U detalje | COVID-19

Šta znate o kovidu 19?

Piše - 05.08.2020

Najnovije informacije o virusu i kako da zaštitite sebe i druge.

Broj potvrđenih novozaraženih kovidom 19 na Kosovu i dalje oštro raste, dok se na dnevnom nivou registruje po nekoliko smrtnih slučajeva. Bez obzira na to u šta ubeđujemo sebe, virus je realnost i prosto neće uskoro nestati.

Isto tako nećemo moći zauvek da ostanemo zatvoreni kod kuće, bez fizičkog dodira sa spoljnim svetom. Od početka potpunog zatvaranja javnog života, svi smo morali da donesemo nove odluke i da stalno merimo rizik svakodnevnih aktivnosti koje obavljamo.

Problem je u tome što nam je, uz sve glasine koje kruže — onlajn, na društvenim mrežama i u našim lokalnim zajednicama — teško da razaznamo u šta da verujemo i kako da donosimo bolje odluke. Još smo zbunjeniji kada znamo da je kovid 19 i dalje sasvim nepoznat kao virus, što znači da se stalno otkrivaju novi elementi njegovog delovanja.

Listu simptoma kod zaraženih kovidom 19 potražite na kraju članka

Ipak, jedna važna stvar koja se nije promenila jeste da i dalje nema dostupnih lekova za prevenciju i lečenje kovida 19.

Najbolji način da zaštitimo sebe, naše voljene i zajednice jeste da preduzmemo mere protiv zaraze. Da bismo to efikasnije izveli, potrebne su nam prave informacije i aktuelni podaci o virusu.

Kako bismo vam pomogli s tim, pretražili smo novosti koje objavljuju naučnici i zdravstveni stručnjaci iz celog sveta.

Svi pričaju o maskama, ali da li da ih nosimo?

Naučnici i stručnjaci u oblasti medicine listom preporučuju maske kao važan korak ka prevenciji širenja kovida 19. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) naglašava da se nošenje maske posebno preporučuje u situacijama kada druge preventivne mere — kao što je držanje fizičkog rastojanja — nije moguće sprovesti u delo.

To je zato što se jedan od glavnih kanala za širenje kovida 19 upravo odnosi na kapljice iz disajnih puteva. One se mogu preneti na razne načine, čak i kada osoba nema simptome i ne zna da je zaražena.

Mislite da ste zaraženi kovidom 19?

Ako sumnjate da ste se zarazili kovidom 19, pozovite 038 200 80 800.
_

Ukoliko imate teške simptome, hitno potražite lekarsku pomoć. (Ako je moguće, pozovite unapred doktora ili nadležnu zdravstvenu ustanovu, to jest pre nego što tamo odete.)
_

Ako imate blage simptome i ako ste inače zdravi, onda verovatno možete kod kuće da se izborite sa simptomima. Treba u što većoj meri da se podvrgnete strogoj samoizolaciji, da se odvojite od drugih ljudi u domaćinstvu i da pratite svoje simptome.

Na primer, kada zaražena osoba kihne ili kašlje, ali i kada govori ili peva — ove radnje mogu da lansiraju respiratorne kapljice u vazduh, što zatim može druge da zarazi preko nosa, usta ili očiju.

Ove kapljice mogu da slete na predmete i zaraze druge koji dodirnu zaraženu površinu čak i pre nego što pipnu nos, usta ili oči.

Maske, kada se pravilno nose preko nosa i usta, mogu da posluže kao prepreka prenošenju respiratornih kapljica sa osobe na osobu, bilo neposredno ili preko površina/predmeta. Na Kosovu, kao i u nekim drugim zemljama, nošenje maske je obavezno po izlasku iz stana/kuće.

Ali ja sam mlad i zdrav, pa mogu da rizikujem

Sijaset je razloga zbog kojih vam se savetuje da nosite masku, a samo jedan od njih jeste taj da ćete tako zaštititi sebe. Prvo ćemo se pozabaviti tim argumentom.

