Stanje na sjeveru Kosova naglo se pogoršalo 14. juna. Prema saopštenju Vlade Kosova, na teritoriji Kosova su oteta tri kosovska policajca.
U Policiji Kosova sumnjaju da je srpska žandarmerija trojicu njihovih službenika na dežuri lišila slobode kod mjesta Tresave/Bare, Opština Leposavić — nedaleko od granice. Vlada Srbije tvrdi da su kosovski policajci uhapšeni na teritoriji Srbije.
Situacija je bila veoma delikatna i prije hapšenja policijskih službenika. Naime, Srbi_kinje u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku započeli su 26. maja demonstracije koje još uvijek traju. Demonstracije jenjavaju od početka juna, ali ne i politička napetost, pa incidenata i dalje ima.
Međunarodna zajednica traži raspisivanje novih izbora na sjeveru Kosova kao i uspostavu Zajednice srpskih opština (ZSO). Vlada Kosova je načelno pristala na raspisivanje izbora, ali pod određenim uslovima. S druge strane, iz Srpske liste — vodeće srpske političke stranke na Kosovu — poručuju da neće učestvovati na izborima ako ne bude formirana ZSO. Nacrt statuta za formiranje ZSO nedavno je izradio albanski premijer Edi Rama.
K2.0 vam donosi pregled aktualnih dešavanja i njihovih implikacija.
Šta kaže međunarodna zajednica?
Međunarodna zajednica — a naročito SAD — zaoštrava retoriku prema Kosovu, optužujući zvaničnu Prištinu za izazivanje tenzija na sjeveru. Konkretnije, sporno je to što je Vlada Kosova nakon aprilskih izbora (na kojima je zbog bojkota Srba_kinja zabilježena izlaznost od 3%) odlučila da novoizabrani načelnici albanske nacionalnosti ipak uđu u sjedišta opština sa srpskom većinom — bez prethodnih konsultacija sa predstavnicima međunarodne zajednice i u pratnji policije. Iz međunarodne zajednice predlažu da načelnici rade u alternativnim objektima.
Kako navode međunarodni akteri, tenzije su mogle biti izbjegnute. Državni sekretar SAD-a Antony Blinken 26. maja je izjavio da kosovske vlasti svojim radnjama “podrivaju odnose Kosova i Srbije koje nastojimo da normalizujemo, što će se i te kako odraziti na bilateralne odnose Sjedinjenih Država i Kosova”. Mnogi su ovo okarakterisali kao ozbiljno upozorenje Vladi Kosova.
Dana 30. maja Kosovo je izbačeno sa spiska učesnika američko-evropske vojne vježbe “Defender Europe 2023”. Ambasador SAD-a u Prištini Jeff Hovenier podvukao je ono što je izjavio Blinken, rekavši da je neučešće u realizaciji vježbe samo prva u nizu posljedica koje će Kosovo snositi. Hovenier je kosovskim vlastima ponovo poručio da “što prije započnu proces uspostave ZSO-a”.
Iz EU su 3. juna zatražili da se jedinice Policije Kosova povuku iz opštinskih zgrada te da novoizabrani načelnici privremeno vrše dužnosti u drugim prostorijama, što je zahtjev i SAD-a. Pored toga, Brisel je pozvao Kosovo i Srbiju da kroz dijalog pronađu dugoročna rješenja za sjever Kosova kako bi se otvorio put za sprovođenje nedavno postignutih dogovora o normalizaciji odnosa. Iz EU su takođe zatražili da kosovske vlasti “bez daljnjeg odgađanja i postavljanja preduslova počnu da rade na uspostavi Zajednice srpskih opština”, ujedno izrazivši zabrinutost zbog podizanja borbene gotovosti srpskih oružanih snaga.
Evropski plan — plan za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije razmatran u Ohridu u martu — u redove međunarodne zajednice ulio je nadu da će se konačno otkloniti tenzije koje na sjeveru Kosova traju od 2022. Međutim, dogovorom sklopljenim u Ohridu nije obuhvaćen problem ni prošlogodišnjeg izlaska Srba_kinja iz kosovskih institucija ni bojkota aprilskih izbora od strane Srpske liste.
Miroslav Lajčák, evropski medijator u procesu dijaloga Kosova i Srbije, i Gabriel Escobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, 5. juna su se sastali sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. Lajčák i Escobar su iznijeli tri zajednička zahtjeva međunarodne zajednice, a to su smirivanje situacije na sjeveru Kosova, raspisivanje novih izbora i nastavak dijaloga.
Samo nekoliko dana kasnije u javnost su dospjela dva neslužbena dokumenta vezana za sankcije koje će biti uvedene Kosovu ako se pomenuti zahtjevi ne ispune. Jedan od ta dva dokumenta — objavljen 7. juna na portalu albanskog Euronewsa — navodno je američki i u njemu se pominju zamrzavanje finansijskih sredstav, te manje aktivan pristup integraciji Kosova u međunarodne organizacije i kampanji Srbije usmjerenoj na povlačenje priznanja Kosova.
