U detalje | Economy

“Zima će biti teška”

Piše - 20.10.2022

Cijena struje raste, a najavljena su i isključenja.

Smještena ispod veličanstvenih Prokletija, Peć je jedan od najhladnijih gradova na Kosovu. Tamo se još 23. septembra u jutarnjim satima osjetila studen. Kad je tako već u 9. mjesecu, ne možete, a da ne pomislite na dolazak zime.

U Gimnazijskom Naselju pored austrougarskog groblja, gdje se karakteristične starinske jednospratnice sudaraju sa novim zgradama, iza oronulih drvenih vrata jedne kućice vodi se bitka za opstanak. Iz dvorišta se vidi da se stanari_ke kuće razlikuju od ostatka komšiluka po svom ekonomskom položaju — sistema za klimatizaciju nema, a ni pažljivo naslaganih drva kakvih ima u drugim dvorištima u naselju. Neka mačka se motala uokolo dok nas je do oronulih drvenih vrata vodio Kujtim Halili, sa svojih 40 i kusur godina. 

Odškrinuvši vrata kao da se ustručavao da nam pokaže šta je unutra, ušao je prvi u studenu, mračnu sobu sa lamperijom. U ćošku, okružena starim loncima, stajala je bijela peć na drva, na kojoj je bilo nešto hrane.

Unutra je sjedila Elfije Murataj. Mada ima Parkinsonovu bolest, što joj otežava hodanje, stara se o svom osmogodišnjem unuku Albatritu, koji od rođenja ne vidi niti se kreće.

“Stalno sam uz njega, otkad se rodio. Već dvije godine imam Parkinsonovu, pa često ne mogu ni da stanem na noge”, rekla je Murataj. Njena kćerka, Albatritova majka, nije kod kuće — u potrazi je za zaposlenjem, ali i za bilo kakvim vidom pomoći jer se bliži zima.

“Prije dan-dva nam se pokvarila grijalica, tako da je ovdje jutros hladno ko u frižideru. Ne znam kako ćemo kad dođe zima”, dodala je Murataj, sa knedlom u grlu. Zaplakala je. Pošto nemaju dovoljno novca da kupe drva i plate račun za struju, zima će za Elfije, Albatrita i cijelu porodicu biti izuzeteno teška.

Iz kuće u kojoj su prethodno živjeli kao podstanari izbačeni su zbog toga što nisu platili jedan račun za komunalne usluge.

“I ovdje imamo dug od 300 eura, ali ponekad damo 30-40 eura, pa to malo smanjimo”, napomenula je Murataj, sa unukom u naručju. Uspijevaju da prežive od tristotinjak eura socijalne pomoći koju mjesečno primaju za Albatrita.

“Da nije Kujte, ne znam kako bismo pokrili kiriju”, rekla je, klimajući glavom Haliliju. “On nam pomaže koliko može.”

Halili je zamahnuo glavom i prekrstio ruke, tiho odgovorivši: “Koliko možemo, snaći ćemo se.” Stara vrata od drveta zatvaraju se iza Kujte — kako ga svi zovu odmilja — i on nas vodi negdje drugdje.

Elfije Murataj i njena porodica žive od samo 300 eura mjesečno, što je vrijednost socijalne pomoći koju primaju za Albatrita. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Oštra zima i još oštrija inflacija

Kujtim Halili živi u naselju Džemajl Kada, kako je poznato među Pećanima_kama, i to u jednom sokaku tek malo širem od prosječnog automobila. Godine 2007. igrom slučaja je počeo da pomaže osobama u stanju potrebe, a to čini i do dan-danas. Donacije od rodbine i iz dijaspore vremenom su se nagomilale, što ga je navelo da ih preusmjeri u udruženje Gjurmë e Pejës koje vrši raspodjelu doniranih sredstava. Iako svake godine pomaže 800 domaćinstava, ime Kujtima Halilija i njegove fotografije rijetko se pojavljuju u medijima.

Halili je prije radio kao laborant u glavnom domu zdravlja u Peći, ali je dao otkaz pošto je očekivao posao u inostranstvu. Taj plan je ipak propao, stoga sada traži drugo zaposlenje.

U svom dvorištu ima skladište za pomoć sa kancelarijom. “Jedni mi donesu pomoć sami od sebe jer znaju da vršim raspodjelu, a drugi, kao što su velika preduzeća — njima se ja javim prvi pa mi onda donesu pomoć. Skupljam onoliko koliko mogu, ali je potreba dosta velika”, rekao je Halili, bacivši oko na spisak od 800 porodica u nepovoljnom položaju koje žive u Peći i okolnim selima. Broj porodica koje je uvrstio na listu dobrano se povećao u posljednjih nekoliko godina.