Iako se dosad pokazalo da kovid 19 u većoj meri može da prouzrokuje ozbiljne komplikacije ili smrtni ishod kod starijih osoba i onih sa određenim zdravstvenim problemima (kao što su bolesti pluća i srca, dijabetes ili stanja koja utiču na imunitet), virus je ipak opasan i po omladinu. Mlade osobe (plus deca) koje nemaju druge ozbiljne zdravstvene probleme, mogu ipak teško da se razbole — i da preminu — nakon što se zaraze virusom.

Generalno govoreći, većina osoba testiranih pozitivno na kovid 19 oseća blage ili umerene simptome i može da se oporavi uz odgovarajuću negu. Međutim, ostalima su neophodni hospitalizacija i lečenje u vidu terapije kiseonikom i respiratora u kritičnim slučajevima.

Nošenje maske može da znači da ste do 65% zaštićeniji od virusa nego kada je uopšte ne nosite.

Kao što svi znamo, na Kosovu je ograničen broj bolničkih kreveta, medicinskog osoblja i respiratora, što će reći da, ukoliko koronavirus nastavi da se širi brzim tempom, postoji realan rizik od zatrpavanja slabašnog kosovskog zdravstva.

Povrh toga, i dalje se dosta toga ne zna o kovidu 19, pa tako lekari i naučnici još ne mogu da govore o dugoročnim zdravstvenim implikacijama za osobe koje su se već zarazile ovim virusom. Rastući broj istraživanja i anegdotalni izveštaji sugerišu da neki pacijenti sa blagim simptomima kovida 19 (i oni bez ikakvih simptoma) mogu da dožive kasnije komplikacije — kao što su krvni ugrušci i moždani udar. Pojavili su se i izveštaji o “dugotrajnim” bolesnicima, kod kojih je virus istrajavao mesecima.

Studije su pokazale da — kada se nosi pravilno — maska može da znači da ste do 65% zaštićeniji od virusa nego kada je uopšte ne nosite.

I dalje sam spreman da rizikujem. Tako sam odlučio.

Ako još niste uvereni da treba da se zaštitite, glavni argument za nošenje maske jeste da će vam one pomoći da spasite ljude oko sebe.

Većina maski je učinkovitija u sprečavanju širenja virusa sa zaražene osobe na zdravog čoveka.

Čak iako ste među onima koji nemaju tešku kliničku sliku, pravilnim nošenjem maske sprečavate da se virus nesvesno prenese na druge. Dakle, nije stvar samo u vašem zdravlju, već i u tome da vodite računa o svima oko sebe.

Ali to se ne odnosi na mene. Ja nemam kovid 19 — super se osećam.

Ne možete da znate da li ste zaraženi kovidom 19 na osnovu onog što osećate.

Moguće je da budete zaraženi virusom, a da nemate nikakve simptome — ova pojava je nazvana asimptomatskom i u toj situaciji se nalazi manji deo zaraženih. Studije sugerišu da će pre mlade osobe, među njima i deca, da budu asimptomatične, nego stariji ljudi.

Što je još važnije, i osobe bez simptoma mogu da prenose virus.

Možete da budete zaraženi virusom, ali da i dalje nemate simptome — to je poznato i kao presimptomatična pojava. U proseku, osobe zaražene kovidom 19 počinju da pokazuju simptome 5-6 dana nakon što obole. Međutim, inkubacioni period između stadijuma zaražavanja i prvih simptoma može da potraje do 14 dana.

Ne možete da znate da li ste zaraženi ili niste. Zato biste nošenjem maske mogli nekome da spasite život.

Na osnovu dostupnih podataka, iz SZO-a poručuju da su osobe sa kovidom 19 najzaraznije otprilike onda kada dobiju prve simptome — uključujući par dana pre prvih simptoma. Možda već sada širite virus, ali nemate pojma da to radite.

Ako ste već zaraženi kovidom 19, i dalje možete da zarazite druge, čak iako više ne osećate da ste bolesni. Još se ne zna tačno koliko dugo su zarazni oni koji su kovid 19 prvobitno preležali, jer to zavisi od nekoliko činilaca. Iz SZO-a savetuju da zaražene osobe ostanu u izolaciji minimum 10 dana nakon pojavljivanjja prvih simptoma, plus tri dodatna dana nakon što simptomi prestanu.

