Protekle su dvije sedmice otkad je Ustavni sud Poljske presudio da su u toj zemlji gotovo svi oblici abortusa nezakoniti. Odluka je uzrokovala proteste i bijes širih razmjera, koji nisu stali ni nakon što je Vlada odlučila odgoditi implementaciju presude.

Suprotno tvrdnjama mnogih, kontroverznom sudskom odlukom pobačaj tehnički nije u potpunosti zabranjen, ali je u tekstu presude navedeno da će biti dozvoljen samo u slučajevima silovanja, incesta ili onda kada je zdravlje žene ugroženo. 

Pandemija COVID-19 za to vrijeme uzima danak. Do 3. novembra je evidentirano više od 6000 mrtvih i 19 364 zaraženih, tako da se Poljska našla među pet najteže pogođenih država Evrope.

Kako su se nemiri nastavili, poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je na staloženost i apelovao na sve da se posvete borbi protiv pandemije. Pritom je izrazio spremnost na dijalog s demonstrantima/cama, koji su Vladi u međuvremenu dali ultimatum da podnese ostavku do kraja godine. 

Izgleda da je Poljska zaista u nevolji.

Ko je ukrao Mjesec u Poljskoj?

“Mačka može ostati”, “Marš napolje”, “Ukrali ste Mjesec 1962, sad imate gdje da odjebete” samo su neke od parola u kojima su demonstranti/ce prozvali Jarosława Kaczyńskog, predsjednika desničarske, populističke i trenutno vladajuće stranke Pravo i pravda.

Godine 2015, iako nije obnašao nikakvu zvaničnu funkciju u Vladi, Kaczyński je postao osoba broj jedan u državi. Stvari su mu pet godina kasnije naizgled izmakle kontroli — tanka crvena linija je već pređena, a Poljaci/kinje neće političkog stratega samca koji u poznim godinama svoj dom u Varšavi dijeli s mačkom.

Prema tome, spomenuti protestni slogani krajnje su sarkastični. Demonstranti/ce zahtijevaju da Kaczyński nestane, pritom aludirajući na njegov privatni život: mimo njegove voljene mačke koja “može ostati” spominje se i film iz 1962. godine, “Dvojica koja su ukrala Mjesec”, u kojem je Jarosław igrao glavnu ulogu sa bratom blizancem, Lechom. Baziran na istoimenom i vrlo popularnom romanu autora Kornela Makuszyńskog, film prati avanture blizanca lupeža koji su ukrali Mjesec i zbog toga se našli u problemu.

Cijela zemlja je završila u plamenu još u oktobru, neposredno nakon presude. Od tada stotine hiljada ljudi maršira ulicama u više od 100 gradova Poljske. Iz pokreta Svepoljski štrajk žena (Ogólnopolski Strajk Kobiet) — osnovanog 2016. godine kao reakcija na kontroverznu odluku Vlade kojom su ograničena prava žena — najavljeno je još štrajkova.

Pokret je 1. novembra formirao Savjetodavno vijeće čiji je zadatak razvijanje strategije za ostvarivanje ciljeva protesta te su prvo zatražili ostavku Vlade. Paralelno tome, u pripremi je i spisak njihovih zahtjeva, pri čemu je organizacija pozvala sve građane/ke da se uključe u proces izrade liste.

S druge strane, demonstracije se nastavljaju.

U Poljskoj je abortus izuzetno politizovano pitanje već decenijama, odnosno od pada komunističkog režima 1989. godine. Ženama se od tada rijetko dopušta da govore u svoje ime u javnim raspravama: čak i danas, u trećem desetljeću 21. stoljeća, teško je pronaći televizijsku debatu na nekom od domaćih emitera u kojoj učestvuju i žene.

Vidljivost se pretežno daje političarima i predstavnicima Katoličke crkve.

Pojedini statistički podaci su pak zabrinjavajući. Naime, na cijeloj teritoriji Poljske 2019. godine je izvršeno 1110 legalnih abortusa, dok stručnjaci/kinje upozoravaju da se mnogo veći broj obavlja ili ilegalno, u tajnosti, ili van granica zemlje.

Ono što je u tom kontekstu prvobitno izazvalo ogorčenje bio je Zakon o planiranju porodice usvojen 1993. godine. Shodno odredbama iz tog akta, abortus je dozvoljen samo u tri slučaja: silovanja, incesta, ili onda kada prenatalne ili druge medicinske pretrage ukazuju na veliku vjerovatnoću ozbiljnog i ireverzibilnog oštećenja ploda ili neizlječive bolesti opasne za život. Nekoliko godina kasnije, 1997, Ustavni sud je ocijenio da je pobačaj uslovljen društvenim faktorima, poput siromaštva, neustavan.