“Ima slučajeva kad mi neko kasno dođe na vrata i kaže da neka djeca nemaju ništa da večeraju”, istakao je Halili. Zato u svom depou uvijek ima četiri-pet vreća brašna.

Halili se trenutno sprema za zimu, koja će — imajući u vidu upozorenja o prekidima napajanja strujom kao i na visoku cijenu drva za ogrjev — biti teška.

“U Peći se cijena kubnog metra drva kreće od 50 do 70 eura”, naglasio je, zastavši na trenutak i razmislivši. “Primjera radi, da ja sad imam 200 metara drva pa da odaberem 100 porodica i dam im po dva metra, bilo bi dobro, mada vama realno treba barem četiri-pet metara drva da pregurate zimu”, objasnio je.

Zahvaljujući dobrovoljnim prilozima koje sakuplja, Kujtim Halili pomaže 800 porodica u stanju potrebe u Peći i okolici. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Halilijeva zabrinutost je sasvim opravdana. Cijena drva i peleta — goriva koja se u domaćinstvima masovno upotrebljavaju za grijanje — u proteklom razdoblju se udvostručila. Tona uglja se sada prodaje po cijeni od 75 eura, uprkos tome što je od 2019. zabranjeno loženje većih količina tog materijala. Cijena kubnog metra drva iznosi 100 eura i 100% je veća u odnosu na prošlu godinu. Tona peleta trenutno košta 540 do 700 eura, što predstavlja poskupljenje od 125—190%.

Također je poskupjela struja, a i ona je često korišten energent za zagrijavanje domova. Kosovo je prošle zime u trajanju od nekoliko sedmica ostajalo bez struje svaka četiri sata. Problem je privremeno riješen povećanjem cijene električne energije te uvođenjem doplatka za one potrošače_ice koji troše veće količine ovog energenta.

Tarifikacija uvedena u februaru 2022.

Za građane_ke koji mjesečno troše do 800 kWh neće biti poskupljenja — dnevna tarifa po kojoj će im se naplaćivati snabdijevanje električnom energijom iznosit će 6,75 cenata po kWh, a noćna 3,89 cenata po kWh. Za one građane_ke koji mjesečno pređu prag od 800 kWh naknadno potrošena struja naplaćivat će se po stopi od 12,52 centa po kWh po danu i 5,9 cenata po kWh po noći.

Iz vlade najavljuju da će i ove zime biti isključenja struje kada se potražnja poveća, budući da Kosovo neće imati dovoljno električne energije za sve.

Većina energije kojom Kosovo raspolaže proizvodi se u zemlji. Međutim, počevši od rata, kada su pogoni Energetske korporacije Kosova (EKK) oštećeni, prisutni su trajni problemi u oblasti elektrosnabdijevanja. Dotrajala infrastruktura — koju sačinjavaju termoelektrane Kosova A izgrađena šezdesetih i Kosova B izgrađena osamdesetih godina — glavni je izvor električne energije.

Navedene centrale se servisiraju svake godine, a tokom popravki ne proizvode struju. Zbog toga je u augustu ove godine napajanje redovno prekidano. Međutim, čak i da nema potrebe za servisima, Kosova A i Kosova B zajedno sa alternativnim izvorima energije i dalje ne bi mogle zadovoljiti potrošnju kada temperatura zraka padne. Zato Kosovo mora uvoziti struju, ali je njena cijena na svjetskim berzama veoma visoka.

Prije je na vrhuncu potrošnje u toku zime jedan megavat-sat na mađarskoj berzi Hupexu koštao između 80 i 100 eura. Danas i prije početka zime cijena struje izvan vršnog opterećenja može dostići 800 eura, a očekuje se da će skočiti i na 1.000. Poskupljenje električne energije je rezultat problema u domenu ponude i potražnje te ujedno predstavlja globalnu posljedicu rata u Ukrajini, usljed kojeg je isporuka ruskog plina u većem dijelu Evrope prekinuta.

U nemogućnosti da pokrije sve veće troškove, Kompanija za elektrodistribuciju Kosova (KEDS) odlučila se za isključenja.

