenja da su preporuke učesnika_ca procesa izrade zakona kao i osoba iz relevantnih oblasti zanemarene.

Institut i zakon o Institutu zakašnjeli

Organizacije civilnog društva kao i druge grupe i pojedinci_ke koji se bave suočavanjem sa prošlošću i pripadajućom dokumentacijom ističu da je Institut za istraživanje ratnih zločina davno trebalo da bude reuspostavljen.

Da su nadležni spori ocjenjuje i profesor međunarodnog krivičnog prava Ismet Salihu, sa kojim se ovom pitanju formalno posavjetovala ministrica Haxhiu. “Ako trenutna vlast nastavi da radi istim tempom kojim je radila posljednje dvije i po godine, ne vjerujem da će polučiti uspjeh”, kaže Salihu.

Sporost naročito brine one u civilnom društvu koji se bave istraživanjem ratnih zločina i koji su bili uključeni u izradu Zakona.

Direktor Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda (SZPS) Behxhet Shala kaže da je neozbiljno to što Institut još uvijek nije osnovan.

Iz Fonda za humanitarno pravo Kosova (FHP) takođe su izrazili zabrinutost, podvukavši da će utoliko biti teže istraživati ratne zločine ukoliko se bude dalje odugovlačilo sa formiranjem Instituta. Direktor FHP-a Bekim Blakaj kaže da će u međuvremenu brojni svjedoci_kinje zločina kao i oni koji su ih preživjeli ući u pozne godine, a neki čak i preminuti, usljed čega će se dokumentovanje zločina u velikoj mjeri zakomplikovati. “Mnogo je lakše istraživati pojedina dešavanja dok su sjećanja na njih i dalje svježa”, dodaje Blakaj.

Reuspostava Instituta za istraživanje ratnih zločina na Kosovu

Šta se dešava sa ovom ustanovom i zašto su civilnom društvu zabrinuti?

Dafina Lata

Reuspostava Instituta za istraživanje ratnih zločina na Kosovu

Šta se dešava sa ovom ustanovom i zašto su civilnom društvu zabrinuti?

Dafina Lata