Rodna neravnopravnost u ekonomskim strukturama zemlje i dalje je nepopustljivo visoka, pri čemu samo 14,4 posto  žena učestvuje na tržištu rada. Žene na Kosovu suočavaju se s najnižom stopom zaposlenosti u Evropi, a što je još šokantnije, samo 21,5 posto njih je aktivnim dijelom radne snage, što znači da većina žena ni ne traži posao.

Međutim, niz istraživanja i izvještaja pokazuje da značajan broj osoba još uvijek nije unijet u zvanične statistike te da je zaposlen u neformalnom sektoru. Iako je teško doći do preciznih podataka, žene — koje rade kao krojačice, čistačice u domaćinstvima, frizerke ili sezonske radnice na farmama — čine gro radne snage u neformalnom sektoru. Kako ni ne potpisuju ugovor o radu, većina neformalnih radnika/ca ima nisku platu, a uz to ne dobija ni socijalne povlastice.

Tradicionalna poimanja i uvjerenja što se tiče profesija koje su adekvatne za žene i muškarce i dalje vrlo konkretno utječu na mogućnosti zapošljavanja žena. Npr, žene na Kosovu su i danas prezastupljene u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, dok je pak energetski još uvijek pretežno muška oblast.

Veća zastupljenost žena bilježi se u politici, gdje se broj zastupnica u Skupštini Kosova povećava sa svakim izborima. Pored toga, iz nove vlade — koja je uspostavljena nakon izbora održanih 14. februara — podvukli su da je njihov cilj jednaka zastupljenost žena u institucijama. Vladina inicijativa je potvrđena odlukom o ravnopravnom učešću žena u upravama javnih tijela, čija se provedba počela realizovati u proteklim mjesecima.

Nezaposlenost žena i eksploatacija zaposlenih žena usporava nas na putu ka ravnopravnosti i društvenoj pravdi. Zato ćemo u novoj diskusiji u okviru programa Lokomotiva 2.0 — koja će biti održana 26. augusta u Hubu 2.0 (prostorije Kosova 2.0), i to s početkom u 17.30 sati — postaviti sljedeća pitanja:

Koji faktori su pridonijeli dugoj stagnaciji rasta zaposlenosti žena? Kako diskriminacija na poslu utječe na javni i privatni život žena? U kojoj mjeri tradicionalna percepcija nekih struka ima posljedice na dinamiku tržišta rada?

Razgovor će započeti naše gošće:

• Luljeta Demolli, izvršna direktorica Kosovskog centra za rodne studije.
• Saxhide Mustafa, zamjenica direktora Instituta Riinvest.

U toku programa će biti omogućen prijevod na engleski i srpski jezik.

Sponzor događaja je Fond princa Klausa.