Godine 2018, 85,3% zaposlenih na Kosovu radilo je u uslužnom sektoru. Međutim, vladina trgovinska politika u prvom redu je fokusirana na robni sektor, od kojeg uslužni ostvaruje deset puta bolje rezultate u poslovanju. Vrijeme je da kosovska vlada preusmjeri fokus trgovinske politike kako bi pružila potporu uslužnom sektoru u zemlji i unaprijedila ga.

Završila sam diplomski studij javne uprave i trenutno se bavim trgovinskom politikom. Brojne osobe s kojima se susrećem ne shvataju šta “usluge” podrazumijevaju, te obično misle na administrativne usluge poput izdavanja  rodnih listova i pasoša.

Neki od primjera uslužnih djelatnosti su: brijačke i frizerske usluge, usluge pozivnih centara, savjetovanje, medicinske usluge, ugostiteljstvo i maloprodaja. Drugim riječima, usluge ne cirkuliraju privrednim tokovima nezavisno od njihovih korisnika/ca.

Postotak BDP-a koji se odnosi na robu i usluge, 2018. godina.

S druge strane, roba je jasno definirana i ima fizičke karakteristike; možete je posjedovati, dodirnuti i osjetiti čulima. Robu se može dopremati na različita mjesta u različito vrijeme, pri čemu se njihov karakter ne mijenja. Ne postoji konsenzus kada je riječ o definiciji usluga, no općenito ih karakteriziraju: neopipljivost, promjenjivost, potrošnost i neraščlanjivost.

Ekonomisti Bo Edvardson (Edvardsson) i Evert Gumeson (Gummesson) u svojoj knjizi “Menadžment u službi društva”, opisuju ih kao “stvari koje možete kupiti i prodati, ali koje vam ne mogu pasti na nogu.”

Prema kategorizaciji Svjetske trgovinske organizacije (STO), usluge su svrstane u dvanaest glavnih sektora: poslovne i profesionalne usluge; komunikacijske usluge; građevinske i srodne usluge; usluge distribucije; obrazovne usluge; energetske usluge; usluge zaštite okoliša; finansijske usluge; usluge zdravstvene i socijalne zaštite; turističke usluge; te usluge prijevoza. Svaki od ovih sektora obuhvata i pojedine podsektore, kojih je ukupno 120.

Mogućnost trgovine uslugama znatno se povećava već nekoliko godina unazad zahvaljujući međunarodnim trgovinskim regulativama i razvoju tehnologije. U prošlosti su kompanije upravljale vlastitim aktivnostima u pogledu pravnih poslova, računovodstva i slično. U današnje vrijeme pak, mnoga poduzeća eksternaliziraju te aktivnosti, pa i ona na Kosovu.

Uvoz i izvoz u robnom sektoru na Kosovu, 2018. godina.

Trgovina uslugama na Kosovu

U posljednjih deset godina, trgovina robom na Kosovu redovno bilježi negativan balans. Naime, 2018. godine je cjelokupna vrijednost izvezene robe iznosila 368 miliona eura, dok je vrijednost uvezene robe dostigla visinu od 3,34 milijarde eura. To znači da Kosovo pretežno uvozi robu — i samim time da je ne izvozi.

Međutim, uslugama se iste godine trgovalo u ukupnom iznosu od 2,26 milijardi eura; od toga je na izvoz otpadalo 1,5 milijardi eura, a na uvoz 705,8 miliona eura. Tako je uslužni sektor jedini sektor u kojem je poslovanje pozitivno. 

Pet djelatnosti koje su u 2018. godini bile najuspješnije u izvozu bile su usluge putovanja i druge poslovne usluge, uključujući informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), konzultantske usluge, građevinarstvo i transport. Vrijednost izvezenih putničkih usluga iznosila je 1,23 milijarde eura, čemu u prvom redu doprinose posjete kosovske dijaspore. Poslovna putovanja i druge turističke posjete čine samo mali postotak tog iznosa.

Sektor računarskih, informacijskih i telekomunikacijskih usluga najproduktivniji je, odnosno, najviše utječe na daljnji razvoj drugih sektora u oblasti trgovine uslugama. Navedeni sektor je prethodne godine vrijedio 55,8 miliona eura, što je povećanje u visini od 9,2 miliona eura u odnosu na 2017. godinu. S druge strane, cjelokupni izvoz građevinskih usluga 2018. godine iznosio je 23,1 milion eura.