Suočeni_e sa isključenjima i apelima da štede struju, građani_ke Kosova su se našli u skoro pa bezizlaznoj situaciji, s tim da se mnogi za potrebe zagrijavanja svojih domova oslanjaju na drvo, pelet i ugalj. Priština i Đakovica su jedini gradovi sa sistemom centralnog grijanja, što njihovim stanovnicima_ama može pomoći da smanje troškove.

Većina građana_ki Kosova nije priključena na centralno grijanje

Od 200.000 potrošača na prostoru Prištine, od 15. oktobra do 15. aprila samo njih 16.000 ima centralno grijanje. Javne ustanove na prostoru Prištine većinom su spojene i na centralno grijanje. U Đakovici toplana zagrijava otprilike 110.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, što uključuje javne ustanove u gradu. Sistem centralnog grijanja sličan onom u Đakovici van funkcije je u Kosovskoj Mitrovici.

I Viktor Buzhala iz KEDS-a je poručio da zima neće biti laka. Potrošnja električne energije već raste i veća je za 5% u odnosu na prethodnu godinu, mada još nije vrhunac sezone.

Prema Buzhalinim riječima, utrošak je za sada nizak s obzirom na to da u ovom periodu građani ne koriste struju ni za hlađenje (npr. putem klima-uređaja) ni za grijanje, a maksimalna  potrošnja je malo veća od 700 megavat-sati. Zimi maksimalna potrošnja može doseći vrijednost od 1.300 megavat-sati.

“Znamo da nas čeka teška zima, što se električne energije tiče”, rekao je Buzhala. Pritom je dodao da će to koliko će zapravo biti teška zavisiti od tri faktora, a to su: domaća proizvodnja struje, potrošnja i cijene na svjetskom tržištu.

Kašnjenje u pripremi

Neizvjesnost na planu snabdijevanja električnom energijom utiče na proizvodne i uslužne djelatnosti, na šta jasno upućuje činjenica da veliki broj preduzeća ima privatne generatore. Lendrit Palushi iz kompanije za proizvodnju i izvoz pića Frutex rekao je da kod njih u normalnim okolnostima radi pet proizvodnih traka, koje dnevno stavljaju u promet 500.000 jedinica pića. Međutim, kada dođe do prekida napajanja strujom, sve se mijenja.

“Kada uključimo generator, primorani smo da smanjimo proizvodnju sa pet traka na dvije, pošto su troškovi rada generatora previsoki”, objasnio je Palushi. “Gubici su veliki i zbog toga što se proizvodni kapacitet smanjuje i zbog toga što troškovi korištenja goriva rastu.”

Termoelektrane Kosova A i Kosova B i dalje su glavni proizvođači električne energije u zemlji. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Isto brine i Ariana Vranicu iz Udruženja gastronoma Kosova. On je istakao da će se ove zime — ako struja bude često isključivana — cijene proizvoda povećati te da će istovremeno doći do gubitka radnika_ca i smanjenja potrošnje, što će primorati preduzeća da se zatvore.

Vranica je napomenuo da su se gotovo svi vlasnici_e barova i restorana pripremili za isključenja nabavivši UPS-ove, uređaje za neprekidno napajanje koji prilikom isključenja mogu poslužiti kao privremena alternativa te ujedno zaštititi opremu od naponskih udara pri prebacivanju sa električne mreže na generator.

“Što se tiče generatora, to je investicija koja opet može varirati u zavisnosti od veličine uređaja. Dešava se to da mnoga srednja preduzeća nemaju druge nego da kupe veći generator ili da nešto iskombinuju sa postojećim inventarom kako bi bili u mogućnosti barem da izdaju fiskalni račun u trenutku pružanja usluge”, rekao je Vranica.

Manjak domaće proizvodnje struje nadomješta se uvozom, stoga se vlada u februaru ove godine obavezala da će izdvojiti 90 miliona eura za subvencionisanje energije koju uvozi KEDS. Do sada je utrošeno oko 60 miliona eura.

“Trudimo se da se pripremimo za zimu u okvirima naših proizvodnih kapaciteta”, izjavila je Artane Rizvanolli, ministrica ekonomije Kosova. Vlada se sa energetskom nesigurnošću i dalje hvata ukoštac tako što poziva na uštedu struje, a kao podsticaj za to uvela je nekoliko mjera pomoći.

