Prošlo je više od 16 godina od samita u Solunu na kojem su Europska unija i zemlje Zapadnog Balkana postigle dogovor o zajedničkim vrijednostima demokratije, vladavine prava, poštivanja ljudskih i prava manjina, solidarnosti i tržišne ekonomije. Ta prava čine temelje EU.
Unija je potvrdila punu podršku europskoj perspektivi zemalja regije, pri čemu je ponovila jasan stav koji glasi da je budućnost Balkana unutar EU. Proces i pogodnosti koje je Brisel ponudio poslužile su kao oslonac za provedbu reformi na Zapadnom Balkanu zasnovan na zajedničkom programu kao i posvećenosti svih strana realizaciji ovih zamisli sve do njihovog budućeg pristupanja, što je prethodno primijenjeno u srednjoj i istočnoj Europi.
Proces pridruživanja EU do sada je bio važan pokretač, ali i stub pomirenja u regiji koja je iza sebe ostavila turbulentno desetljeće obilježeno ratovima, etničkim sukobima te ekonomskom i društvenom krizom. Taj proces je otvorio put ka poštivanju ljudskih prava i uspostavi vladavine prava za sve.
U tom periodu su poduzete zakonodavne mjere usmjerene ka kvalitetnijoj zaštiti prava lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba, imajući u vidu da su europske integracije zaista postale ključ reformi u regiji. Svjedočili smo konkretnom napretku u oblasti ljudskih prava za sve, između ostalog u sferi zaštite osnovnih prava LGBTI osoba i njihovom uvažavanju kao punopravnih članova/ica društava na Zapadnom Balkanu. Proces pristupanja EU dao je priliku lokalnim LGBTI aktivistima/icama i inicijativama da dignu svoj glas, što je doprinijelo intenziviranju njihovih glavnih aktivnosti zaštite prava LGBTI zajednice i demokratskih društava.
Mnoge zemlje su razvile državne akcijske planove koji se bave pitanjima LGBTI zajednice zahvaljujući kojima su izrađeni ili osmišljeni pravni mehanizmi zaštite LGBTI osoba od diskriminacije i nasilja uz mehanizme koji osiguravaju jednako postupanje prema tim osobama — na taj način su, primjerice, priznate istospolne zajednice. Pored toga, uvedena je i pravna procedura priznavanja rodnog identiteta koja građanima/kama omogućava da dobiju lične dokumente usklađene s njihovim pravom na samoodređenje.
Reforme u okviru procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU i dalje su u toku, no uspjeh ostvaren na polju postizanja ravnopravnosti LGBTI osoba još uvijek nije konačan i ne bi ga se trebalo uzimati zdravo za gotovo. Štaviše, državni akcijski planovi orijentirani ka LGBTI zajednici tek se trebaju implementirati u pojedinim državama regije. S druge strane, u decembru, i to nakon što je [Unija] odbila otvoriti pregovore o pristupanju, Albanija je protivno savjetima Europske komisije napravila nekoliko koraka unazad kada je riječ o poštivanju slobode govore usvojivši kontroverzne zakone o sprečavanju klevete.
Odluka EU da ne započne pregovore o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom uprkos njihovim odlučnim naporima i napretku narušava kredibilitet procesa pristupanja Uniji širom regije, procesa koji je bio ključan za unapređivanje zakonskih prava i prihvaćenosti LGBTI osoba u društvu. Albanija i Sjeverna Makedonija su zabilježile značajne pomake te su poput drugih zemalja Zapadnog Balkana pokazale da vladavina prava i poštivanje ljudskih i prava manjina čine temelje te dvije države.
Sjeverna Makedonija je u protekle dvije godine usvojila mnoge zakonske akte koji imaju za cilj zaštitu prava LGBTI osoba; afirmirana je srž europskih vrijednosti koje se tiču osnovnih prava tako što su seksualna orijentacija i rodni identitet eksplicitno navedeni u zakonskim odredbama koje se odnose na borbu protiv diskriminacije, obrazovanje, medije i zločine iz mržnje. Albanija je također izglasala niz zakona koji štite LGBTI osobe od diskriminacije prilikom zapošljavanja i obrazovanja, uz zakone o zločinima iz mržnje koji obuhvataju odredbe o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.