Iako je vrijednost ukupnog izvoza u sektoru prijevoza zajedno s uslugama osiguranja, kao i penzijskim te finansijskim uslugama, bila 41,8 milion eura, u tim djelatnostima zabilježeno je negativno poslovanje. Da bi se stanje popravilo, potrebno je provesti detaljnu analizu ovih oblasti i sastati se upravo s uslugodavcima radi utvrđivanja prepreka; sve te korake mora poduzeti vlada.

Uloga usluga u ekonomskom rastu

U 2018. godini, cijeli uslužni sektor je pridonio proizvodnji dodane vrijednosti učestvujući u  cjelokupnom BDP-a Kosova sa 71,65%. U istom periodu su najveće grane unutar tog sektora bile maloprodaja i veleprodaja uz servis automobila, na koje je otpadalo 13,2% ukupnog BDP-a.

Druga najveća grana bila je javna uprava, koja predstavlja 12,9% BDP-a, dok je treća najveća grana uslužnog sektora građevinarstvo, čiji udio u BDP-u iznosi 7,8%. Još jedna važna kategorija u ovom sektoru jest poslovanje nekretninama, koje čini 7,56% BDP-a.

Ovi podaci pokazuju da iako uslužne djelatnosti ubrzano napreduju, Kosovo uglavnom proširuje niskoproduktivne usluge poput onih restoranskih i maloprodajnih. Umjesto toga, nužno je preusmjeriti pažnju na povećanje visokoproduktivnih segmenata uslužnog sektora kao što su istraživanje i razvoj, IKT te profesionalne usluge. Takvo nešto je moguće postići izradom kvalitetnije trgovinske politike orijentirane ka olakšavanju pristupa finansijskim uslugama kao što je, primjerice, Pejpal, čime bi bio omogućen intenzivniji transfer novca na Kosovo i sa Kosova.

Uvoz i izvoz u uslužnom sektoru na Kosovu, 2018. godina.

Trgovinska politika i pristup finansijama

Trgovina uslugama je vrlo kompleksno pitanje budući da ne postoji univerzalna politika prikladna svakom aspektu ovog sektora. Ova oblast mora definirati regulative u skladu s razvojnim, društvenim i kulturnim ciljevima, imajući u vidu to da se usluge vežu za različite zahtjeve. Tako, naprimjer, jedan poljoprivrednik/ca koji u svom vlasništvu posjeduje neko zemljište i opremu može podnijeti zahtjev za kredit u bilo kojoj komercijalnoj banci, koja će potom procijeniti dokumentaciju imovine ponuđene kao kolateral i na osnovu toga odobriti zajam.

Jednoj registriranoj konzultantskoj, inžinjerskoj ili softverskoj firmi za pružanje usluga može biti neophodan samo računar, pri čemu zaposlenici/e svoje dužnosti mogu obavljati i kod kuće. Mnoga uslužna poduzeća ne raspolažu imovinom koja može biti ponuđena kao kolateral, stoga bi vjerovatno trebalo ponuditi drugačije izvore finansiranja. Kosovska vlada mora početi razmišljati o trgovinskim politikama koje će pružiti oslonac uslužnom sektoru te olakšati poslovanje kompanijama iz tog sektora, i to prvenstveno tako što će novoosnovanim tvrtkama osigurati bolji pristup finansijskim sredstvima.

Naredni koraci

Uprkos činjenici da u globalu posluje pozitivno, uslužni sektor još uvijek ne ostvaruje rezultate koji odgovaraju njegovom potencijalu, dok trgovina uslugama u velikoj mjeri zavisi od dijaspore.

Drugi značajni faktori koji mogu pospješiti daljnji razvoj uslužnih djelatnosti i trgovine uslugama jesu olakšice za firme u ovom sektoru kada se radi o iznalaženju finansijskih sredstava kao i poboljšanja u pogledu prikupljanja podataka. Vlada bi trebala osmisliti plan pomoću kojeg bi se promoviralo izvoz usluga u ovom vrlo dinamičnom i nadasve važnom sektoru.

Kako bi ovaj sektor nastavio rasti i napredovati, a i kako bi usluge bile usmjerene na oblasti visoke produktivnosti, Kosovo hitno mora izvršiti analizu uslužnih djelatnosti i trgovine uslugama prema sektorima na državnom nivou. Vlasti bi trebale sastaviti državne i sektorske politike razvoja uslužnih aktivnosti, te ujedno identificirati strategije i regulative koje bi trebalo izraditi i provesti da bi doprinos uslužnog sektora trgovini i cjelokupnom napretku bio povećan.

Naslovna ilustracija: Arita (Arrita) Katona / K2.0.