Ministrica ekonomije Artane Rizvanolli apeluje na uštedu električne energije. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Početkom septembra, u paket mjera suzbijanja inflacije uključena je energetska stavka, u sklopu čega je uvedena subvencija onima koji su uštedjeli energiju u odnosu na prethodnu godinu. Ako je u septembru prošle godine potrošilo 1.000 kWh, a u septembru ove godine 900 kWh, domaćinstvo će biti subvencionisano za 20% vrijednosti ušteđene energije — koja u ovom slučaju iznosi 100 kWh. U skladu sa pripadajućim saopštenjem, neće biti potrebno podnositi prijave jer će podaci biti prikupljani iz Regulatornog ureda za energiju, dok će subvencija biti prikazana na potrošačkom računu.

Nedavno je uvedena još jedna mjera pomoći u vidu subvencija. Naime, vlada je izdvojila 6 miliona eura za ulaganja u energetsku efikasnost koja su — kako je navela ministrica Rizvanolli — predviđena radi smanjenja potrebe za uvozom struje.

Oni koji posjeduju kuće, a nisu spojeni na centralno grijanje, imat će pravo na podnošenje prijave za subvenciju te će vlada u visini od 10% do 90% subvencionisati kupovinu toplotnih pumpi, kotlova, peći i efikasnih klima-uređaja koji troše manje energije. Ovu pogodnost mogu iskoristiti građani_ke koji su u decembru 2021, januaru 2022. ili februaru 2022. potrošili više od 800 kWh grijući se na struju.

Kupovina peći na drva ili kotlova nije nužno jedini problem s kojim se suočavaju siromašne porodice, pa čak i one sa srednjim primanjima, a budući da je cijena drva kao i drugih goriva također skupa.

Kako je navela ministrica Rizvanolli, očekuje se da će 6 miliona eura uloženih u energetsku efikasnost dovesti do uštede struje u vrijednosti od 19 miliona eura, a ta sredstva će potom biti iskorištena za uvoz energije.

Subvencionisanje opreme kroz mjere efikasnosti

Kotlovi na drvo, pelet ili brikete od biomase bit će subvencionisani u visini do 70% investicione vrijednosti, odn. do 1.200 eura.

Toplotne pumpe koje smanjuju potrošnju energije do 70% bit će subvencionisane u vrijednosti do 30%, odn do 2.500 eura.

Efikasni klima-uređaji koji smanjuju troškove električne energije do 70% bit će subvencionisani u visini do 40% investicione vrijednosti, odn. do 400 eura.

Pojedinačne peći na drvo sa efikasnom vrijednošću drvene biomase bit će subvencionisane u vrijednosti do 90%, odn. do 560 eura, i to za porodice koje primaju socijalnu pomoć. Za porodice koje je ne primaju, iste peći će biti subvencionisane u vrijednosti do 70%, odn. do 435 eura.

Burim Ejupi, izvršni direktor Instituta za razvojnu politiku (INDEP) smatra da je 6 miliona eura rezervisanih za energetsku efikasnost izdvojeno prekasno.

“Kasnimo li? Kasnimo od dana kada je struja poskupjela, tj. od 8. februara 2022. U vladi su znali da će opet doći zima”, podcrtao je Ejupi. “Od tada je prošlo osam mjeseci, a u tih osam mjeseci nisu implementirane nikakve mjere.”

Prema njegovim riječima, vlada je odugovlačila sa izdvajanjem subvencije za uvoz KEDS-u, a iako su iz vlasti najavili da će ograničiti cijenu peleta, to do sada nisu učinili. Ejupi je dodao da bi vlada mogla proširiti područje primjene Fonda za efikasnost, jer su njime — shodno zakonu — obuhvaćeni isključivo javni objekti. Sredstva iz Fonda se ulažu u efikasnost starih zgrada koje nemaju energetski efikasne fasade i prozore.

“Nikad nisam dobio veći račun za septembar. Bilo je hladnije nego prije, tako da — eto, samo pogledajte račun”, rekao je Ejupi.

Na tragu obnovljivih izvora

Nakon rata je planirano da se elektranama Kosova A i Kosova B doda nova, prvobitno nazvana Kosova C, a zatim preimenovana u centralu Kosova e Re. Međutim, projekt na kraju nije realizovan. Jedne garniture vlasti su na to gledale kao na puki plan, druge nije zanimalo, dok su treće potpisivale sporazume i birale investitore koji su se kasnije povlačili. Tako je projekt sa proizvodnim kapacitetom od 500 MWh propao. Svjetska banka je nakon izvjesnog vremena odlučila da neće finansirati izgradnju termolektrana na ugalj, a zbog globalnih politika usmjerenih na smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Imajući za cilj usporavanje emisije stakleničkih plinova — koji se ispuštaju u atmosferu sagorijevanjem fosilnih goriva, što je uzrok klimatske krize — pomoću tih politika podržava se proizvodnja električne struje putem obnovljivih izvora, kao što su solarne ploče, vjetroelektrane i hidrocentrale. Ipak, Kosovo iz tih izvora dobija svega oko 250 GWh, što čini ca 4% ukupne količine proizvedene energije od preko 6.000 GMWh. 

