Ukratko | COVID-19

Albanija se bori da zaustavi drugi val

Manjak bolničkih kapaciteta i zdravstvenih radnika/ca najveći su problemi.

Piše - 06.08.2020

Albanija pod svaku cijenu mora izbjeći povećanje broja osoba s COVID-19 kojima je potrebna hospitalizacija, konstatuju stručnjaci/kinje, te apeluju na građane/ke da održavaju fizičku distancu i nose maske u zatvorenom. Naime, zaraza bi mogla dovesti do preopterećenja već slabog zdravstvenog sistema u zemlji.

“Zdravstvo je do sada dobro podnijelo teret zaraze i nije se urušilo, što je za svaku pohvalu”, poručuje Ilir Alimehmeti, klinički epidemiolog iz Tirane.

Prema službenim podacima, Albanija raspolaže s 500 kreveta za pacijente/ice oboljele od COVID-19. U dvije bolnice u Tirani — na Klinici za infektivne bolesti i u Bolnici “Shefqet Ndroqi” — u ovom trenutku smješteno je ukupno 120 pacijenata/ica.

Broj kreveta u bolnicama je nedovoljan u odnosu na broj stanovništva u Albaniji — na svakih 1000 stanovnika/ca dostupna su tri kreveta. 

Strah od drugog vala

Do objave ovog teksta, u Albaniji je oboljelo je 5750 osoba, a 176 je preminulo.

Pozivajući se na zvanične podatke Vlade, Alimehmeti kaže da broj novozabilježenih slučajeva svake sedmice raste za 10%.

Ljekari/ke i zdravstveni stručnjaci/kinje pribojavaju se drugog vala zaraze, koji bi se mogao pojaviti u jesen te pokazati smrtonosnijim usljed širenja sezonske gripe. Za to vrijeme, Vlada i dalje traži načine kako da reaguje.

Albanija zauzima 74. mjesto u svijetu u pogledu evidentiranih slučajeva, a 54. u pogledu aktivnih slučajeva na svakih 100 000 stanovnika/ca.

Kako navode iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Albanija zauzima 74. mjesto u svijetu u pogledu evidentiranih slučajeva, a 54. u pogledu aktivnih slučajeva na svakih 100 000 stanovnika/ca, što je mnogo bolje u odnosu na pojedine države regije — među kojima su Kosovo, Bosna i Hercegovina te Srbija.

Krajem mjeseca marta, nakon što su potvrđeni prvi slučajevi zaraze, premijer Edi Rama proglasio je “stanje prirodne nesreće”, koje je ukinuto 23. juna. 

Bez obzira na to, Vlada je usljed naglog porasta broja zaraženih osoba u cijeloj regiji naredila nošenje maski u zatvorenom prostoru odlukom od 14. jula, a kafići i klubovi su zatvoreni još od 20. jula.

Tokom zabrane kretanja, brojne organizacije za ljudska prava upozorile su na različite odluke Vlade i retoriku karakterističnu za ratno stanje, kao i na činjenicu da premijer manipuliše informacijama te da ih je monopolisao.

Shodno podacima koje je prikupila organizacija OBC Transeuropa, neke odluke Vlade prvo su se pojavile na Raminoj stranici na Facebooku pa tek onda u medijima. Vlada je istovremeno postala vrlo agresivna prema medijima, te je tako, primjerice, kaznila Ora News TV jer u njihovim informativnim emisijama emitovanim u udarnom terminu nisu poštovane mjere fizičkog distanciranja. Civilno društvo i drugi mediji ocijenili su ovu odluku nesrazmjernom i politički motivisanom, stoga ju je nadležna inspekcijska služba ukinula sedmicu dana kasnije.

Inače, Ora News TV je privatna televizijska stanica koja je vrlo često kritički nastrojena prema Vladi, a u ponedjeljak, 3. augusta, Tužiteljstvo je zaplijenilo imovinu te medijske kuće. Iz Vlade tvrde da je ona dio nezakonito stečene imovine njenog vlasnika, Yllija Ndroqija, koji je rekao da je zapljena politički motivisana. Tužiteljstvo pak tvrdi da je Ndroqi međunarodni diler droge.

