U detalje | #OneInADozen

Vatra se širi Balkanom

Požari se šire Albanijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

Piše - 04.09.2017

Užareni udar širom južne Europe ovog ljeta ponovo je prouzrokovao požare u šumskim predjelima balkanskog poluostrva.

Vatrogasci, vojske i građani već se više od dva mjeseca bore sa plamenim stihijama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. U mnogim slučajevima je do požara došlo zbog nemara, ali u ne malom broju slučajeva su namjerno podmetnuti.

Istovremeno, i mnogi dijelovi Evrope su teško pogođeni većim brojem požara, dok neki izvori procenjuju da je do sada u 2017. godini bilo više od hiljadu požara širom kontinenta. Stručnjaci smatraju da su klimatske promjene delimično odgovorne za povećan broj požara.

Dok mnogi požari i dalje besne po Balkanu, skoro je nemoguće procijeniti štetu koja je dosad napravljena ili troškove.

Foto: Hrvoje Polan — Velebit, Hrvatska.

Najveći požari u Hrvatskoj se trenutno dešavaju u oblastima Biokova, uključujući park, Sjeverni Velebit. Uprkos velikim naporima vojske i vatrogasaca, a usljed jakih vjetrova, požar se širi. Fotografija: Hrvoje Polan -- Velebit, Hrvatska.

Foto: Hrvoje Polan — Velebit, Hrvatska.

Ljudi sa terena kažu da je zemlja spaljena. Na Velebitu, kao i u drugim oblastima, bilo je potrebno mnogo vremena da stigne pomoć iz vazduha. Fotografija: Hrvoje Polan -- Velebit, Hrvatska.

Foto: Hrvoje Polan — Velebit, Hrvatska.

Hrvatski mediji pišu o ovoj godini kao o najekstremnijoj u protekloj deceniji kada je reč o požarima, dok su brojne kritike izrečene zbog spore reakcije nadležnih. Prema nekim procjenama, dosad je 85.000 hektara zemlje spaljeno, ali vatra i dalje besni i širi se.

Foto: Velija Hasanbegovic — Podveležje, BiH.

Neki mediji u Bosni i Hercegovini počinju svoje jutarnje programe izveštajima sa požarišta. Za sada ne postoje procjene o broju požarišta ili koliko je zemlje uništeno ili oštećeno u vatri.

Foto: Velija Hasanbegović — Podveležje, BiH.

Lokalno stanovništvo u Bosni i Hercegovini se u mnogim slučajevima pridružilo vatrogascima kojima nedostaje ljudstva i opreme, a kako bi pomogli u sprečavanju da se požar približi njihovim kućama.

Foto: Velija Hasanbegović — Podveležje, BiH.

Dodatna opasnost za one koji rade na terenu u Bosni i Hercegovini jeste da su ugrožena područja često prekrivena minama zaostalim iz posljednjeg rata. Požari u oblasti Mostara i Trebinja bili su najopasniji dosad i trajali su najduže. Fotografija: Velija Hasanbegović -- Podveležje, BiH.

Foto: Savo Prelević — Tivat, Crna Gora.

U Crnoj Gori u ovom trenutku bijesne požari u nekoliko oblasti, uključujući Cetinje, Bar, Kotor, Tivat, Podgoricu, Savnik i Lovćen. Bez resursa za borbu protiv požara, vlada je sredinom jula od NATO tražila pomoć.

Foto: Savo Prelević — Luštica, Crna Gora.

Šume, polja i maslinike je zahvatio požar u oblasti Herceg Novog u Crnoj Gori.

Foto: Matko Bulent — Has, Albanija.

U Albaniji je na različitim područjima bilo požara, uključujući okolinu prestonice, Tirane, i turističke oblasti Vlore, Debra, Elbasana i Berata. Kao i u ostatku regiona, vojska je pozvana da pomogne u borbi protiv plamena, dok vlasti razmatraju slanje zahteva za pomoć susjednoj Grčkoj, koja se i sama bori sa požarima.

Jedna tema koja je gotovo sasvim zanemarena jeste na koji će način ova pojava uticati na ekosistem širom regiona.

Čedomir Crnogorac, profesor geografije iz Banjaluke, upozorava da svaki požar u šumama pravi ogromnu štetu samim šumama i plodnom zemljištu.

“Posle svakog požara u šumama, potrebno je pošumljavanje. U Bosni jedva da ima nekoga ko to radi, pa tako smatram da će oblasti zahvaćene požarom ostati tako, bez šuma ili bilo čega”, rekao je  dodajući da požari primoravaju mnoge životinje da napuste data područja.

Photo: Savo Prelević — Luštica, Crna Gora.

Samo onda kada svi požari budu ugašeni biće moguće shvatiti opseg pričinjene štete.