U septembru 2021. godine Vlada Kosova je odlučila da ukine školarine za studente_ice dodiplomskih i diplomskih studija. U saopćenju ministrice obrazovanja Arbërie Nagavci i premijera Albina Kurtija odluka je predstavljena kao mjera koja će pridonijeti društvenoj ravnopravnosti te ohrabriti građane_ke da se univerzitetski obrazuju.

Pored toga što su oslobođeni plaćanja semestralnih naknada i na prvom i na drugom ciklusu studija, studenti_ce svih javnih univerziteta na Kosovu administrativnom uredbom su također oslobođeni plaćanja upisnine i eventualnih naknada za polaganje diferencijalnih ispita (tj. “razlike predmeta”, što je u nekim slučajevima preduslov za upis na diplomski studij). Ipak, studenti_ce će i dalje morati plaćati upis u semestar te uzastopne izlaske na popravni ispit.

Donošenjem ove odluke Kosovo se pridružilo drugim evropskim zemljama — kao što je npr. Njemačka — u kojima studenti_ce ne plaćaju školarinu. Iako je mjera naišla na dobar odaziv kod većine studenata_ica, pojedini su skeptični i pitaju se hoće li sve ovo uopće pogodovati obrazovnom sistemu, pa i studentskom džepu.

Skeptičnost su između ostalih izrazili i predstavnici_e ORCA-e, organizacije koja se bavi praćenjem transparentnosti i kvaliteta visokog obrazovanja na Kosovu. Direktor ORCA-e, Gramos Buçinca, kaže da navedena odluka neće imati značajnijeg efekta. “Novouvedena mjera neće unaprijediti kvalitet obrazovanja”, objašnjava, “niti će u znatnijoj mjeri utjecati na finansije studenata_ica, a budući da oni i otprije mogu da podnose zahtjeve za grantove i druge vidove pomoći ako pripadaju određenim kategorijama.”

U poređenju sa drugim visokoškolskim ustanovama u regiji, univerziteti na Kosovu imali su najniže cijene školarina. Naime, studenti_ce su za svaki upis u semestar donedavno morali izdvajati 25 eura na prvom, a 150 na drugom ciklusu studija. Prijemni ispiti — koji su sada besplatni ako ih kandidat/kinja polaže prvi put — koštali su 2,5 eura, dok su oni za upis na diplomski studij koštali 5 eura.

Ministarstvo obrazovanja svake godine izdvaja novac za fakultetske stipendije namijenjene studentima_cama u stanju potrebe. Prioritet su kategorije kao što su studenti_ce iz porodica koje primaju socijalnu pomoć i porodica koje školuju više od jednog djeteta, zatim studenti_ce sa invaliditetom te djeca veterana_ki OVK, osoba sa invaliditetom ili nestalih osoba.

Baš zbog toga, Buçinca napominje, “ova mjera je više predstava za javnost nego svrsishodna mjera, a posebno osvrnemo li se na Albaniju, gdje su školarine vrlo visoke. Međutim, Kosovo je u društvu zemalja u kojima je stepen pristupa obrazovanju najveći.” Umjesto ukidanja školarina, Buçinca se zalaže za povećanje univerzitetskih budžeta kako bi se unaprijedili kapaciteti za realizaciju naučnih istraživanja i nastave.

Gramos Buçinca, direktor ORCA-e, zagovara povećanje univerzitetskih budžeta, čime bi istraživanja i kapaciteti za izvođenje nastave bili unaprijeđeni. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Prema podacima Instituta GAP, Univerzitet u Prištini je u 2020. godini samostalno prikupio značajnu količinu sredstava, i to u visini od skoro četiri miliona eura — uz godišnji budžet Ministarstva obrazovanja od 30 miliona eura. Ukidanjem školarina univerziteti će biti ostavljeni bez jednog od načina na koji su generirali vlastiti prihod. 

Ukidanje školarina budžet univerziteta na Kosovu izgubit će oko 1,9 miliona eura, a što je izračunato na osnovu broja studenata_ica koji su bili upisani na dodiplomske i diplomske studije u akademskoj 2020/2021. Godini. Kako navode iz Instituta GAP, a na osnovu broja osoba koje su studirale u protekloj akademskoj godini, svih sedam javnih univerziteta na Kosovu ukupno će izgubiti cirka dva miliona eura nakon što plaćanje školarine bude ukinuto.

U javnom predstavljanju plana ukidanja školarina premijer Kurti je rekao da će univerziteti biti kompenzovani za gubitak prihoda i to tako što će država povećati budžetska sredstva koja izdvaja za ustanove visokog obrazovanja. Tako je vrijednost sredstava iz državnog budžeta namijenjenih za Univerzitet u Prištini povećana za milion eura, s tim da su i ostali javni univerziteti na Kosovu dobili više novca.

K2.0 je pismenim putem zamolio Ministarstvo obrazovanja i Univerzitet u Prištini za komentar, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor ni iz jedne institucije.