Drugi dokument — koji je 13. juna objavio Radio Slobodna Evropa — navodno je izradila EU, a sadrži sankcije kao što su obustava učešća Kosova u bilateralnim posjetama i ostalim važnijim dešavanjima u organizaciji rukovodstva i zemalja članica EU, prekid saradnje u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te obustava finansiranja.
Glasnogovornik EU Peter Stano 14. juna je izjavio da se trenutno razmatra paket mjera koje će biti uvedene Kosovu, s tim što se ne radi o sankcijama. Kako je pojasnio, radi se o privremenim političko-ekonomskim mjerama koje će smjesta stupiti na snagu jer Kurti nije preduzeo konkretne korake u pravcu smirivanja tenzija.
Usljed ovakve retorike međunarodne zajednice, javnost na Kosovu se podijelila u dva tabora. Jedni kritikuju Vladu na čelu sa Kurtijem zato što se ne konsultuje sa međunarodnom zajednicom niti ispunjava njene zahtjeve, pa strahuju da će zbog toga Kosovo narušiti odnose sa stranim partnerima, prvenstveno sa SAD-om. Drugi negoduju zbog toga što strani partneri veoma pristrasno kritikuju Kosovo, ali ne i Srbiju, kojoj ne prijete sankcijama.
Šta kaže Vlada?
Vlada Kosova smatra da je međunarodni pritisak kojem je izložena nepravedan, stoga na aktualna dešavanja reaguje po sopstvenom nahođenju.
Kurti je na konferenciji za medije održanoj 7. juna naglasio da postoje sporovi sa predstavnicima_ama međunarodnog diplomatskog kora, ali i da smatra kako se “ovakve stvari ne rješavaju ni pritiscima ni prijetnjama posljedicama — posljedicama koje bi se mogle očitovati kroz sankcionisanje demokratski najprogresivnije države Zapadnog Balkana”.
U intervjuu koji je 8. juna dao za Associated Press Kurti se požalio na na ravnodušnost SAD-a i EU prema “autoritarnom režimu” u Srbiji. “Oni nama dolaze sa zahtjevima, i to sa zahtjevima druge strane”, rekao je.
Kurti je podvukao da načelno podržava smirivanje situacije na sjeveru Kosova, ali da moraju biti postavljeni određeni uslovi koji će biti na snazi do novih izbora.
Dana 13. juna Kurti je visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu pismeno uputio plan za razrješenje situacije u sjevernom dijelu Kosova u pet koraka. Prvi korak obuhvata identifikaciju te pravično krivično gonjenje svih članova_ica kriminalnih grupa koji su 29. maja na protestima u Zvečanu napali policijske i snage NATO-a te novinarske ekipe. Prema navodima ministra unutrašnjih poslova Xhelala Sveçle, koji je naglasio da je riječ o osobi srpske nacionalnosti, u podne 13. juna uhapšen je predvodnik demonstranata koji su vršili nasilje u Zvečanu.
Drugi korak — u čijem opisu Kurti poziva nasilne grupe da smjesta napuste teritoriju Kosova — podrazumijeva prekid “svih krivičnih djela koja štete institucijama Kosova”. Trećim korakom predviđeno je to da NATO i EULEX zajednički obave bezbjednosne procjene “kako bi se otklonili svi rizici”.
Kako stoji u nastavku plana, nakon što ova tri koraka budu učinjena, u četiri opštine na sjeveru moći će biti raspisani prijevremeni izbori, a potom će Kosovo i Srbija nastaviti dijalog. Kosovska vlada takođe zahtijeva da se na prijevremenim izborima zagarantuje učešće srpskih birača_ica i kandidata_kinja.
Borrell je u odgovoru naveo da u planu nisu pomenuti neki od ključnih uzroka aktualne krize, napomenuvši da će se sastanci na višem nivou moći organizovati tek ukoliko se stanje na sjeveru Kosova popravi, pri čemu nadležni moraju krenuti u održavanje novih izbora.
Svaki put kada je u toku 2022. i 2023. godine međunarodna zajednica vršila intenzivniji pritisak na Kosovo, Kurti je iznosio prijedloge za razrješenje napete situacije na sjeveru. Ipak, ni međunarodna zajednica ni kosovske vlasti ne bi ih usvojile.
Isto se desilo i početkom februara. Čim je međunarodna zajednica izvršila pritisak u pravcu uspostave ZSO-a, Kurti je iznio šest preduslova, od kojih je jedan bio taj da se ZSO uvrsti u konačni sporazum Kosova i Srbije te da se formira nakon što se raspuste paralelne strukture na sjeveru. Međutim, Kurti je u Ohridu pristao na uspostavljanje ZSO-a iako su paralelne strukture i dalje u funkciji.
Kad god se na sjeveru Kosova jave napetosti, a međunarodna zajednica ocijeni da domaće vlasti neadekvatno sarađuju sa njom, dođe do spekulacija o uvođenju sankcija Kosovu. U januaru ove godine, dok se diskutovalo o evropskom planu, Kurti je u jednom intervjuu naveo da Zapad upozorava kako bi mogao skresati podršku Kosovu ako “ne bude konstruktivna strana” u dijalogu sa Srbijom.
