Perspektive | COVID-19

Dolazak vakcina ne znači i kraj pandemije

Piše - 14.04.2021

Od kakve su koristi vakcine koje su u ovoj fazi pandemije prispele na Kosovo?

Iako su brojne zemlje širom sveta još početkom ove godine počele da vakcinišu svoje stanovništvo protiv kovida 19, Kosovo se nalazi tek u ranim fazama vakcinacije.

Prvi kontingent vakcina, od 24.000 doza AstraZeneke (AstraZeneca), stigao je na Kosovo. U pitanju je vakcina koja se najčešće koristi u svetu i koja je 29. marta na Kosovo prispela preko programa Kovaks (COVAX, skraćeno za objekat za pristup vakcinama protiv kovida 19). Zapaženo je da su istraživači primetili vezu između zgrušavanja krvi i vakcine AstraZeneka, premda je u pitanju vrlo redak neželjeni efekat. 

Program je ustanovljen u aprilu 2020. da bi se pomoglo zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, a koje nisu u mogućnosti da potpisuju bilateralne sporazume sa farmaceutskim proizvođačima o kupovini većih količina. Ukratko, Kovaks je konopac za spašavanje zemalja koje ne mogu lako da dobiju vakcine.

Promena vlasti prouzrokovala je nepoverenje.

Kosovske vlasti su veličanstveno dočekale vakcine. Sam premijer je priredio doček na aerodromu. Vredno je pomena da će dosad prispele doze jedva pokriti zdravstvene radnike i tek delić starijih od 80 godina. Ovo su grupe koje imaju prioritet pri vakcinaciji. Dodatnih 100.620 vakcina očekuje se između aprila i juna.

Problem u ovom narativu nije njihov dolazak, već kašnjenje. Vakcine je prvobitno trebalo da stignu krajem februara i njihov zakasneli dolazak predstavlja opasnost za sve nas. Prethodna kosovska vlada nije preduzela inicijativu da dobavi vakcine.

Prošlo je nešto duže od godinu dana otkako je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila pandemiju kovida 19 i oko pet meseci otkako je napravljena vakcina proizvođača Fajzer/Biontek (Pfizer BioNTech). Istovremeno, Kosovo je zaostajalo u pokušajima da nabavi vakcine.

I mi smo delimično krivi, jer smo isto tako jedina država u Evropi i van nje u kojoj je vlada promenjena usred prvog svetskog lokdauna. Zbog toga su nastali haos i neizvesnost među građanima. Bila je to prva veća prepreka s kojom se Kosovo suočilo u epicentru pandemije. Promena vlasti prouzrokovala je nepoverenje i dovela do toga da mnogi građani ne poštuju vladine preporuke o samozaštiti u toku pandemije.

Neke vakcine su stigle, a šta ćemo sada?

Plan vakcinacije sastoji se iz tri faze: Prvih tri posto stanovništva ili 54.000 zdravstvenih radnika i starijih biće vakcinisano zajedno sa hroničnim bolesnicima; druga faza će pokriti 17% populacije, to jest 306.000 ljudi, gde će prioritet imati nastavnici i pripadnici obezbeđenja; u trećoj, konačnoj fazi, 50% stanovništva, to jest 900.000 ljudi, biće vakcinisano, a u njih spadaju i mlađe uzrasne grupe, prema rečima predstavnika Nacionalnog zdravstvenog plana za vakcinaciju, koji funkcioniše u okviru Ministarstva zdravlja. SZO je predložila ovaj protokol i Kosovo ga doslovce prati.

Prema istraživanju Narodnog instituta za javno zdravlje, čak 70% ispitanika nije zainteresovano da se vakciniše.

Lokacija na kojoj se vakcinacija trenutno odvija zove se “Sala 1. oktobar”, gde će većina doktora i starijih da se vakciniše, dok će jedan deo medicinskog osoblja vakcinu da primi u bolnici Univerzitetskog centra. Po prispeću većeg broja doza, one će biti podeljene domovima zdravlja širom Kosova i tako će se imunizovati i ostale uzrasne grupe.

Da se zadržimo na temi logističke podloge za vakcinisanje, onlajn platforma “E-Kosova” ugledala je svetlo dana; tamo ljudi mogu da se prijave i sačekaju poziv za vakcinaciju protiv kovida 19. Neki su se pobunili zbog uvođenja ove procedure, jer je, uprkos svojoj jednostavnosti, zahtevala neko tehničko znanje radi otpremanja nekoliko dokumenata. Pojedine starije osobe su sa tim imale poteškoće. Ipak, naposletku je odlučeno da će članovi ove starosne kategorije dobiti telefonski poziv onda kada dođu na red.

Ima sasvim dovoljno mesta za unapređenje usluge, ali i za kritiku. Međutim, na osnovu onoga u šta sam imala uvid prilikom posete objektu u kom se vakcinacija trenutno odvija, sve teče glatko i nesmetano.