Nadoknada manjka kapaciteta

Ministrica zdravstva i socijalne zaštite, Ogerta Manastirliu, najavila je u julu da će zdravstveni sistem u okviru srednjoročne strategije suzbijanja COVID-19 angažovati 300 dodatnih ljekara/ki te medicinskih sestara i tehničara.

“Pripremamo se za jesen i zimu, a to će zasigurno biti težak period”, izjavila je ministrica. 

“Pojačat ćemo kapacitete glede ljudskih resursa, broja epidemiologa/inja i kadra u lokalnim medicinskim ustanovama ne samo u Tirani, gdje su ljekarski timovi udvostručeni, nego i u svim ostalim dijelovima zemlje.”  

Prema najnovijim podacima, prisutan je nesrazmjer od otprilike 330 ljekara/ki opće prakse naprema otprilike 250 specijalista/ica.

Zdravstveni sektor u Albaniji već decenijama je suočen s manjkom osoblja. Prema najnovijim podacima, prisutan je nesrazmjer od cirka 330 ljekara/ki opće prakse naprema cirka 250 specijalista/ica.

Kako bi se ta razlika prevladala, Vlada je nedavnom odlukom vratila na posao određeni broj penzionisanih zdravstvenih radnika/ca, te ujedno zaposlila studente/ce i stažiste/ce.

Međutim, epidemiolozi/ginje poput Alimehmetija upozoravaju da prvi val još uvijek nije prošao.

“Trenutno je posrijedi nastavak prvog vala, koji je bio suzbijen odlukama Vlade o hermetičkim zatvaranjima iz marta i maja”, objašnjava Alimehmeti.

“Taj opći karantin poslužio nam je samo da dobijemo na vremenu, i to da bismo povećali bolničke i laboratorijske kapacitete te svijest, ali zatvaranjem val nije u potpunosti spriječen, nego je samo odgođen njegov početak.”

Regionalni turizam

Dok se Vlada i zdravstveni službenici/e, kao i opća populacija, pokušavaju izboriti protiv pandemije, nastavlja se egzodus ljudi iz zemlje prema Zapadu, u koji su krenuli i medicinari/ke.

Manjak zdravstvenog osoblja trenutno je problem koji Vlada ne može riješiti. Iako zvanični statistički podaci obuhvataju količinu dostupnih kreveta u bolnicama, javnost ipak nema dovoljno informacija o broju medicinskog kadra.

Za to vrijeme, Vlada se nastoji pozabaviti ekonomskim posljedicama zabrane kretanja. Tako su granice Albanije otvorene za turiste/ice iz inozemstva.

Albanija je 1. juna otvorila kopnene granice prema Kosovu u nadi da će privući turiste/ice, a 22. juna otvoren je i aerodrom, i to za međunarodne letove.

S druge strane, granice EU ostaju zatvorene za albanske državljane/ke, dok je građanima/kama većine zapadnih zemalja zabranjeno putovati u Albaniju.

Vlasti Albanije u ovom trenutku računaju da bi turiste/ice iz regije mogli oporaviti domaću privredu. Prema statističkim podacima Državne policije, u zemlju je prošlog vikenda ušlo 30 000 ljudi samo s teritorije Kosova.

Ipak, Vlada Albanije je izdala protokol obavezujući za turističke zone, a kojim su utvrđene zdravstvene odredbe te pravilo da će svim osobama koje namjeravaju ići na plažu morati biti izmjerena temperatura.  

U okviru protokola naređeno je i da suncobrani na plažama budu udaljeni jedni od drugih najmanje 3,5 metara, a spasiteljima/cama je naloženo da nadziru provedbu odredbi. 

U poređenju s drugim zemljama regije, Albanija ima niži broj slučajeva zaraze COVID-19. Zdravstveni i drugi službenici/e mole i lokalno stanovništvo i turiste/ice da se pridržavaju mjera kako bi ta cifra i dalje bila niska.K

Naslovna fotografija: Elona Elezi.

KOMENTARIŠI