Hiljade građana_ki Kosova zahtijeva da im se omogući podizanje sredstava iz Penzijskog fonda, a kako bi se izborili sa sve skupljom potrošačkom korpom. Prošle sedmice, 17. juna, desetine njih su po drugi put protestovali ispred zgrade Skupštine Kosova. Ovaj protest je održan istog dana kada je Skupština razmatrala nacrt zakona vezan za povlačenje 30% uplaćenih doprinosa iz Penzijskog fonda Kosova. Demonstranti_ce su pozvali zastupnike_ce Skupštine da izglasaju zakon.

Više od 27.000 pristalica inicijative jesu članovi_ice Facebook grupe “Pro tërheqjes 30% të trustit” (“Za podizanje 30% iz Fonda”), koji su organizovali i prošlosedmični i prethodni protest. Članovi_ice grupe svakodnevno postavljaju nove objave vezane za ovaj problem te ponavljaju svoje zahtjeve.

Ideja o povlačenju sredstava iz Fonda slijedi presedan iz 2020. godine. Usljed ekonomske krize izazvane pandemijom i zdravstvenim mjerama, Demokratska liga Kosova (LDK) – tada vladajuća stranka – predložila je zakon koji je omogućio građanima_kama da podignu po 10% sredstava iz vlastitih penzijskih doprinosa. Skupština je usvojila zakon, koji također predviđa da država nadoknadi podignuta sredstva za one osobe koje su imale manje od 10.000 eura uplaćenih doprinosa.

Zastupnici_e iz Demokratske stranke Kosova (PDK) u martu 2022. godine Skupštini su uputili zahtjev za novo podizanje sredstava iz Fonda. Zahtjev su podržali zastupnici_e opozicije iz Alijanse za budućnost Kosova (AAK). Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskim fondovima Kosova dostavljen je Vladi, koja se usprotivila njegovom usvajanju, a potom je direktno proslijeđen Skupštini. Očekuje se da će zakonodavstvo finalizirati reviziju nacrta u narednim sedmicama. Nacrt zakona je stavljen na glasanje na sjednici održanoj 23. juna, ali nije usvojen.

Nakon održane sjednice, građani su pokrenuli potpisivanje peticije u znak protesta. Ako dobiju 10.000 potpisa, Komisija za peticije će vratiti nacrt zakona u Skupštinu Kosova.

Pristalice inicijative u proteklim mjesecima insistiraju na tome da uplaćeni doprinosi pripadaju njima te da treba da imaju pravo da podižu sredstva kad god žele, a naročito sad — budući da su se mnogi zbog inflacije našli u stanju finansijske nužde. Prema tvrdnjama njihovih protivnika_ca, povlačenje će nanijeti štetu Fondu kao instituciji i osiromašiti starije građane_ke. Međutim, za pristalice koje brine sadašnjost, starost se čini dalekom.

Javna rasprava o podizanju sredstava iz Fonda potencira kritike koje se iznose na račun Vlade, a u vezi sa nedostatkom mjera ublažavanja sve većih ekonomskih poteškoća. U maju ove godine cijene su bile 12,5% veće u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su plate i u privatnom i javnom sektoru ostale gotovo nepromijenjene. Prekidi u globalnom lancu snabdijevanja – uslovljeni pandemijom i rat u Ukrajini – ostavili su ozbiljne posljedice na Kosovu zbog visoke stope uvoza.

Prema odredbama nacrta zakona koji je nedavno predložen u Skupštini, obveznicima_ama penzijskih doprinosa bit će omogućeno da podignu 10% do 30% uplaćenih doprinosa, i to u zavisnosti od količine do sada uplaćenih sredstava. Tako će onima koji imaju više sredstava na računu biti dozvoljeno da podignu manje.

Fond broji 694.000 obveznika_ca, a prema podacima iz izvještaja Instituta GAP, preko 90% njih bit će u mogućnosti da povuče do 30% doprinosa, s obzirom na to da su do sada uplatili manje od 10.000 eura. Međutim, za polovinu tih osoba, 30% sredstava će u prosjeku iznositi 96,5 eura zbog toga što na računu imaju manje od 1.000.

Cilj uplaćivanja penzijskih doprinosa jeste da se osobama pruži ugodan život nakon penzionisanja te da im se omogući pokrivanje osnovnih životnih troškova. To je jedan od argumenata onih koji se protive povlačenju sredstava. Ako bi se sredstva iz penzijskih doprinosa podigla sada, to bi značilo manje penzije u budućnosti. Kosovski penzijski sistem tako je ustrojen da se pristup uplaćenim doprinosima osigurava tek nakon odlaska u penziju. Pored osnovice u visini od 100 eura, obveznicima_ama se u okviru penzije dodjeljuje suma iz njihovih akumulisanih sredstava.