Ukupno 10.704 zdravstvenih radnika i starijih osoba je do 14. aprila primilo prvu dozu vakcine. Ipak, ono na šta nailazimo na terenu sasvim je drugačiji izazov. Ogromna odbojnost prema vakcini direktna je posledica nedovoljnog ulaganja u kosovsko zdravstvo u protekloj deceniji. Prema istraživanju Narodnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) — koji učestvuje u primeni vakcinalnog plana za Kosovo — čak 70% ispitanika nije zainteresovano da se vakciniše.

Prethodna vlada nije uradila skoro ništa da pravilno informiše i obrazuje građane o tome kako da svoj život prilagode pandemijskim uslovima.

Ipak gajim rezervu prema procentu koji se u studiji iznosi, jer nisam imala uvid u uzorak i metodologiju istraživanja. Međutim, na snazi je veliko nepoverenje koje je ishod neobaveštenosti o važnosti imunizacije. Između ostalog, ni institucije ne ulažu napore da reše ovaj problem pre nego što eskalira. Za ovo ne možemo da okrivimo samo jednu vladu, već je posredi kolektivni nerad svih vlada u proteklih 20 godina.

Pandemija otkrila pukotine u zdravstvu

Pre nego što je pandemija proglašena 11. marta 2020, kosovsko zdravstvo nije smatrano ni tercijarnim problemom, pa je tako tekuća kriza ogolila sve slabosti sistema. Čak 13 meseci od uvođenja stanja pandemije, i dalje nema dovoljno kreveta, osoblja i opreme. Država Kosovo se nalazi u drugom lokdaunu koji će potrajati 12 dana.

Brojni zdravstveni radnici tvrde da Kosovo već godinama “pamet” zato što dozvoljava doktorima i medicinskim sestrama da se sele u druge zemlje, što je problem kome se ne nazire kraj.

Dok mere zaključavanja traju, možemo samo da se pitamo kako smo došli dovde; šta možemo da učinimo da u bliskoj budućnosti sprečimo još jedan lokdaun, kao i da li je ovo najbolji pravac delovanja u datom trenutku?

Istina je da nema kratkih i konačnih odgovora na bilo koje pitanje. Svedoci smo porasta stope smrtnosti početkom godine, kao i visokog broja novozaraženih. Nemamo dovoljno vakcina da bismo imunizovali veliki broj ljudi, a prethodna vlada je većinu mera ukinula u prvom mesecu 2021, pa tako ovo ponovno uvođenje ograničenja deluje smisleno.

Videli smo kako su sve političke stranke održale velike skupove tokom zvanične desetodnevne predizborne kampanje u februaru — ali i nešto pre toga. Ovi mitinzi su često održavani u objektima namenjenim za potrebe venčanja, a pritom bez trunke brige o javnom zdravlju.

Vlada mora hitno da se pozabavi kupovinom vakcina ili lobiranjem za donacije od naših saveznika.

Problem je u tome što je većina ljudi sada zbunjena i pitaju se zašto svi moramo da plaćamo ceh. Strah je, verovatno, ono što većina oseća. Međutim, ono kako smo dovde došli i šta nam je sada činiti nisu međusobno isključiva pitanja. Od nas se traži da budemo solidarni, jer ljudi umiru, a mi možemo da pomognemo da se broj smrtnih slučajeva smanji tako što ćemo poštovati preporuke sa kojima smo upoznati duže od godinu dana: nosite masku, perite ruke i držite fizičko rastojanje.

Pošto aktuelnu vladu ne možemo da optužimo za bilo šta, jer je na vlasti tek tri sedmice, važno je da dodamo da prethodna vlada nije uradila skoro ništa da pravilno informiše i obrazuje građane o tome kako da svoj život prilagode pandemijskim uslovima. A nisu ni izašli sa porukama o tome šta da radimo dok se ne imunizujemo. Istina, bilo je nekih pokušaja da se građani širom zemlje o tome obaveste, ali to nije urađeno kako treba i nije se dospelo do svih opština; uloženi su neki napori, ali zakasneli i pomalo lišeni dinamike.

Smatram da premijer Kurti treba prvenstveno da se pozabavi brojnim aspektima vakcinalne diplomatije — kako onim neposrednim, tako i posrednim. Njegova vlada mora pod hitno da se pozabavi kupovinom vakcina ili lobiranjem za donacije od naših saveznika. Nijedan drugi plan — pa bio on potpuno zaključavanje ili ukidanje svih mera — neće biti bez posledica. Bilo da je u pitanju neposredan gubitak ljudskih života ili pak posredni gubici u vidu privrednog opadanja.

Tek kada Kosovo uspe da imunizuje većinu svog stanovništva moći će da se okrene političkoj ili ekonomskoj stabilnosti — tek tada možemo da težimo drugim stvarima. Bilo kako bilo, masovna imunizacija je jedini način da izađemo iz pandemije.

Naslovna ilustracija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

KOMENTARIŠI