U detalje | Izbori2017

Velika pitanja: nezaposlenost

Piše - 23.05.2017

Kako vratiti ljude na posao.

Još manje od tri sedmice ostale su do izbora, ali izborna groznica je već zahvatila mnoge. Hiperbolična i ambiciozna obećanja dominiraju diskursom, dok dvadesetčetvoročasovna pokrivenost prelazi sa intervjua na intervju i sa teme na temu.

U ovom serijalu, K2.0 pravi korak unazad od svega toga. Na putu ka izborima, koji će se održati 11. juna, bavimo se nekim krupnim pitanjima s kojima se Kosovo danas suočava i rešenjima koje nudi pet stranaka kosovskih Albanaca zastupljenih u Skupštini u prošlom sazivu; pišemo o njihovim programima, manifestima, njihovim politikama.

Rešavanje problema nezaposlenosti je u središtu svake predizborne kampanje u kosovskoj politici. Stranke su stalno obećavale da će smanjiti nezaposlenost otvarajući astronomski visok broj radnih mesta, dok su obećavali da će posebnu pažnju posvetiti mladima.

Uprkos ovim tvrdnjama, stopa nezaposlenosti je i dalje ogroman problem. Prema izveštaju Razvojnog programa UN-a iz 2016, 32,9 odsto stanovništva je nezaposleno, dok je broj nezaposlenih među mladima gotovo dvaput veći, jer je procenat, u ovom slučaju, na nivou veoma obeshrabrujućih 60 odsto.

K2.0 je pročitao njihovu ‘literaturu’ i kontaktirao svih pet stranaka kako bi saznali nešto o politikama za koje smatraju da će pomoći u rešavanju ove krize:

Demokratska partija Kosova (PDK)

Tokom predizborne kampanje 2014, PDK je obećao da će otvoriti 200.000 radnih mesta kroz osnivanje ‘Fonda’ — 1,5 milijardi evra prikupljenih od privatizacije, relociranja neodređenog iznosa kosovskog Penzionog štednog fonda i drugih eksternih izvora.

Međutim, tokom trogodišnje vladavine PDK-a i njegovog koalicionog partnera LDK-a, Fond nije osnovan, uprkos tome što je Bljerand Staviljeci iz PDK-a bio na čelu Ministarstva za ekonomski razvoj. Kao njihov partner u vladavini u prošlom parlamentarnom mandatu, LDK je nedavno tvrdila da je 40.000 novih radnih mesta otvoreno, iako su think-thank grupe koje se bave ekonomijom osporavali ove brojke.

Posle raspuštanja parlamenta, PDK je radio na novoj platformi koja je dobila dosta publiciteta, a koja je namenjena predstojećim izborima, pod nazivom “novi početak”. K2.0 je pokušao stupiti u kontakt sa PDK-om kako bi dobili detalje o platformi koja treba da pomogne u borbi sa nezapošljenošću u ovoj zemlji, ali nismo dobili odgovor na naše upite.

Ova partija je otada stupila u koaliciju sa Nismom i AAK-om, čiji su predstavnici potvrdili za K2.0 da će ove tri stranke objaviti zajedničku platformu za izbore.

Jedini pokazatelji o najnovijoj politici ove partije o nezaposlenosti dolaze od lidera PDK-a, Kadrija Veseljija, koji je svoju predizbornu kampanju počeo obilaskom medija na Kosovu. Veselji je često naglašavao da će poljoprivreda (što je ministarstvo na čijem je čelu PDK od 2011.) i preduzetništvo biti prioritet i da će pomoći u otvaranju radnih mesta, iako je tek malo informacija o tome dosad poznato.

Demokratska liga Kosova (LDK)

LDK, stranka čije je vođstvo prepuno ekonomista, izgradila je 2012. celi svoj politički program na politikama razvoja državne privrede, što su koraci za koje su smatrali da će pomoći pri smanjenju siromaštva i nezaposlenosti.

Podrška privatnom sektoru je bila srž tih politika, dok je stav LDK-a bio da će biznis najpre kreirati radna mesta, ali je poljoprivreda, takođe, naglašena kao sektor koji može da pruži potencijalne mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta.

Tokom trogodišnje vladavine ove partije, zajedno sa koalicionim partnerom PDK-om, predstavnici LDK-a su vodili Ministarstvo finansija i Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Uprkos tome što su držali ključna mesta, LDK nije uspela dostićo predizborni cilj o otvaranju 120.000 novih radnih mesta. Lider LDK-a i odlazeći premijer Isa Mustafa je tvrdio da je otvoreno 40.000 radnih mesta zahvaljujući vladi LDK-PDK, iako su think-thank groupe koji se bave ekonomijom to osporavale.

Januara 2017, Mustafa je izjavio da, iako se kosovski budžet povećao za 4,1 odsto u njegovom mandatu, da bi značajno smanjio nezaposlenost, budžet je morao da bude još veći, dok je Mustafa procenio da bi rast od 6 odsto u odnosu na 2014. bio potreban za to.