Asocijacija za ravnopravnost LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj (ERA) u novembru je okupila 200 boraca/kinja za ljudska prava na regionalnoj LGBTI konferenciji u Tirani. Na ulicama albanske prijestolnice prvi put je organiziran i lezbijski* marš koji je protekao bez ikakvih incidenata. Nadalje, u junu 2019. godine održana je prva Parada ponosa u Sjevernoj Makedoniji, ali i prva Državna konferencija o jačanju prava LGBTI osoba, i to u organizaciji Ministarstva rada i socijalne politike.
Uprkos svim tim važnim iskoracima, Europska komisija svojim odbijanjem da pokrene pregovore o pristupanju riskira ne samo spremnost vlada Sjeverne Makedonije i Albanije na učešće u daljnjem procesu proširenja, već i povjerenje ostatka regije u taj proces. Državne vlasti se više neće zalagati za očuvanje ljudskih prava, pa tako ni prava LGBTI osoba, kao vrijednosti koje je potrebno njegovati i osnaživati.
Zbog izostanka nedvosmislene podrške EU te obustave procesa europskih integracija, LGBTI zajednica i aktivisti/ce sa Zapadnog Balkana još jednom su se našli u opasnosti od marginalizacije i izopćavanja. Povrh toga, podrška koju uživaju LGBTI pokreti bit će još manja, stoga će sada biti i manje prostora za razvoj njihovih aktivnosti.
Kao što je to slučaj i u ostatku Europe, na Zapadnom Balkanu je aktualan uspon populizma, političkog i religijskog ekstremizma te drugih snažnih struja koje negiraju prava žena, seksualna i reproduktivna prava, kao i prava LGBTI osoba; te struje naprosto pokušavaju ograničiti i ugroziti prava i slobode LGBTI osoba. Budući da LGBTI zajednica i aktivisti/ce — suočeni s velikim brojem izazova u pogledu ljudskih prava — i dalje žive u turbulentnoj regiji u kojoj se reforme tek trebaju provesti dokraja, moramo izraziti naše duboko žaljenje i zabrinutost zbog povijesne greške koju je Europska komisija napravila odbivši da započne pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Snažno prisustvo i predanost Unije na Zapadnom Balkanu od ključnog je značaja za sveobuhvatno poboljšanje stanja u kojem se nalaze marginalizirane grupe kao što su LGBTI osobe. Njeno odsustvo bi zato moglo ozbiljno ugroziti još uvijek bojažljiv napredak ostvaren u posljednjih petnaest godina. LGBTI pokret širom zemalja regije, uključujući Albaniju i Sjevernu Makedoniju, uvijek je štitio ideju europskih integracija i vrijednosti EU kada god su one dovedene u pitanje. Štaviše, prepoznali smo Europsku uniju kao najjačeg saveznika LGBTI civilnog društva na Zapadnom Balkanu i pozdravljamo činjenicu da se hrabro borila i bori za jačanje prava svakog LGBTI pojedinca/ke.
Prema tome, pozivamo EU i sve njene države članice da razviju svijest o dalekosežnim posljedicama ovih poteza te da učine sve što je u njihovoj moći kako bi pregovori bili deblokirani i tako ponovo potvrde punu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
Naslovna fotografija: Lazara Marinković.
Sljedeće organizacije članice ERA-e i ILGA-Europe iz Sjeverne Makedonije i Albanije učestvovale su u izradi ovog pisma i podržavaju stavove iznesene u njemu: ILGA-Europe — Međunarodna asocijacija lezbijki, gejeva, biseksualnih, trans i interseksualnih osoba u Europi; ERA — Asocijacija za ravnopravnost LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj; Aleanca LGBT (Albanija), Pink Embassy (Albanija), Nacionalna mreža protiv homofobije i transfobije (Sjeverna Makedonija), koju čine: Koalicija Margini, Helsinški odbor za ljudska prava Sjeverne Makedonije, Subverzivni front, HERA (Asocijacija za zdravstveno obrazovanje i istraživanje) i Centar za podršku LGBT osobama.
