Suočavanje sa žalom za nestalima

Savremena historija Balkana zloglasna je po ratovima koji su bjesnili regijom 90-ih godina. Tadašnji sukobi odnijeli su živote desetina hiljada ljudi te ostavili ožiljke na srcima i dušama preživjelih, od kojih su mnogi izgubili svoje najmilijih.

Iako posjedujemo saznanja i podatke o broju žrtava koji nam mogu pomoći da bolje razumijemo i sagledamo šta se dešavalo, to ne vrijedi za hiljade članova/ica porodica onih koji se i dalje vode kao nestali u ovim ratovima.

A ratovi nisu jedina zloglasna dešavanja koja su u posljednjim godinama dovodila do nestanaka ljudi širom regije. Diktature kao i vansudska pogubljenja u kojima su prisilno nestajali protivnici/e njihovih nalogodavaca dodatno su pogoršale ovaj fenomen, koji se nastavlja i danas kroz prinudne migracije opasnim rutama, nasilje u porodici koje završava ubistvima brojnih žena te sistematsku marginalizaciju manjinskih zajednica čiji članovi/ce prečesto bivaju izbrisani iz društva. Ono što je u krajnjoj liniji zajedničko za sve te slučajeve jeste ožalošćenost koju voljene osobe nestalih osjećaju zbog njihovog odsustva i pitanja koja su i dalje aktualna u pomanjkanju informacija.

Prijatelji/ce i rodbina nestalih osoba izložene su svojevrsnoj traumi koja nije uobičajena kod većine ljudi. Naime, nestanak njihovih najmilijih povukao je za sobom psihološke posljedice — poput osjećaja nesigurnosti, krivnje, samooptuživanja, ljutnje, opsesije, tjeskobe, depresije i gubitka interesa — ali i one psihosocijalne — kao što su porodični problemi, problemi vezani za zajednicu te poteškoće pri očuvanju sjećanja na nestale i njihovo mjesto u zajednici. 

S obzirom na ozbiljnost navedenog problema s kojim se suočava pozamašan broj ljudi u ovom dijelu kontinenta, 16. novembra — nakon objave naše monografije “Ljudi koji nedostaju” — upriličit ćemo prateću diskusiju u okviru koje ćemo razgovarati o žalosti kao čestoj emociji koja povezuje i obuhvata sva različita iskustva prikazana u našoj publikaciji, pri čemu ćemo ispitati šta možemo učiniti kako bismo ovu traumu prevladali kao pojedinci/ke, kao kolektiv i kao regija.

Moderatorica diskusije bit će novinarka i urednica rubrika K2.0, Dafina Halili, dok će u panelu učestvovati:

1. Bekim Blakaj, izvršni direktor Centra za humanitarno pravo Kosovo;
2. Nora Visoka Weller, pravnica specijalizovana za zaštitu kulturne baštine, istraživačica u oblasti nasljeđa zločina i članica Kraljevskog društva umjetnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu
3. Betim Berisha, član porodice Berisha čiji su mnogi članovi/ice ubijeni u Masakru u Suvoj Reci u martu 1999. godine
4. Una Hajdari, novinarka iz Prištine koja istražuje teme vezane za Zapadni Balkan te centralnu i istočnu Evropu. Una je u ovoj monografiji napisala priču o nestalim novinarima.

Pozivamo vas da se uključite u razgovor s pitanjima i komentarima u ponedjeljak, 16. novembra, s početkom u 17:30 sati. Razgovor će biti emitovan uživo na stranici Kosova 2.0 na Facebooku.

Simultani prijevod diskusije bit će dostupan na engleskom i srpskom jeziku. Ukoliko vam je potreban, molimo vas da nam pošaljete svoj broj telefona privatnom porukom, nakon čega ćemo vas dodati u odgovarajuću grupu na Viberu i osigurati vam prijevod putem aplikacije.

Ovaj događaj se održava u okviru projekta „Priznavanje nestalih osoba“, koji uz finansijsku podršku Evropske unije realizuju Kosovo 2.0 i Centar za humanitarno pravo Kosova.K

Naslovna ilustracija: Arrita Katona / K2.0.