Ukoliko podizanje bude dozvoljeno, pojedinim obveznicima_ama bi trebalo čak osam godina da svoje račune vrate na prethodno stanje, a zato što su plate niske, dok je obavezna stopa doprinosa 10% — što je također relativno malo. Povrh toga, njihove penzije bi u prosjeku trajale 2,2 godine kraće. Aktualnim prijedlogom vezanim za dodatno podizanje sredstava iz Penzijskog fonda nije obuhvaćena nadoknada povučenih sredstava od strane Vlade.

Kako navodi profesor ekonomije Ermal Lubishtani, mala količina uplaćenih penzijskih doprinosa pokazuje ne samo da je Fond relativno mlad, a stepen neformalnosti na tržištu rada visok, već i da građani_ke kasno počinju da uplaćuju sredstva u Fond, imajući u vidu visoku stopu nezaposlenosti mladih.

Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK), 48% osoba dobi od 15 do 24 godine i 31% osoba dobi od 25 do 34 godine nije zaposleno. Oko 50% radnika_ca počinje da uplaćuje sredstva u Fond do navršene 25. godine života. S druge strane, procjenjuje se da stopa neformalnosti u privatnom sektoru na Kosovu, koji zapošljava oko 290.000 osoba, iznosi 50%. Za te ljude, iako su zaposleni, penzijskih doprinosa nema.

Vlada na čelu sa strankom Vetëvendosje (VV) protivi se novom povlačenju penzijskih sredstava. Ministar finansija Hekuran Murati osporio je inicijativu jer bi se njenom realizacijom, kako navodi, stvorio opasan presedan te uslovio inflacijski pritisak, a zbog povećane potražnje. Murati je također ustvrdio da ta politika ne pogoduje najsiromašnijim građanima_kama.

Međunarodni monetarni fond (MMF) također se protivi povlačenju sredstava iz Fonda. Kako poručuju iz MMF-a, prijevremeno podizanje uplaćenih doprinosa ozbiljno bi naškodilo cijelom penzijskom sistemu. Iz MMF-a kao poseban razlog za zabrinutost ističu malu količinu uplaćenih sredstava koju ima većina obveznika_ca te dodaju da taj novac neće biti dovoljan za adekvatan standard života nakon penzionisanja.

Lubishtani je rekao da su i jedna i druga strana opravdano zabrinute, s tim da podržava novo podizanje sredstava iz Fonda. Razlog je bojazan da Vlada nije osmislila dugoročne mjere kojima bi se građanima_kama pomoglo da se nose sa aktualnim ekonomskim problemima.

“Da su vlasti prethodno bile aktivnije, ne bi nastale okolnosti u kojima se stvara utisak da ‘stižu pare iz Fonda’”, rekao je Lubishtani, dodavši da ova inicijativa nije primjer dobre politike na duže staze.

Lubishtani smatra da je podizanje 10% sredstava 2020. godine bilo jedini mogući način na koji se građanima_kama Kosova moglo pomoći da se oporave od ekonomskih poteškoća vezanih za pandemiju, iako ni tada nije gledao na to kao na primjer dobre politike.

S druge strane, istraživač socijalnih politika Artan Mustafa usprotivio se povlačenju sredstava iz Fonda i 2020. godine i danas. Rekao je da je Vlada donijela ispravnu odluku kada je osporila podizanje novca te da bi svako daljnje podizanje bilo ekonomski regresivna mjera.

“Da se zakon usvoji u onom obliku u kom je usvojen prvi put, na Vladi bi bilo da uzima od siromašnih, a daje srednjim i višim klasama, društvenim slojevima koji raspolažu značajnom količinom sredstava za povlačenje”, rekao je Mustafa. Podizanjem sredstava iz Fonda 2020. godine predviđena je kompenzacija tog novca iz državnog budžeta, koji uglavnom pokrivaju porezi na potrošnju. Kako navodi Mustafa, u budžetskim sredstvima veće učešće imaju niži slojevi društva.

Ako se odobri inicijativa o omogućavanju povlačenja do 30% penzijskih sredstava, ukupna vrijednost uplaćenih doprinosa bi pala, stoga bi Penzijski fond na raspolaganju imao manje sredstava za ulaganja. Posljedično, bio bi smanjen potencijal za uspostavu adekvatnog izvora primanja za penzionere_ke pomoću uplaćenih doprinosa.

Što se tiče penzionera_ki sa malom količinom uplaćenih doprinosa, Mustafa je rekao da bi “Vlada bila izložena sve većem pritisku da nađe rješenje kroz opće poreze”. Građani_ke Kosova bi, primjera radi, mogli zatražiti povećanje osnovne penzije ili druge mjere ublažavanja problema koje bi se finansirale iz državnog budžeta.

