Iako ove dvije zemlje prethodno i nisu imale naročite veze jedna s drugom, Danska i Kosovo su se krajem decembra zajedno našli na naslovnicama brojnih svjetskih medija. Naime, Kraljevini je zapalo za oko gotovo 800 praznih zatvorskih ćelija na Kosovu. Na naslovnicama je pisalo: “Danska šalje zatvorenike_ce na Kosovo.”

Dana 21. decembra potpisan je sporazum u skladu s kojim 300 zatvorenika_ca iz Danske treba da bude poslano u zatvor kod Gnjilana, 50 kilometara jugoistočno od Prištine. Tih 300 zatvorenika_ca bit će isključivo sačinjeno od državljana_ki trećih zemalja osuđenih na deportaciju iz Danske, a po odsluženju zatvorske kazne.

Kosovo zauzvrat očekuje prihod od 200 miliona eura koji će biti isplaćivan u narednih deset godina, pri čemu su sva sredstva namijenjena za razvoj zelene energije i reformu pravosuđa. Kosovska ministrica pravde Albulena Haxhiu okarakterisala je ulaganja kao “veoma potrebna”, dok je danski ministar pravosuđa Nick Hækkerup konstatovao da će od svega ovoga “obje zemlje imati koristi”.

Međutim, zamisao o otvaranju kaznene kolonije za jednu članicu EU uznemirila je mnoge građane_ke Kosova, a uprkos samouvjerenosti danske vlade, sporazum se našao pod lupom i u Danskoj. Šta se to u Danskoj i njenom zatvorskom sistemu događa, a što ju je navelo da svoje zatvorenike_ce otpremi u jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope?

Nevolje u raju?

Danska i susjedne nordijske zemlje poznate su po visokom standardu života, odličnim obrazovnim sistemima i izdašnoj pomoći koju nude socijalno ugroženim kategorijama. S tim u vezi, podatak da je danski zatvorski sistem u rasulu mogao bi zvučati iznenađujuće.

Prema riječima Petera Vedela Kessinga, višeg istraživača Danskog instituta za ljudska prava (DIHR), “to mnogim državama nije prioritet — njima izgradnja zatvora nije prioritet jer novac žele trošiti na druge stvari”.

“Zatvori su veoma stari”, dodao je Kessing. “Uslovi u njima su nezadovoljavajući.”

Iz Danske službe za zatvore i uslovne kazne (Kriminalforsorgen) krajem 2020. godine je saopćeno da zatvorski sistem posjeduje kapacitete za 4.073 zatvorenika_ca. U toku iste godine, u ćelijama je u prosjeku bilo smješteno 4.085 zatvorenika_ca, odn. malo više od maksimalnog broja.

U Godišnjoj kaznenoj statistici Vijeća Evrope (SPACE) objavljenoj u januaru 2020. godine navedeno je da Danska ima 4.140 zatvorenika_ca iako raspolaže kapacitetima za smještaj njih 4.035. Uprave zatvora su napravile više mjesta za zatvorene na štetu osnovnih potrepština i zajedničkog prostora.

Prema podacima iz izvještaja DIHR-a za novembar 2021. godine, “nekoliko zatvora je zatvorilo zajedničke prostorije ili učionice kako bi se osigurao dovoljan broj ćelija”. U nastavku izvještaja je podcrtano da su u zatvorske sobe prenamijenjene i vježbaonice, prostorije za posjete te kancelarije.

Svi zatvorenici_e u Danskoj trebalo bi da imaju vlastitu ćeliju. Međutim, u zatvorima kao što je onaj u Nikepingu, gradu smještenom 130 kilometara južno od Kopenhagena, u svakoj prostoriji boravi po dvoje zatvorenih, a kako je navedeno u izvještaju Kriminalforsorgena. 

U istom izvještaju ponuđena je i prognoza za 2022. godinu — naime, očekuje se da će do tada zatvorski kapaciteti biti prekoračeni za 7,9%. I Kriminalforsorgen i ugledni danski medij Jyllands Posten ocijenili su da bi do 2025. moglo doći do manjka od 1.000 ćelija ukoliko ne budu iznađena trajna rješenja.

