U detalje | Kultivacija | Javni Prostor

Natpisi na zidu

Agresija, sloboda, bunt — trideset godina kosovskih grafita.

Piše , Atdhe Mulla - 02.06.2019

Skender Boshnjaku studirao je u Parizu. Jednog dana, dok je šetao duž obale rijeke Sene, na jednom zidu je ugledao natpis koji je glasio: “Tito assassin Ben Bella” (“Tito Ben Bellin ubica”). Tako se Boshnjaku još 1963. godine na jedinstven način povezao s grafitima, a ta veza se s vremenom još više produbila.

Međuetnički konflikt u bivšoj Jugoslaviji kulminirao je devedesetih godina, kada su na ovim prostorima izbili oružani sukobi. U to vrijeme, policija je vršila represiju nad lokalnim stanovništvom te su se, osim hapšenja, često dešavala i ubistva. Štaviše, etnička pripadnost bila je jedini razlog zbog kog su brojni građani i građanke isključivani iz obrazovnih i drugih javnih ustanova. Sve je ukazivalo na to da rat neće zaobići ni Kosovo.

Za Boshnjakua su vijesnici rata bili i mnogobrojni grafiti ispisani po Prištini. “Albanci i Albanke bili su na meti jezivih šovinističkih natpisa u kojima se pozivalo na njihovo istrebljenje”, prisjeća se.

Govor mržnje prisutan u grafitima naveo je Boshnjakua da se počne baviti fotografiranjem “zidova Prištine”, stoga je otprilike deset godina proveo bilježeći ih svojim objektivom.

Neke od tih fotografija našle su se i na plakatu koji je prikazao u okviru izložbe održane 1998. godine u Londonu.

Boshnjaku je u tom periodu posvetio pažnju i grafitima napisanim na albanskom jeziku, za koje kaže da su “izgledali više kao neki slogani tamnih slova i agresivnih kontura”.

Također ističe da je neposredno nakon rata na Kosovu bilo “lakše nego ikada” ne samo pisati ili slikati grafite, već i fotografirati ih.

Boshnjaku je veći dio svojih fotografija na temu prištinskih grafita uvrstio u knjigu pod naslovom “Grafiti”, koja je objavljena 2016. godine.

“Ključni problemi na Kosovu već trideset godina se pokušavaju riješiti ispisivanjem grafita po zidovima Prištine. Tim putem pojedinci upućuju poruke podrške ili, pak, daju do znanja da se nečemu protive — autori i autorice tih natpisa tako se opredjeljuju ili za Boga, ili protiv Njega; ili za vladajući režim, ili protiv njega; ili za LGBT populaciju, ili protiv nje. Dakle, ispisivanjem grafita ekspresno se iskazuje izrevoltiranost sadašnjicom, a na meti su nerijetko političke odluke, odnosno osobe koje ih donose.”


— Skender Boshnjaku
“Grafiti proizlaze iz straha ili ljutnje i pišu se pod okriljem noći, samoinicijativno, kako bi se na vrlo direktan način iskazao bunt, postavio neki zahtjev ili izrazila određena želja. U tim natpisima mogu se nalaziti i nečiji snovi, a služe i kao bijeg od stvarnosti. Naposlijetku, grafiti su izraz slobode.”


— Skender Boshnjaku

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.K

Vrati se na monografiju