U 13 godina koliko je prošlo od proglašenja nezavisnosti Kosova, Vjosa Osmani je peta po redu osoba imenovana na funkciju predsjednika/ce zemlje. Tridesetosmogodišnja pravnica ujedno je i druga žena imenovana na tu funkciju, i to nakon Atifete Jahjage — čiji je mandat trajao od 2011. do 2016. godine.
Za Osmani je 4. aprila glasalo 71 od ukupno 82 zastupnika/ca prisutnih na sjednici kosovske Skupštine, koja inače broji 120 zastupničkih mjesta. Na prethodno održanim prijevremenim parlamentarnim izborima predsjednica je osvojila najveći broj glasova od svih kandidata/kinja u historiji Kosova: 300.756 pojedinačnih glasova.
Pored toga, zastupljenost rodova u Skupštini oborila je rekorde postavljene u ovom zakonodavnom tijelu. Tako će prvi put više od jedne trećine od ukupno 120 zastupnika/ca biti žene, tj. njih ukupno 43.
Međutim, Zakon o ravnopravnosti spolova — koji nalaže jednaku zastupljenost rodova na izbornim listama i položajima odlučivanja u izvršnoj vlasti — još uvijek nije naišao na podršku političara/ki.
Od trenutka kada su rezultati izbora potvrđeni, i građani/ke i borci/kinje za prava žena pozdravili su povećanje zastupljenosti rodova. No, može li povećanje zastupljenosti rodova utjecati na društvene promjene i pokrete? Kakav učinak može imati na borbu za ravnopravnost i društvenu pravdu? Da li se feminizam artikuliše u političkom diskursu i u kojoj mjeri se to može pretvoriti u autentične feminističke javne politike?
U najnovijoj epizodi podkasta Kontekst naša pomoćna urednica Dafina Halili detaljnije se osvrće na ovu temu s Besnikom Pulom, docentom na Fakultetu političkih nauka na univerzitetu Virginia Tech, SAD, te Besom Luci, glavnom i odgovornom urednicom Kosova 2.0.
Uređuje i vodi: Dafina Halili / K2.0.
Gostuju:
Besnik Pula, docent na Fakultetu političkih nauka, Virginia Tech, SAD.
Besa Luci, glavna i odgovorna urednica Kosova 2.0.
Ton: Studio 11
Naslovna fotografija: K2.0.
Proizvodnja: Dibran Sejdiu / K2.0.
Ovaj podkast je pripremljen u okviru projekta “Human Rightivism”, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a preko svog programa “Human Rightivism” realizuje Fond za razvoj zajednice. Stavovi autora izneseni u podkastu nužno ne odražavaju stavove Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.
