U detalje | Izbori

Izbori sa izlaznošću od 3%

Piše - 28.04.2023

Održani lokalni izbori u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova.

Kako su mještani_ke Sjeverne Mitrovice hvatali pokoju zraku sunca u kafićima pored spomenika knezu Lazaru, tako su improvizovana birališta bila prepuštena novinarskim ekipama i osoblju Centralne izborne komisije (CIK).

Nedjelja, 23. april, bila je izborni dan na sjeveru Kosova. Međutim, od 45.095 osoba koliko ih je imalo pravo glasa u tamošnjim opštinama sa srpskom većinom — Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić — glasalo je samo njih 1.532. Interesovanje za glasanje bilo je slabo.

Moguće je da razlog između ostalog leži u logističkim poteškoćama, tj. u tome što su glasačka mjesta radi bezbjednosti neobično, neuobičajeno i naizgled proizvoljno raspoređena. Jedan dio onih koji i jesu izašli na izbore jedva je pronašao malobrojna birališta.

Taksista Hetem Peci čekao je mušterije nedaleko od Bošnjačke Mahale. On živi na sjeveru grada, gdje je stanovništvo većinski srpsko — gro Albanaca_ki živi u južnom dijelu. Svojom starom jettom uz krivudave ulice nas je povezao ka Mikronaselju.

I dalje nije glasao.

“Sad ćemo mi gore pa ću i ja probati da glasam”, kaže Peci, koji često vozi novinare_ke. Duž puta koji vodi ka Osnovnoj školi “Aziz Sylejmani”, albanskoj školi u sjevernom dijelu grada, još uvijek se naziru ostaci spaljenih kuća. “Ovo je albanska kuća. I ovo je isto”, pokazuje nam Peci. “Ovo je kuća načelnika Južne Mitrovice, Bedrija Hamze”, kaže Peci dok prolazimo pored još jedne.

Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

U školi je bilo još glasača_ica. Pronašavši svoje glasačko mjesto, Peci je ispunio građansku dužnost.

Glasali su Albanci_ke — dio njih živi u okolnim naseljima, a ostatak u južnom dijelu grada. U školi su bili prisutni i Srbi_kinje, ali samo u svojstvu posmatrača. Srpska lista, politička stranka registrovana na Kosovu koja uživa podršku Beograda, na vlasti je u gorepobrojanim opštinama od 2013. godine. Na proteklim izborima nije učestvovala, stoga su i kandidati_kinje bili mahom albanske nacionalnosti — tako se na kandidatskoj listi za Sjevernu Mitrovicu našao samo jedan Srbin.

Među albanskim stanovništvom koje je bilo na licu mjesta potiho se pričalo da je bilo osoba srpske nacionalnosti koje su pratile koji Srbi_kinje će izaći na glasanje. Izgleda da je to bio slučaj i na drugim biralištima.

Kancelarije Srpske liste bile su mirne. Niko — bar naoko — nije ulazio niti izlazio.

Slab legitimitet načelnika

CIK je vrlo brzo objavio rezultate izbora održanih 23. aprila, a s obzirom na to da nije bilo mnogo glasačkih listića koje je valjalo prebrojati. Najveći broj glasova dobile su albanske stranke.

Rezultatet e zgjedhjeve

Prema podacima CIK-a objavljenim 25. aprila kandidat Vetëvendosjea (VV), Erden Atiq, osvojio je najveći broj glasova u trci za funkciju načelnika Sjeverne Mitrovice — 553 (66,9%). Taulant Kelmendi iz Demokratske stranke Kosova (PDK) dobio je 193 glasa (23,4%), a Betim Osmani iz Građanske inicijative Mitrovica 80 (9,7%).

Najviše glasova u Zvečanu osvojio je Ilir Peci, i to 114 (59%), dok je Fetah Peci iz VV-a dobio 72 glasa (37,3%). Slađana Pantović, jedini nezavisni kandidat iz srpske zajednice, upisala je sedam glasova (3,6%).

U Zubinom Potoku pobijedio je Izmir Zeqiri iz PDK, koji je osvojio 197 glasova (52,2%). Njegov protivkandidat Flatron Hasan iz VV-a dobio je 180 glasova (47,7%).

Lulzim Hetem iz VV-a postao je načelnik Leposavića sa 100 osvojenih glasova (73,5%). Albulena Behluli-Hetemi iz redova PDK imala je 34 glasa (25%), a kandidat Partije kosovskih Srba, Aleksandar Jablanović, dva (1,5%). Potonji je povukao kandidaturu prije samog održavanja izbora.