Radi sprečavanja daljnje erozije zajedničkih prostora odlučeno je da zatvorenici_e budu poslani 2.000 kilometara dalje od Danske. Mnogi u toj zemlji između ostalog su upozoravali da će potpisanim sporazumom biti prekršena prava zatvorenika_ca na posjete, budući da će porodicama i prijateljima_cama biti mnogo teže da svoje bližnje viđaju na istoku Kosova.

“Odjednom svom ocu morate odlaziti u posjetu na Kosovo, a to nije realna opcija za većinu ljudi. Jedan trogodišnjak/inja ne može svako malo putovati na Kosovo, a zatvorenik svakako ne može ići u Dansku”, izjavila je za danski list Politiken Mette Grith Stage, advokatkinja mnogih osuđenika_ca koji se bore protiv deportacije. “To znači da oni koji budu deportovani više neće biti u kontaktu sa porodicom.”

U svrhu pokrivanja desetogodišnjih troškova u ukupnom iznosu od 200 miliona eura Vlada Danske je nedavno najavila da će povećati porez na televizijske pakete. Najava je naišla na ogorčenje kod jednog dijela građana_ki.

Tokom jedne rasprave održane početkom februara, službenik za odnose s javnošću organizacije Danski medijski distributeri, Ib Konrad Jensen, komentarisao je: “Bilo bi sjajno kada bi na dnu računa [za televiziju] napisali: ‘Navedeni iznos uplaćujete zatvorskoj službi Kosova.’”

Potrebna pomoć

U Danskoj u posljednje vrijeme ne samo da nedostaje fizičkog prostora unutar zatvorskog sistema, već se javljaju i problemi pri zapošljavanju dovoljnog broj zatvorskih čuvara_ki, a s obzirom na to da je u proteklim godinama ova zemlja suočena sa ozbiljnim nedostatkom kadra.

U izvještaju Vijeća Evrope za 2020. godinu navedeno je da Albanija u odnosu na Dansku ima veći omjer zatvorskih čuvara_ki i zatvorenika_ca. Ovaj podatak je objavljen i u gro danskih medija, i to u namjeri da se skrene pažnja na slab kvalitet danskih zatvora — čime se htjelo reći: “Toliko smo loši da je čak i Albanija bolja od nas.”

Zatvorski rukovoditelji_ce su imali prigovor na to poređenje. “Albanija je svakako odlična zemlja”, istakao je Bo Yde Sørensen, predsjedavajući Federacije zatvora Danske, a kako prenosi list Berlingske. “Međutim, s tom državom obično ne upoređujemo svoje vitalne društvene institucije.”

Danski mediji prave uvredljiva poređenja sa balkanskim zemljama s ciljem apostrofiranja problema u zatvorskom sistemu Danske. Tako je V2 izvijestio da je niborški zatvor na ostrvu Funen po svom kvalitetu rada slabiji od bugarskih zatvora, istakavši pritom da je “zatvorski službenik/ca u zatvoru u Niborgu u prosjeku odgovoran/a za 2,8 zatvorenika_ca” dok je “u prosječnom zatvoru u Bugarskoj jedan službenik/ca odgovoran za 2,4 zatvorenika_ca”.

Kako su u danskim medijima i upravama zatvora očekivanja u vezi sa stanjem zatvora na Balkanu slaba, tako su dovedene u pitanje garancije Vlade Danske da će svojim zatvorenicima_ama u Gnjilanu osigurati uslove na koje ostvaruju pravo shodno danskim zakonima.

Međutim, jasno je da čak i danski sistem nailazi na poteškoće pri održavanju povoljnih uslova. U zatvoru Vestre u Kopenhagenu zatvorenici_e tokom noći ostaju zaključani u svojim ćelijama budući da nema dovoljno čuvara_ki koji bi ih nadgledali do jutra. Zatvorenici_e u Danskoj bi trebalo da uživaju visok stepen slobode kretanja unutar kazneno-popravnih jedinica, pa čak i po noći.

“Nije tajna to da je Danska služba za zatvore i uslovne kazne u teškom položaju. Zatvorenika_ca je više, a zatvorskih čuvara_ki manje nego ikad prije, što stvara probleme i izlaže naše zaposlenike_ce velikom pritisku”, rekao je Sørensen, a kako prenosi Berlingske.