Ukratko, ne možete da znate da li ste zaraženi ili niste. Zato biste nošenjem maske mogli nekome da spasite život.

Dobro, da li onda mogu da nosim masku i da se ponašam normalno?

Ne možete.

Nošenje maske u prisustvu drugih ljudi samo je jedan element mozaika. Ograničavanje prenošenja virusa jeste od velike pomoći, ali to mora da bude u pratnji drugih mera predostrožnosti. Iako se konkretne zvanične mere u vezi sa kontrolom virusa povremeno menjaju, postoje mnoge stvari koje svi pojedinačno možemo da uradimo da bismo u što većoj meri zaštitili sebe i druge.

Bitan korak u tom smeru jeste izbegavanje grupnih okupljanja i gužvi. Zato je u mnogim zemljama, gde je stepen prenosivosti virusa visok, zabranjeno kretanje u grupama (među tim državama je i Kosovo, gde je trenutno zabranjeno kretanje u grupama većim od pet osoba).

Naučni podaci sugerišu da je daleko verovatnije da se virus prenese u zatvorenim prostorijama, nego napolju.

Važno je držati i fizičko rastojanje od drugih ljudi — posebno od obolelih. Istraživanja su pokazala da, ukoliko se nalazite makar na jednometarskoj udaljenosti od zaraženog kovidom 19, postoji daleko manja šansa da će vas ta osoba zaraziti (ili da vi nju zarazite); ako se nalazi na odstojanju od dva metra, dodatno se i znatno umanjuje mogućnost zaražavanja. Na Kosovu je trenutno propisano rastojanje od minimum dva metra.

Održavanje stroge lične higijene takođe je od presudnog značaja. To znači da treba da često i detaljno perete ruke (makar 20-30 sekundi po pranju), da koristite sunđere za pranje ruku na bazi alkohola onda kada ruke nisu vidno prljave, ili pak sapun i vodu.

Trebalo bi i da savijenim laktom ili papirnom maramicom pokrijete nos i usta kada kašljete ili kijete. Nakon toga, odložite maramicu ili očistite ruke.

Takođe se treba suzdržati od diranja usta, nosa i očiju — to su ulazne tačke preko kojih se možete zaraziti virusom.

Zašto je kafićima i barovima omogućeno da poslužuju samo na otvorenom prostoru? Koja je razlika između boravka unutra i spolja?

Naučni podaci sugerišu da je daleko verovatnije da se virus prenese u zatvorenim prostorijama, nego napolju. To se umnogome odnosi na protok vazduha.

Sećate se da se virus uglavnom širi posredstvom respiratornih kapljica? Dok boravite vani, tamo je protok vazduha mnogo veći (čak i danima kada nema vetra), nego kada ste u zatvorenom prostoru. To znači da se respiratorne kapljice napolju mogu mnogo nesmetanije raspršiti.

Dok ste unutra, tu je obično zastupljen nedovoljni protok vazduha da bi se kapljice raspršile, što će reći da se zadržavaju duže i u većim koncentracijama. To ne znači samo da postoji veća šansa da u zatvorenom prostoru stupite u kontakt sa zaraženim kapljicama, nego i da je veća prilika da će vas inficirati određena količina kapljica s kojom dođete u dodir.

To nije zanemarljivo, jer količina virusa koja se prenosi sa jedne osobe na drugu ima uticaja na to da li će se infekcija preneti: Što je veća koncentracija virusa koju neko primi, to je veća verovatnoća da će se zaraziti.

Ima i sve više dokaza za to da bi virus mogao da se širi i u određenim uslovima preko sitnih čestica koje se zovu aerosoli. Ove čestice se šire kada ljudi pričaju ili izdahnu vazduh, ali su mnogo manje i lakše od respiratornih kapljica, pa tako mogu mnogo duže da se zadrže u vazduhu (do nekoliko sati) i da putuju dalje. SZO tvrdi da se prenošenje virusa putem aerosola ne može isključiti u “gužvama, zatvorenim ili slabo provetrenim prostorijama”.

Iako se rizik od prenošenja virusa smanjuje dok ste napolju, on ne nestaje, pa bi tako trebalo preduzeti druge preventivne mere.

Ali čuo sam da sunce ubija kovid 19, zar ne?