Ima i većih troškova od školarine

Mada će se spomenute promjene tek marginalno odraziti na budžete javnih univerziteta, čini se da su studenti_ce pozdravili odluku o ukidanju školarina uprkos tome što će uštedjeti relativno simboličnu cifru u odnosu na cjelokupne troškove koje snose u akademskom životu i radu.

Prema podacima iz izvještaja o studentskim troškovima koji je objavila ORCA, studenti_ce u toku studija u prosjeku troše 150 eura mjesečno, odnosno oko 220 eura ako unajmljuju stan u Prištini.

U unajmljenom stanu živi i Shkamb Jaha (24) iz Đakovice, student Fakulteta umjetnosti koji se u želji da postane slikar preselio u Prištinu 2016. godine. Jaha trenutno završava diplomski studij slikarstva, kojem je posvetio bezbroj nastavnih i vannastavnih sati. U fakultetskom ateljeu često boravi do njegovog zatvaranja, tj. do mraka.

Student slikarstva Shkamb Jaha sam mora pokrivati troškove kupovine likovnog materijala. Fotografija: Cristina Marí / K2.0.

Jaha ističe da su mu novčanu pomoć do sada pružali članovi_ice porodice te dodaje da je ujedno korisnik stipendije Ministarstva obrazovanja, a što mu je omogućilo da se fokusira na studij bez potrebe za traženjem posla.

Međutim, Jaha je upisao studij čiji su polaznici_e pod većim finansijskim opterećenjem u odnosu na svoje kolege_ice sa ostalih fakulteta.

Studenti_ce Fakulteta umjetnosti u Prištini u prosjeku snose najveće troškove kada je riječ o kupovini materijala, za koje svakog semestra izdvajaju 133 eura. Dodatnih 45 eura odlazi na semestralnu nabavku literature.

“Početkom svake akademske godine, kada mi legne stipendija, gro novca potrošim na kupovinu boja i ostalih materijala za slikanje”, kaže Jaha. Fakultet ne pokriva niti jedan od tih troškova, pa studenti_ce moraju biti u mogućnosti da ih sami pokrivaju kako bi se bavili akademskim radom.

Ukidanje školarina na fakultetima mogla bi biti veća olakšica za pripadnike_ce ugroženijih zajednica, a naročito bi išla naruku onima zainteresovanim za diplomske studije — koji su skuplji.

Avni Mustafa smatra da postoji veza između ukidanja školarina i povećanog interesovanja za upis studija kod građana_ki romske, aškalijske i egipćanske nacionalnosti. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Avni Mustafa, direktor Roma Veritasa — organizacije koja osigurava pomoć romskoj, aškalijskoj i egipćanskoj zajednici — kaže da su ga brojne osobe zvale te pokazale interesovanje za upis diplomskog studija. Mustafa smatra da je povećano interesovanje neposredan rezultat ukidanja školarina.

“Broj studenata_ica na drugom ciklusu prošle godine smo mogli izbrojati na prste jedne ruke: bilo ih je dvoje”, naglašava Mustafa. “Ove godine znam za 20 do 25 ljudi koji su pokazali veliko interesovanje za upis, a to je izuzetno važno — da sada imaju mogućnost da se u gradu u kom su rođeni upišu na fakultet.”

Jedan od njih je Prizrenac Nuhi Morina. On je u rodnom gradu upisao studij informatike.

Morina (27) dodiplomski studij je okončao 2016. godine, od kada živi od ugovora na ograničeno vrijeme koji mu ne pružaju stabilnost. Sanja o tome da postane nastavnik.

“Htio sam da upišem master, a čak sam i razmišljao da studiram u Prištini, ali to bi bilo puno skuplje”, kaže Morina, koji u Prizrenu živi sa porodicom. “Dakle, neko vrijeme mi je želja bila da upišem master i kad sam vidio da se više ne plaća… Između ostalog sam upravo zato odlučio da predam papire.”

Morina je svjestan činjenice da tek neznatan broj Roma_kinja na Kosovu upisuje diplomski studij. “Prije su se mogli izbrojati na prste jedne ruke”, podcrtava, te dodaje da su uzroci bili manjak informisanosti o procesu upisa kao i teška finansijska situacija. Usljed svega toga je i sam morao “pauzirati”.

Međutim, na vrijednost diplome Morina gleda sa podozrenjem. “Koliko vrijedi ona, a koliko vrijedi svaki od nas studenata_ica”, pita se, “posebno s obzirom na to da kasnije nećemo imati dovoljno prilika za zapošljavanje te da ćemo se u potrazi za poslom susretati sa predrasudama i diskriminacijom?”

Naslovna fotografija: Kushtrim Ternava / K2.0.

Ova publikacija je objavljena uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Građani, angažujte se”, koji K2.0 provodi u partnerstvu s Institutom GAP. Isključivu odgovornost za sadržaj snose Kosovo 2.0 i Institut GAP. Sadržaj ne odražava nužno stavove Evropske unije.