Federacija zatvora je iznijela svoje potrebe u jednom saopćenju za medije, iz kojeg se vidi da je stanje zabrinjavajuće. “Uzmimo za primjer 2015. godinu. Tada smo imali 2.500 službenika_ca i 3.400 zatvorenika_ca, odn. 1,4 po službeniku/ci. Sada je taj omjer dva naprema jedan — službenika_ca je 2.000, a zatvorenika_ca 4.200.”

U nastojanju da riješe problem osoblja, danski zatvori pribjegavaju pukom zatvaranju i zaključavanju vrata.

“Da bi se izbjeglo nasilje te stvorila bolja atmosfera u zatvorima”, rekao je Kessing, “potrebno je graditi odnose između zatvora, zatvorenika_ca i zatvorskog osoblja.”

“Ipak, zbog smanjenja broja [čuvara_ki], za to se više nema vremena”, objasnio je.

Kosovo je odgovor

Kako bi prevladala ove izazove, Danska očigledno slijedi primjer susjedne Norveške, koja je 2015. godine bila suočena sa sličnim problemima. Radi rješavanja problema prekapacitiranosti Norveška je iste godine poslala 242 zatvorenika_ce u Holandiju. Međutim, Vlada Norveške je 2018. godine odlučila da produži sporazum, i to uprkos prigovorima u vezi sa rehabilitacijom i jurisdikcijom.

Danska je sada bacila oko ne na Holandiju, već na jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi, ugledavši u njoj privremeni tor za svoje zatvorenike_ce koji će ubrzo biti deportovani.

“Vaša budućnost nije u Danskoj, stoga ovdje ne treba da odslužujete kaznu”, rekao je ministar pravosuđa Nick Hækkerup u govoru koji oslikava sve intenzivniju antiimigracijsku retoriku prisutnu u Danskoj.

Kada osuđenici_e budu počeli stizati u Gnjilane 2023. godine, zatvor će biti stavljen pod upravu danskih vlasti, što bi moglo stvoriti zbrku u pogledu jurisdikcije — zbrku sličnu onoj koju je Norveška imala u Holandiji.

Danski advokati_kinje kao što je Mette Grith Stage izrazili su zabrinutost zbog ovog aranžmana te sumnjaju u to da će danski kazneni zakoni biti adekvatno primjenjivani unutar zatvorskog sistema na Kosovu.

U programu DR-a, danskog javnog emitera, ministar Hækkerup je poručio: “Zatvor mora biti pod nadzorom danskog rukovodstva koje mora obučavati lokalne zaposlenike_ce, a zbog toga sam siguran da će ove jedinice biti u skladu sa danskim zakonima i standardima. Zatvor mora biti posmatran više kao dio danskog zatvorskog sistema smješten na Kosovu.”

U saopćenjima za javnost koja je Danska davala cijelim tokom ove afere često se navodilo njeno “značajno prisustvo” na Kosovu. Međutim, Danska je jedina skandinavska zemlja koja nema ambasadu u Prištini. Danska ambasada u Beču koja je nadležna za poslove na Balkanu eksternalizovala je dužnosti te ih proslijedila jednom pravnom uredu u glavnom gradu Kosova.

S druge strane, zbog obaveza prema NATO-u, od 1999. godine pa naovamo u KFOR-u je služilo 10.000 danskih trupa, dok je na Kosovu trenutno raspoređeno njih 30. Uz to je 2008. godine Danska bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Kosova.

Iako naglašava da Kosovo smatra sebi ravnim, sama činjenica da Danska preuzima ovlasti nad kosovskim zatvorima lako bi mogla biti protumačena kao podrivanje kosovske suverenosti. Kada su norveški zatvorenici_e poslani u Holandiju, zatvor u koji su smješteni ostao je pod holandskom upravom.

Međutim, pored svih ovih problema vezanih za jurisdikciju, zatvorske standarde, prava na posjete i troškove problematična su i šira etička pitanja. Žele li građani_ke Danske da upravljaju ofšor pritvorskim jedinicama rezervisanim za zatvorene imigrante_ice? Žele li građani_ke Kosova da ostvaruju korist od kažnjeničke kolonije namijenjene bogatim zemljama? Vlade dviju zemalja kažu da žele, ali šta kaže narod?

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.