Nenad Veličković: “Na fakultetu školujemo nastavnike za etničko čitanje književnosti.”
Redefiniramo akademsku zajednicu (2) — Profesor iz Sarajeva i autor knjige “Akademsko šarlatanstvo” govori o nacionalizmu u obrazovanju i kolapsu akademskih standarda.
Fotografije: Imrana Kapetanović
Naravno, naučni pristup nije jedini način kako se književnošću može baviti. Ima drugih i puno slobodnijih. Ali, ako smo književnost postavili u naučni okvir, a uz to dobili neke titule i autoritet koji iz njih izlazi, pa i privilegije, onda smo dužni da i neke standarde, koji idu uz nauku, poštujemo. Ja sam pokazao da ljudi koji rade taj posao, prije svega na mom odsjeku, odstupaju od tih standarda. A iz knjige se vidi da se to prenosi i na dekanat, i na na naučno vijeće, i na senat Univerziteta. Nažalost, jasne indicije ukazuju na to da ništa bolje nije ni izvan Sarajeva, ili izvan Bosne i Hercegovine. Najdosadniji dio knjige, ali i najvažniji, jeste taj dokaz da ljudi koji sebe predstavljaju kao naučnike, to prema onome šta i kako rade nisu, jer ne zadovoljavaju pomenute standarde nauke.
Akademske pozicije su zauzeli apartčici čija je misija rad za etniju kojoj pripadaju.
Ovo što ja pišem u knjizi pokazuje da ono što neko predstavlja kao naučni rad može biti čista besmislica, potpuno suvišna, i nikome korisna.
Može li se to stanje promijeniti? Realno, a mislim da to i moja knjiga pokazuje, ne može. Barem ne odmah, ili brzo.
Đorđe Krajišnik
Đorđe Krajišnik književni je kritičar i novinar dnevnog lista Oslobođenje i magazina Dani. Tokom oktobra 2017. godine mjesec dana je kao rezident radio za berlinski list Der Tagesspiegel. Književne kritike i drugi tekstovi su mu objavljivani u časopisima i na portalima širom prostora jugosfere. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, njemački i albanski jezik. Recenzirao je i uredio nekoliko knjiga. Trenutno radi na svojoj prvoj proznoj knjizi koja će, ako muze budu naklone, uskoro biti štampana.
Ovaj članak je napisan na srpskom.