Šta je sa Zajednicom srpskih opština?
Jedna od najvažnijih tačaka u evropskom planu — uspostava ZSO-a — zahtjev je koji međunarodna zajednica kontinuirano ponavlja. Formiranje ZSO-a predstavljeno je kao rješenje niza kriza na sjeveru Kosova, ali je i preduslov Srpske liste za učešće na izborima na sjeveru.
Do sada je iznijeto više prijedloga vezanih za formiranje ZSO-a — kosovski upravljački tim za ZSO osmislio je jedan, Kurti drugi, a Rama treći.
Rama se nedavno uključio u ovo pitanje zamolivši Kosovo da se usaglasi sa međunarodnom zajednicom te smiri tenzije na sjeveru. Dana 8. juna saopštio je da je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu dostavio Nacrt statuta ZSO-a. Iako je tekst Raminog nacrta i dalje povjerljiv, iz EU su kazali da se radi o ozbiljnom prijedlogu.
“Po meni je stav Kosova beznačajan jer Srbija radi isto što je radila dosad. Dvije strane se nisu složile oko toga ko bi trebalo da napiše tekst, a kamoli oko sadržaja teksta”, istakao je Rama.
Stano je rekao da je prvi ekspertski sastanak u vezi sa izradom statuta ZSO-a trebalo da se održi 5. i 6. juna te da su pozivi već bili upućeni. Međutim, zbog pogoršanja stanja na sjeveru Kosova, sastanak nije održan.
“Specijalni izaslanik EU spreman je da organizuje ekspertski sastanak te je u kontaktu sa objema stranama”, podvukao je Stano.
Nacrt statuta — za koji Kurti nije znao prije nego što ga je Rama uputio Macronu i Scholzu — izazvao je negativne reakcije na Kosovu. Kurti je Rami poručio da Nacrt treba da dostavi srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i to kao model za rješavanje statusa Albanaca_ki u Preševskoj dolini. U međuvremenu je otkazan godišnji sastanak vlada Kosova i Albanije koji je trebalo da se održi 14. juna u Đakovici. Rama je naveo kako je zbog napete situacije predložio da se organizuje sastanak manjeg obima, ali da na to nije pristao Kurti.
“Obavijestio sam Kurtija da sastanak ne može biti održan u planiranom formatu s obzirom na narušenost odnosa Kosova i cijele evroatlantske zajednice”, objasnio je Rama, upozorivši na eventualne sankcije koje bi mogle biti uvedene Kosovu. Tako je sastanak vlada Kosova i Albanije prvi put jednostrano otkazan.
Odnosi Kurtija i međunarodne zajednice zategnuti su još od prošlog ljeta — kada je Kurtijeva vlada započela primjenu recipročnih mjera prema Srbiji, a u vezi sa registarskim tablicama i ličnim dokumentima. Zbog toga su u julu i decembru 2022. postavljane barikade na sjeveru.
Šta se desilo sa trojicom policajaca?
Srpski mediji su 14. juna objavili nekoliko fotografija i video-snimaka na kojima trojica uhapšenih kosovskih policajaca svezanih ruku leže na zemlji sa povezima oko očiju.
Iz Policije Kosova kažu da su njihovi službenici lišeni slobode kod mjesta Tresave/Bare, Opština Leposavić — nedaleko od granice. Predstavnik Policije Kosova je na konferenciji za medije izjavio da se radi o “organizovanoj otmici” izvršenoj na teritoriji Kosova. Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, izjavio je da su protivterorističke jedinice Žandarmerije Srbije trojicu policajaca uhapsili na teritoriji Opštine Raška, duboko na teritoriji Srbije.
Vlada Kosova je poručila da će zabraniti uvoz robe iz Srbije kao i ulazak vozila sa srpskim registarskim tablicama. Ipak, vozači_ce motornih vozila i dalje slobodno prelaze granicu, s tim što su kontrole pooštrene.
Kurti je rekao da je ulazak srpskih snaga na teritoriju Kosova čin agresije koji je izvršen u cilju daljnje destabilizacije stanja na terenu. Zbog ovog događaja Vlada Kosova je 15. juna okupila Vijeće za bezbjednost, nakon čega je poručila da je donesena odluka o intenziviranju graničnih kontrola.
Iz EU su kazali da se ovo pitanje “mora hitno riješiti” te su dodali da kontaktiraju sa objema stranama kako bi ustanovili šta se tačno desilo. Iz KFOR-a su pak kazali da su u kontaktu sa srpskim vlastima.
S druge strane, Kosovo je od međunarodne zajednice zatražilo da ne toleriše postupke Srbije.
“Pozivamo međunarodna tijela da izvrše pritisak na Beograd, pri čemu izričito zahtijevamo da policijski službenici budu pušteni na slobodu. Ovo što radi Srbija uopšte nas ne iznenađuje — njeni apetiti su ostali isti. Iznenađuje nas to što međunarodna zajednica šuti i toleriše postupke srpskih vlasti, koje stalno nastoje da destabilizuju situaciju”, rekao je Kurti na konferenciji održanoj nakon zasjedanja Vijeća za bezbjednost 15. juna.
Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.
