U detalje | Crna Gora

Rusija(i) s ljubavlju

Piše - 15.06.2017

Godine ispunjene sankcijama, protivmjerama, zabranama, protestnim notama.

Kada bi kojim slučajem znatiželjni Crnogorac, ili Rus, ušao na zvaničnu internet stranicu crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, u odjeljku “bilateralni odnosi” mogao bi da pronađe istorijat odnosa Crne Gore i Rusije.

U hronologiji važnih datuma naći će se i jedna konstatacija. Prijateljske veze i intenzivni politički kontakti Crne Gore i Ruske Federacije se konstantno unapređuju i intenziviraju u brojnim oblastima”.

Može se zaključiti da ova stranica na sajtu nije ažurirana ili da su odnosi Moskve i Podgorice zamrli tokom 2013. godine, iz koje datira poslednja objava.

Tihi, a nekad i glasniji diplomatsko-verbalni sukob dvije države, počeo je 2014. godine. Tada se Crna Gora, bez vidljivog pritiska sa strane, pridružila mjerama koje je Evropska unija uvela Moskvi zbog dešavanja u Ukrajini. Uslijedila je zabrana ulaska na teritoriju Crne Gore za 149 državljana Ruske Federacije. Na listi se mogu naći imena predsjednika državne Dume, njenog potpredsjednika, zamjenika ruske Vlade, nekoliko ministara…

Po uvođenju ovih mjera tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović u Skupštini Crne Gore je plastično objasnio potez svoje Vlade. “Mjere nisu sankcije, već restriktivne mjere prema jednom broju pojedinica koje je uvela EU. I mi imamo obavezu da pratimo Evropsku uniju”.

Uz sve ovo, zvanična Podgorica je ubrzala na putu ka NATO savezu, pa je Moskva, koja je suočena sa mogućnošću da ostane bez uticaja na ovom dijelu jadranske obale, imala dodatni razlog za reakciju.

Podgorica je ubrzala na putu ka NATO savezu, pa je Moskva, koja je suočena sa mogućnošću da ostane bez uticaja na ovom dijelu jadranske obale, imala dodatni razlog za reakciju.

Sastavila je listu crnogorskih državljana kojima je zabranjen ulazak u Rusiju. Za sada je tajna, ali se nagađa da se na njoj nalaze svi poslanici aktuelnog saziva crnogorskog Parlamenta koji čine vlast, kao i svi oni koji su glasali za uvođenje sankcija Moskvi.

Onaj koji sigurno zna da u dogledno vrijeme neće smjeti ka Rusiji jeste Miodrag Vuković, poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista. On je nedavno zaustavljen na putu ka Minsku na moskovskom aerodromu Domodedovo, gdje je prenoćio, a potom rano ujutro vraćen nazad za Crnu Goru. Zbog ovog slučaja crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova Rusiji je uputilo protestnu notu. Sa druge strane iz Moskve su saopštili da je ovaj postupak recipročna mjera koja je uslijedila kao odgovor na ranija postupanja Podgorice.

Bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Branko Lukovac, kazao je za portal Café del Montenegro da je ovakva reakcija Moskve očekivana.  “Sankcije podrazumevaju zabranu ulaska jednog broja ruskih državaljana na teritoriju EU i teritoriju zemalja koje se pridružuju sankcijama. Tako da oni mogu da kažu – vi ste to prvi uradili, pa ćemo sad i mi”.

Svemu ovome prethodili su i parlamentarni izbori u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine. Dio opozicije, i to onaj koji je proruski i antiNATO orijentisan, optužen je da je organizovao navodni državni udar. U svemu tome ulogu je imala i Moskva, tvrde iz crnogorske vlasti, dok su se Rusi branili…

Ko gubi zbog sankcija?

Osim političara, rusko “njet” dobili su prehrambeni proizvodi iz Crne Gore, vino jedne od najvećih crnogorskih kompanija “Plantaža” (zbog navodne plastike i pesticida u njemu), a uslijedio je i poziv građanima uoči ljetnje turističke sezone. “Ruski državljani i biznismeni ozbiljno rizikuju kada dolaze u Crnu Goru jer se mogu suočiti sa prijetnjama i provokacijama. Upozoravam ruske građane da dva puta razmisle prije nego što otputuju u tu državu”, apelovala je beskompromisna portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Podaci koje smo dobili od nekoliko institucija pokazuju da je Podgorica u finansijskom minusu. Na primjer, vrijednost izvoza Crne Gore u Rusiju drastično opada unazad tri godine.

Zbog svega ovoga mnogi strahuju kako će postupci Rusije uticati na crnogorsku ekonomiju. Urednik ekonomske redakcije na Televiziji Crne Gore Zoran Leković kaže za Kosovo 2.0 da Crna Gora nije u situaciji da dozvoli gubitak bilo kog tržišta. “Crna Gora kao zemlja sa ogromnim spoljnotrgovinskim deficitom, nema pravo na luksuz da se odriče inostranih tržišta, ma kolika ona bila. Bojim se da u dugom roku Crna Gora može biti na gubitku”, rekao je on.

A, da li je Crna Gora u ovom trenutku na gubitku? Podaci koje smo dobili od nekoliko institucija pokazuju da je Podgorica u finansijskom minusu. Na primjer, vrijednost izvoza Crne Gore u Rusiju drastično opada unazad tri godine.  Kada je zemlja bila prijatelj sa Moskvom, 2013. godine, izvoz je iznosio skoro 6 miliona eura. Naredne, 2014. godine – kada su„zaratili”,umanjen je za skoro dva miliona eura (4 020 868 EUR), da bi naredne dvije godine nastavio sa padom (2015. – 2 639 892 EUR, 2016. – 2 234 561 EUR).