INDEP kontinuirano objavljuje izvještaje i prijedloge koji idu u prilog zelenoj energiji, ali do sada je na Kosovu premalo toga učinjeno u smjeru povećanja proizvodnje solarne energije.

“U svojoj kampanji preporučujemo da vlada subvencioniše solarne ploče za firme koje su značajno smanjile potrošnju. Od 2019. godine predlažemo da se za domaćinstva PDV smanji za 18% [pri kupovini solarnih ploča]. Na taj način bi svi građani_ke koji imaju svoj krov mogli da ulože u solarne ploče, koje štede energiju dobijenu putem sunčeve svjetlosti, a da pritom ne troše struju sa električne mreže”, objasnio je Ejupi.

Burim Ejupi, direktor Instituta za razvojnu politiku (INDEP), kritikuje vladu zbog zakašnjele reakcije na energetsku krizu. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Ejupi je također pozvao vladu da proširi područje primjene Fonda za efikasnost, budući da su njime — shodno zakonu — trenutno obuhvaćeni isključivo javni objekti.

Ejupi kritikuje vladu i zbog toga što je u aprilu donijela odluku da se studentima_cama i radnicima_ama dodijeli preko 100 miliona eura, i to kroz pojedinačne isplate od 100 eura. Kako je istakao Ejupi, to je bila jedna od najvećih grešaka vlasti jer je tim novcem moglo biti učinjeno mnogo za energetski sektor. Objasnio je da je 100 miliona eura moglo biti izdvojeno za ugradnju solarnih ploča ili izolaciju stambenih jedinica te je generalno iznenađen time što lokalne institucije nisu pokrenule sveobuhvatniju inicijativu za štednju energije.

“Vlada nema viziju — nema politiku”, dodao je Ejupi.

Vlada trenutno radi na nacrtu nove energetske strategije. Prema riječima ministrice Rizvanolli, u okviru nacrta predviđena je modernizacija termoelektrana Kosova A i Kosova B uz unapređenje proizvodnih kapaciteta. Međutim, cilj Kosova je — kako je navela ministrica — da 35% energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

Ministrica je izjavila da je u okviru strategije planirano da se do 2030. godine postojeći vjetroenergetski i kapaciteti solarne energije unaprijede za najmanje 1.400 MWh te da se udio zelene energije u ukupnoj proizvodnji poveća sa 5% na 35%. Rizvanolli je također navela da vlada planira da održi aukciju za izvore obnovljive energije namijenjenu svima onima koji žele da izgrade zelene proizvodne sisteme, pri čemu će pobjednik biti onaj učesnik koji ponudi najnižu cijenu. Uprkos tome što se očekivalo da će vlada pokrenuti aukciju krajem godine, Rizvanolli je izjavila da bi mogla biti odgođena za početak 2023.

Na obnovljive izvore energije kao na rješenje sve više gledaju i preduzeća. Imajući u vidu aktualnu svjetsku krizu u oblasti snabdijevanja strujom kao i stanje na Kosovu, Palushi iz kompanije Frutex rekao je da preduzimaju korake u pravcu samostalne proizvodnje solarne električne energije.

Iako su neka preduzeća u stanju da sama iznađu solucije, većina porodica na Kosovu zavisit će od KEC-a, drva, peleta i uglja. Upotreba tih goriva kosi se sa zacrtanim ciljevima u oblasti čiste, obnovljive energije.

Međutim, mjere pomoći neće biti dovoljne da bi ove zime iz kuća siromašnih porodica prokuljao dim. Dugački spisak Kujtima Halilija pokazuje da stotine porodica traže pomoć.

Halili nas na kraju nije odveo do svog doma, već se zaputio ka pećkom korzu. Zakazao je sastanke sa nekim firmama koje su od njega zatražile pomoć — jer “zima će biti teška”.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla/K2.0.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost K2.0. Stavovi izneseni u njemu lični su stavovi autora/ice te nužno ne odražavaju stavove K2.0.

Zanima vas kako se naš novinarski rad finansira? Saznajte više ovdje.