Ne. Trenutno nema dokaza za to da sunčeva svetlost ubija kovid 19.

Međutim, dokazi ukazuju na to da je prenošenje virusa daleko manje verovatno napolju nego unutra, a zbog gorepobrojanih razloga.

Ipak ne mogu da izbegnem da sa drugima boravim u zatvorenom prostoru.

Ako morate da boravite u zatvorenim prostorijama sa drugim ljudima, i dalje možete da preduzmete neke korake za smanjenje rizika od zaraze, kao što su neke mere koje smo već napomenuli ranije u tekstu (držanje fizičkog rastojanja, izbegavanje gužvi, nošenje maske i održavanje stroge higijene).

Trebalo bi da se pobrinete i za to da je prostor u kom se nalazite dobro provetren tako što ćete ostaviti prozore ili vrata otvorenim, a da bi se održao protok vazduha.

Klima uređaji nisu nužno od pomoći, jer pod nekim uslovima mogu da povećaju rizik od širenja virusa. To je zato što, u zavisnosti od raznih činilaca — kao što su tip klima uređaja, podešavanja i zapremina vazduha koju uvlači — erkondišn ponekad može da reciklira jedan te isti vazduh, u šta spadaju i zaražene kapljice.

Količina vremena koju provodite u blizini drugih takođe može da poveća ili smanji rizik od zaražavanja. Ako provodite određeno vreme u zatvorenom prostoru sa drugima, trebalo bi da taj period skratite što je više moguće.

Dakle, virus može da se prenese dodirom zaraženih površina i posledičnim diranjem usta, nosa ili očiju — koliko dugo virus može da preživi na površinama?

Virus može u različitim vremenskim periodima da preživi na površinama, na šta bi mogli da utiču uslovi kao što su temperatura, vlažnost vazduha, i tako dalje.

Studije su pokazale da virus kovid 19 može da preživi do 72 sata na plastici i nerđajućem čeliku, manje od četiri časa na bakru i kraće od 24 sata na kartonu.

Virus možete ubiti tako što ćete površine čistiti uobičajenim dezinfekcionim sredstvima dostupnim u domaćinstvu.

Leto je i ide mi se na bazen. Da li virus može tamo da se širi?

Plivanje u dobro održavanom i pravilno hlorovanom bazenu zasad se smatra bezbednim, sve dok držite fizičko rastojanje od drugih ljudi.

Međutim, na bazenima je često gužva, pa se preporučuje da se držite podalje od mesta sa visokom koncentracijom ljudi. Na Kosovu je trenutno zabranjen odlazak na bazene na otvorenom.

Da li je moguće dobiti sezonski grip i kovid 19 u isto vreme? 

Jeste. Postoje izveštaji o ljudima koji su se istovremeno zarazili kovidom 19 i sezonskim gripom. Međutim, ovo nije česta pojava.

Da li mogu dvaput da se zarazim kovidom 19?

To se još ne zna.

Bilo je nekih izveštaja o pacijentima koji su se oporavili od kovida 19, ali su se kasnije ponovo zarazili istoimenim virusom. Međutim, većina naučnika sada smatra da se to više odnosi na testiranje, jer je pojedincima rečeno da su se oporavili od virusa, iako su, u stvari, i dalje bili zaraženi.

Ipak, SZO naglašava da je i dalje prerano da znamo da li ljudi koji su preležali kovid 19 mogu da postanu imuni na njega, kao i koliko bi ova imunost mogla da potraje. Jedna studija sugeriše da bi antitela — važan element telesne imunološke reakcije — protiv ovog virusa mogla da potraju tek nekoliko meseci, što će reći da se tako povećava šansa od toga da se osoba zarazi više od jedanput.

Možda postoje i razlike u raznim stepenima imunosti, a na osnovu toga koliko se osoba teško razbolela.

Naučnici i stručnjaci iz zdravstvenog sektora pomno će u narednim mesecima pratiti ova dešavanja.

Pušač sam — da li sam zato bezbedniji?

Objavljene su brojne studije na temu korelacije između konzumiranja cigara i efekata kovida 19. Međutim, retko koja od ovih studija je zasad recenzirana (što znači da većina istraživanja nije postala predmet ispitivanja drugih stručnjaka koji bi ocenili da li ove studije zadovoljavaju odgovarajuće standarde).