Za prva četiri mjeseca ove godine izvoz je više nego duplo manji (488 405 EUR) u odnosu na isti period 2015. (1 034 800 EUR), pokazuju podaci koje su iz Monstata (Zavod za statistiku) dostavili za Kosovo 2.0. Najveći udar doživljava kompanija „Plantaže” koja je do aprila mjeseca izvezla vina za svega 80 hiljada eura, iako je izvoz ka Rusiji iznosio 20% od cjelokupnog izvoza kompanije.

“Ukoliko u najkraćem roku ne nađu alternativno tržište, gubici po kompaniju biće ogromni i to je činjenica. Priča da su vina “Plantaža” otrovna, ima dugoročne posljedice i najava je zabrane uvoza crnogorskih vina na duge staze”, ističe Leković. Iz te kompanije ističu da su njihova vina ispravna, što su pokazale analize urađene u Španiji, Srbiji i Crnoj Gori, te da će pred sudom u Moskvi dokazati svoju „nevinost”. Ipak, na suđenje će morati da pričekaju do kraja juna, a samim tim i na ponovno plasiranje proizvoda u Rusiju.

Pored izvoza, manje novca Crna Gora ima i od ruskih investitora. Podaci koje smo dobili od Centralne banke pokazuju da su Rusi od sticanja nezavisnosti (2006) do marta ove godine uložili u Crnu Goru milijardu i 250 miliona eura, što je 15,4% od ukupnih investicija (8,1 milijarda eura). Ta brojka drastično pada od 2015. godine, pa je prošle iznosila “svega” 52,8 miliona eura, najniže u poslednjih 10 godina. Ni tokom 2017. Rusi ne ulažu puno u Crnu Goru. “U prva tri mjeseca 2017. godine, ruske investicije u Crnoj Gori iznose 16,4 miliona eura”, pokazuju podaci CBCG.

Za sada jedino turizam na relaciji Rusija-Crna Gora ide uzlaznom putanjom. Podaci Monstata pokazuju da je ruskih turista prošle godine bilo više od 316 hiljada i da su činili trećinu stranih gostiju u Crnoj Gori. Podaci Nacionalne turističke organizacije Crne Gore pokazuju da je ruskih gostiju u prvih 5 mjeseci 2017. godine više za 13 odsto u odnosu na isti period prošle. “Aerodromi Crne Gore za ovu godinu očekuju promet oko 650 hiljada putnika na letovima Rusija – Crna Gora”, saopšteno je iz NTO-a.

Ipak, i pored brojki koje ohrabruju, Zoran Leković upozorava da postoji potreba za oprezom. “Kampanja u ruskim medijima, kojom se ruski državljani pozivaju da dvaput razmisle prije nego krenu ka Crnoj Gori, nikada nije bila jača,” tvrdi Leković. “Čini se da nekih velikih otkazivanja aranžmana nije bilo, a naša turistička ponuda u međuvremenu mora da traži alternativna tržišta što već čini nekoliko godina unazad”.

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, iako smo im poslali pitanja na ovu temu, nismo dobili odgovore, tako da ne znamo da li Podgorica ima strategiju za prevazilaženje ove krize.

Moskva: “I’ll be back”

Ono što je naumila i zbog čega je na kocku stavila “istorijske veze” sa Rusijom, Crna Gora je uspjela. 5. juna postala je 29. članica NATO saveza. To je ozvaničeno u Vašingtonu kada je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović američkom podsekretaru za politička pitanja Tomasu Šenonu predao ratifikacione instrumente.

“Rusija mora da prestane da se miješa i vrši uticaj na političke sisteme stranih država. Ona mora da odustane od miješanja u unutrašnja crnogorska pitanja. Nije ona pozvana da tumači volju i opredjeljenja građana Crne Gore."

Duško Marković, premijer Crne Gore

Crnogorski premijer Duško Marković iskoristio je tu priliku da indirektno pošalje poruku Moskvi. “Mi danas slavimo činjenicu da se nikad više o nama, našoj državi neće odlučivati iza naših leđa, kao što se to događalo mnogo puta u prošlosti”, rekao je Marković.

Konkretniji je bio samo dan od zvaničnog pristupanja NATO-u. U intervjuu za njemački “Bild”, Marković je kazao je da je Rusija kriva za državni udar (slučaj još nije dobio sudski epilog) i da je pokušala da spriječi pristupanje Alijansi. “Rusija mora da prestane da se miješa i vrši uticaj na političke sisteme stranih država. Ona mora da odustane od miješanja u unutrašnja crnogorska pitanja. Nije ona pozvana da tumači volju i opredjeljenja građana Crne Gore”, ocijenio je Marković.

Da li zbog podrške kolegama iz NATO društva ili nečeg drugog, ali su istog dana i iz Stejt dipartmenta stigle slične poruke. Ipak, Moskva je, i pored “gubitka Crne Gore”, poput Terminatora, poručila: “I’ll be back”. Podgorici je poslala poruku da joj diše za vratom i da se ništa nije promijenilo njenim učlanjenjem u NATO. „Nastavak antiruske histerije u Crnoj Gori kod nas izaziva samo žaljenje. U kontekstu neprijateljske politike crnogorskih vlasti, ruska strana ostavlja sebi pravo da preduzme recipročne mjere“, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Ono što se od Moskve može očekivati u narednom periodu teško je predvidjeti, ali se čini da bi crnogorska ekonomija mogla biti najviše pogođena ovim sukobom Istoka i Zapada. K

Ilustracija: Majljinda Hodža / K2.0.

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI

NAGORE

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.

THANKS FOR SUBSCRIBING

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.