Lubishtani je pak rekao da bi jedna od dugoročnih mjera Vlade mogla biti da osigura ekspeditivan rad Komisije za upravljanje konkurencijom, koja bi spriječila trgovce da manipulišu cijenama kroz tajne dogovore, što se i dogodilo u martu ove godine.

Samo dvije sedmice nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, usljed koje je prognoziran novi prekid u globalnom lancu snabdijevanja, iz više izvora je potvrđeno da trgovci na Kosovu tajno “štimaju” cijene, zbog čega su neki proizvodi poskupjeli i do 100%. Tako je cijena ulja porasla sa 2,10 na 3,49 eura. Iako su vlasti intervenisale tako da je cijena ulja vraćena na prvobitnu vrijednost, ove manipulacije su u prvom redu bile moguće zbog toga što Komisija za upravljanje konkurencijom nije bila u funkciji. Komisija je započela s radom u junu, godinu dana nakon isteka mandata prethodne.

Prema Lubishtanijevim riječima, druga pasivna mjera bi mogla biti ukidanje ili smanjenje PDV-a na svakodnevne proizvode i ulje, što je i učinjeno u zemljama regije. Ulje je izloženo jednom od najvećih poskupljenja kada je riječ o regionalnom tržištu. Ovim mjerama bi se smanjila njegova finalna cijena, a i cijena drugih produkata. 

Stranke opozicije su podržale zahtjev. Međutim, vlast mu se usprotivila, obrazloživši to tvrdnjom da bi se “[ukidanjem ili smanjenjem PDV-a] samo povećala zarada trgovaca s jedne, a ograničila sposobnost države da pomogne ugroženim porodicama s druge strane”, budući da bi ovakve mjere dovele do smanjenja budžetskih prihoda.

Kurtijeva vlada je u aprilu odlučila da svim radnicima_ama u javnom i privatnom sektoru te penzionerima_kama i studentima_cama jednokratno isplati 100 eura, a u sklopu paketa pomoći. Ovaj potez je naišao na kritike zbog toga što se radilo o kratkoročnoj mjeri te zbog toga što nije napravljena razlika između onih koji primaju platu u visini od 999 eura i onih koji imaju platu od 400-injak eura, što je vrijednost prosječne mjesečne plate u javnom i privatnom sektoru.

Jedna odluka koja je pozdravljena bila je junsko povećanje minimalne plate sa 170 eura (odn. 130 za osobe dobi do 35 godina) na 264 eura. Vrijednost minimalne plate nije se mijenjala od 2011. godine.

Međutim, od početka godine pa do sada, navedene mjere su bile jedine usmjerene na šire društvo, pri čemu članovi_ice opozicije kritikuju vlast zbog mjera koje su, kako smatraju, previše ograničene.

Artan Mustafa kaže da diskurs opozicije, koji je očigledno utjecao na javno mnijenje, nije zasnovan na ekonomskoj stabilnosti niti na pravednoj raspodjeli. Ipak, Mustafa napominje da je reformska aktivnost Vlade do sada bila minimalna.

“Vlada treba da počne da razgovara sa opozicijom i drugim relevantnim društvenim akterima te međunarodnim organizacijama što prije, a kako bi se penzijski sistem reformisao i na taj način stabilizovao na duže staze”, rekao je Mustafa. “Struktura penzijskih doprinosa upozorenje je svima koji žele da vide s kojim problemima ćemo se suočavati u bliskoj budućnosti — a to su izuzetno nejednaki i niski uplaćeni doprinosi.”

S druge strane, Lubishtani je rekao kako je sama zamisao da bi građani_ke mogli dobiti novac iz Fonda promijenila njihovo ponašanje kao potrošača_ica.

“Shodno teoriji racionalnih očekivanja, u momentu kada [potrošači_ce] očekuju da će se nešto dogoditi — očekuju da će se, recimo, povećati njihova primanja — stvara se realno očekivanje da će narednog mjeseca dobiti 100 eura više”, rekao je Lubishtani. “Potrošači_ce sada počinju da troše više. Mi kao potrošači_ce mijenjamo naše ponašanje.”

Kako navodi, građani_ke Kosova su već počeli da planiraju kako će potrošiti novac. Ipak, zbog velike nejednakosti u primanjima, jedni bi novac mogli iskoristiti da sastave kraj s krajem, a drugi da na ljeto odu na odmor.

Mada se očekuje da će inflacijski pritisak nastaviti da raste u predstojećim mjesecima, Vlada do sada nije spominjala nikakve dugoročne politike kojima bi se smanjilo opterećenje izazvano pogoršanim ekonomskim stanjem.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla/K2.0

Ova publikacija je objavljena uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Građani, angažujte se”, koji K2.0 provodi u partnerstvu s Institutom GAP. Isključivu odgovornost za sadržaj snose Kosovo 2.0 i Institut GAP. Sadržaj ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Zašto je navedena ova klauzula?