Novom presudom Ustavnog suda od 22. oktobra zabranjene su čak i opcije zagarantovane odlukom s kraja 90-ih. Tako je abortus po automatizmu onemogućen.

Kao što je i očekivano, presuda je uzrokovala val revolta, koji nije zaustavila ni nova odluka poljskog predsjednika Andrzeja Dude da će njegov tim pripremiti dodatni zakon kojim će biti precizno određeno u kojim slučajevima je abortus protivan Ustavu. Duda prema nezvaničnim informacijama želi da vršenje pobačaja bude zabranjeno osim onda kada postoji velika vjerovatnoća da plod nosi gen odgovoran za Downov sindrom.

Premalo i prekasno

Vlada je sedmicu dana nakon početka protesta naložila da se odgodi implementacija nove zakonske uredbe, ali ni time nije mogla zaustaviti revolt. Čini se da je jedan takav korak ka kompromisu premalen.

Glavna koordinatorica štrajkova, Marta Lempart, izjavila je za medije da njena grupa [Svepoljski štrajk žena] planira nastaviti proteste. Dakle, ovdje se ne radi isključivo o abortusu, nego i o namjeri [Štrajka žena] da zbaci Vladu koju predvodi stranka Pravo i pravda.

Kako naglašava Lempart, ono što se trenutno dešava u Poljskoj jeste višedecenijski rat u kojem se ugnjetavaju prava žena.

Lempartin komentar uslijedio je pošto je Ured generalnog tužitelja svim regionalnim tužiteljstvima uputio pismo u kojem je istaknuto da se učešće u protestima te potpomaganje i iskazivanje podrške pripadajućim aktivnostima smatra krivičnim djelom. 

Lider Prava i pravde, Kaczyński, 27. oktobra je pozvao na rat protiv aktivista/ica, apelovavši na konzervativne skupine da odbrane crkve koje su — prema njegovim riječima — pod napadom. Naime, zabilježeni su neki incidenti u kojima su građani/ke ulazili u crkve tokom mise ili pak protestovali ispred crkava, a kao odgovor na to pojavili su se pripadnici nacionalističkih, desničarskih organizacija, među kojima su udruženje Marš nezavisnosti, Falanga i dr. 

Dana 30. oktobra, huligani su pretukli dvije novinarke, dok aktivisti/ce navode da je policija nezakonito postavljala zasjede. Međutim, tačni brojevi su i dalje nepoznati.

Marta Lempart je izjavila za medije da uprkos svemu ne planira odustati i da će Poljska prije ili kasnije postati nova zemlja.

Prijeko potrebne promjene

Aktivisti/ce [Štrajka žena] putem društvenih mreža prikupljaju ideje o tome šta bi trebalo mijenjati u Poljskoj, pri čemu svaki građanin/ka može dati vlastiti prijedlog.

Kako je već i spomenuto, [Štrajk žena] je formirao i Savjetodavno vijeće slično onom u Bjelorusiji kojeg je osnovala čelnica opozicije, Svetlana Tihanovskaja. Vijeće se sastoji od 20 osoba, s tim da većina ima prethodno iskustvo u oblasti aktivizma. Ipak, spisak kandidata/kinja za članstvo u Vijeću nije konačan, stoga su aktivisti/ce Štrajka žena pozvali da im se pridruži još aktivista/ica i stručnjaka/inja.

U subotu, 31. oktobra, održan je prvi sastanak Savjetodavnog vijeća. Njegovi članovi/ice tom prilikom su predložili 13 ključnih oblasti u koje je prijeko potrebno unijeti promjene, kao što su obrazovanje, uspostava pravne države, ženska i prava LGBTIQ+ osoba itd. Vijeće je sastavilo radne grupe posvećene svakoj od tih stavki, a aktivisti/ce prikupljaju ideje od građana/ki putem namjenskih adresa elektronske pošte.

Kako su članovi/ice Vijeća objasnili javnosti, njihovo tijelo će stvarati novi put kojim će Poljska krenuti naprijed. Na tom novom putu nema mjesta za stranku Pravo i pravda.

Naslovna ilustracija: Zahvaljujemo Justyni Kisielewicz.