Ograničen i trenutno dostupan skup dokaza sugeriše da je pušenje povezano sa težim oblicima bolesti i smrtnim ishodom kod pacijenata hospitalizovanih zbog kovida 19.

Kada će se moj život vratiti u ‘normalu’?

To je pitanje od milion dolara. Na njega još niko nema odgovor.

Možemo sa određenom sigurnošću da pretpostavimo da se nikada nećemo vratiti u svet onakav kakav je bio pre kovida 19. Reč je o svetski rasprostranjenom fenomenu koji utiče na skoro sve oblasti naših života, od visoke politike, privrede, preko individualnih međuljudskih odnosa, do ličnih stavova i mentalnog zdravlja.

Što se tiče dogledne budućnosti, moraćemo da naučimo kako da vodimo bezbedan život u prisustvu virusa.

Pojedini vodeći naučnici i zdravstveni stručnjaci upozorili su da nećemo moći da jednostavno sasvim istrebimo virus.

Zato moramo da se radujemo vremenu u kom ćemo umeti da na bezbednijoj udaljenosti živimo sa virusom, nego što je to sada slučaj, jer ne treba da razmišljamo o tome da ćemo ga se sasvim otarasiti. Za to će nam trebati značajniji medicinski poduhvati u smislu efikasnog lečenja kovida 19, a moraćemo i da pronađemo način da ojačamo imunitet; na primer, uz pomoć učinkovitih vakcina.

Kada ćemo dobiti vakcinu? 

Neke procene navode da bismo “početkom 2021.” ili čak krajem ove godine mogli da očekujemo da neka vakcina bude odobrena za upotrebu, iako i dalje ima mnogo činilaca koji bi mogli da utiču na to.

Napravljen je veliki iskorak kada je u pitanju potraga za bezbednom vakcinom, dok određene naznake ukazuju na to da bi ona mogla da se napravi u rekordnom roku. Međutim, reč je o procesu koji obično traje godinama; da bismo dobili vakcinu koja je zaista bezbedna i efikasna, postoje određeni koraci koji prosto ne mogu još više da se ubrzaju.

U svetu se trenutno sprovodi više od 150 registrovanih ispitivanja vakcina, a koja se nalaze na različitim razvojnim nivoima, dok su neka ispitivanja pokazala obećavajuće prevremene rezultate.

Čim se učinkovite vakcine odobre, one zatim treba da budu proizvedene i raspodeljene brojnom stanovništvu, što znači da neće istovremeno biti dostupne na svim mestima. Takođe je nejasno u kojoj će meri vakcine biti efikasne, imajući u vidu da se razlikuju po stepenu zaštite koju pružaju, kao i po tome koliko se dugo njihovo dejstvo zadržava u organizmu.

Na kraju krajeva, što se tiče dogledne budućnosti, moraćemo da naučimo kako da vodimo bezbedan život u prisustvu virusa.

To će reći da moramo da prilagodimo sopstveno ponašanje, kao i da redovno usvajamo najnovije podatke i informišemo se o riziku od zaraze; sve to da bismo donosili kvalitetne odluke koje će nam pomoći da sačuvamo sebe i druge.

Simptomi kovida 19:

Najčešći simptomi:
- groznica
- suvi kašalj
- umor

Ređi simptomi:
- bolovi
- upaljeno grlo
- proliv
- konjuktivitis
- glavobolja
- gubitak čula ukusa i mirisa
- osip na koži ili promena boje prstiju na rukama ili nogama

Teški simptomi (odmah potražite lekarsku pomoć):
- otežano i plitko disanje
- bol i pritisak u grudima
- gubitak sposobnosti govora ili pokreta

Na sledećem linku možete da popunite samoevaluacioni upitnik sa simptomima koje imate:
https://kosova.health/sr

[Izvor: SZO]

K

Ilustracije: Arita (Arrita) Katona / K2.0.

Članak je napisan u sklopu projekta “Human Rightivism”  koji, preko svog programa “Human Rightivism”, finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA). Stavovi autora izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (SIDA).