K2.0 je od LDK-a zatražio komentar radi dobijanja više detalja o njihovom pristupu u smanjenju nezaposlenosti, ali nije dobio odgovor. U televizijskoj debati održanoj22. maj, LDK-u je dato tri minuta da upozna gledaoce sa svojom platformom, ali oni nisu pomenuli kako će se boriti protiv nezaposlenosti.

Samoopredeljenje

U svojoj platformi iz 2013, “Alternativno upravljanje”, Samoopredeljenje ističe značajnu ulogu za državu u modelu privrednog razvoja koji ima cilj smanjiti nezaposlenost i omogućiti bolju socijalnu dobrobit. Razgovarajući sa K2.0, bivši poslanik Samoopredeljenja, Faton Topali, objašnjava da se ovaj model, podeljen na sedam posebnih politika, bavi oblastima od rudarstva, politika nabavki, preko zdravstvene zaštite, do korupcije.

Zahvaljujući ovim politikama, poljoprivreda se smatra oblašću od nacionalnog prioriteta. Topali objašnjava da bi vlada koju formira Samoopredeljenje težila da poveća budžet za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja na 120 miliona evra, što je ogromno proširenje budžeta od 2017, kada je 48 miliona evra alocirano u te svrhe. Ova stranka smatra da bi šira upotreba bespovratnih sredstava ministarstva i revitalizacija sistema navodnjavanja ‘Ibar-Lepenac’ omogućili intenzivniju upotrebu poljoprivrednog zemljišta, omogućujući da se više radnih mesta otvori u ovom sektoru.

Pored osvežavanja poljoprivredne industrije, Samoopredeljenje govori i o raspuštanju Kosovske agencije za privatizaciju i osnivanju ‘suverenog fonda’ za Kosovo koji bi omogućio ulaganja u najveće kosovske javne kompanije, uključujući PTK, KEK i rudarsko-metalurški kombinat Trepča. Ovaj fond bi pružao podršku i preduzećima srednje veličine koje su preživele tri godine i koje imaju potencijal za širenje, te posledično — više radnih mesta.

Samoopredeljenje obećava da će generisati više radnih mesta u javnim poslovima preko pravila nabavki koja daju prednost lokalnim firmama kada se objavljuju vladini tenderi, kao i povećanje troškova na javne projekte.

Prema stavu Samoopredeljenja, upotreba sirovog materijala u ovoj državi je jedan od ključnih činilaca za unapređenje privrede i otvaranje novih radnih mesta, dok su sredstva iz suverenog fonda namenjena i rudarskoj industriji na Kosovu.

Alijansa za budućnost Kosova (AAK)

AAK je objavila da će se naći u koaliciji sa PDK-om i Nismom, dok će lider AAK-a, Ramuš Haradinaj, biti kandidat ove koalicije za premijera. Predstavnici AAK-a su potvrdili za K2.0 da će ova koalicija imati jedinstvenu platformu koja će inkorporisati elemente politike triju partija.

K2.0 je zatražio detalje o tome kako će ova stranka uticati na pristup koji će njihova platforma imati problemu nezaposlenosti, ali je dobio informaciju da AAK neće odgovarati na pitanja dok se platforma ne obelodani za javnost.

Međutim, moguće je izvući neke zaključke iz petnaestostraničnog programa AAK-a iz 2014, kada je ova stranka obećala da će drastično povećati lokalnu proizvodnju stvaranjem “pozitivnih ekonomskih uslova i institucionalnih okolnosti”. Ovaj program navodi da bi bruto domaći proizvod mogao biti povećan u vrednosti od 6 milijardi evra, dok bi se ova brojka udvostručila do 2020. — što je ekonomski bum za koji su obećali da će povećati zaposlenost i smanjiti stopu siromaštva sa 50 na 20 odsto.

Ova partija se nada i povećanju stranih investicija i direktnim “ekonomskim politikama u pogledu privrednih radnji”, iako precizni detalji o ovim politikama nisu izneti u jedinom paragrafu posvećenom ekonomskom razvoju u ovom programu.

Inicijativa za Kosovo (NISMA)

Nisma čini treći deo koalicije sa PDK-om i AAK-om. Potvrđeno je za K2.0 da će se ova koalicija voditi jedinstvenom platformom koja inkorporiše elemente ovih triju stranaka. K2.0 je stupilo u kontakt sa ovom strankom s namerom da sazna kako će ona pokušati da utiče na pristup platforme pri otvaranju novih radnih mesta, ali nije dobilo odgovor.

U stranačkom programu upravljanja iz 2014, Nisma je stalno isticala važnost otvaranja radnih mesta, izjavljujući da je pravo na posao neotuđivo i da niko ne može da živi dostojanstveno bez posla. Ova partija je otišla još dalje od toga, etiketirajući nezaposlenost kao “neizlečivu bolest” koja mora biti istrebljena.

Međutim, kada je reč o koracima ka izlečenju od bolesti, program samo navodi da “Nisma ima veliku želju da stimuliše individualizam kako bi oporavila ekonomiju”.

Fotografije: Majlinda Hoxha / K2.0