Čelništvo Srpske liste Srbima_kinjama sa Kosova se zahvalilo na niskoj izlaznosti.

“U ime Srpske liste i svoje lično ime želim da kažem veliko hvala mojim sunarodnicima iz Leposavića, Zvečana, Kosovske Mitrovice i Zubinog Potoka na ko zna koji put dokazanom patriotizmu, dostojanstvu, časti i jedinstvu. Onima koji misle da sa jedan ili dva odsto glasova mogu da vode opštine na severu, imam da poručim da im srpski narod to nikada neće dozvoliti”, izjavio je Milan Radoičić, potpredsjednik stranke koga je SAD uvrstio na crnu listu.

Radoičić je na dan uoči izbora pozvao Srbe_kinje da ne glasaju.

Premijer Albin Kurti slab odziv pripisao je “atmosferi zastrašivanja i ucjene”, dodavši da su bojkot izazvale “prijetnje zvaničnog Beograda”.

Kako navodi politički analitičar Agon Maliqi, pobjednik proteklih izbora moglo je biti Kosovo da su na njima učestvovali i Srbi_kinje. Međutim, pošto je odziv bio slab, izabrana predstavništva imaju “slab legitimitet”.

“Kosovo je [organizovalo izborni proces] u okvirima svojih prava, a glavna prepreka bio je Beograd”, objašnjava Maliqi. “Aktuelno stanje nam pokazuje koliko je neophodno postići dogovor o normalizaciji odnosa — barem kako Vučić više ne bi imao izgovor za sabotažu sjevera.”

Bojkotu izbora od strane Srpske liste prethodila je cijela saga koja traje od novembra 2022, kada su načelnici sjevernih opština podnijeli ostavke.

Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Ostavke su date u sklopu masovnog izlaska Srba_kinja iz kosovskih institucija. Bio je to znak protesta zbog hapšenja Nenada Đurića, direktora policije na sjevernom Kosovu koji je odbio da sprovede skorašnju odluku kosovskih vlasti u vezi sa registarskim tablicama.

Početkom decembra, nakon što je predsjednica Vjosa Osmani izbore za načelnike četiri opštine na sjeveru raspisala za 18. decembar, napadnute su lokalne prostorije CIK-a. Zbog hapšenja osumnjičenog za napad postavljene su barikade koje su uklonjene tek tri sedmice kasnije. Osmani je 10. decembra odgodila izbore za 23. april 2023.

Kosovo i Srbija su 18. marta u Ohridu dogovorili normalizaciju odnosa u okviru evropskog plana. Jedan dio javnosti je u tome vidio priliku da se dvije države izvuku iz pat-pozicije.

Iz Srbije i Srpske liste ponovo su zahtijevali da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom, što je glavna tema tekućih pregovora Kosova i Srbije.

Međutim, izgledno je da će bojkot izbora od strane Srpske liste vjerovatno dovesti do nove političke blokade.

Kako navodi Maliqi, bojkot izbora je politička strategija koja ima za cilj da poboljša poziciju Srbije u pregovorima i to konkretno na planu formiranja Zajednice.

“Osim njegove sve agresivnije retorike, u okviru koje negira validnost briselskog i ohridskog sporazuma i bojkot izbora ukazuje na to da se srpski predsjednik boji da gubi monopol na Kosovu, a zbog pritisaka Zapada. Sad pokušava da ga povrati prijetnjama”, kaže Maliqi te dodaje da upravo to što srpski birači_ce većinom nisu glasali podcrtava neophodnost normalizovanja odnosa.

Branislav Krstić, novinar iz Sjeverne Mitrovice, smatra da su Vlada Kosova i međunarodna zajednica propustile sjajnu priliku da skrešu moć koju Srpska lista uživa među Srbima_kinjama na Kosovu. Prema Krstićevim riječima, potonja bi vjerovatno izgubila da su opozicione stranke, pa čak i nezavisni srpski aktivisti_ce sa sjevera, pozvani da učestvuju u izbornom procesu.

“Nažalost, vlast u Prištini nije adekvatno reagovala u momentu kada je Srpska lista izgubila povjerenje građana_ki”, kaže Krstić. “Vlada je postavila uslove po principu ‘uzmi ili ostavi”, što je samo ujedinilo Srbe_kinje, tako da su od izbora odustali i oni koji su već godinama protiv Srpske liste i politike Vučićevog kabineta.”

Krstić smatra da je bojkot izbora uslovljen instrukcijama koje je Srpska lista dobila od Beograda direktno. Pored toga, kosovskim Srbima_kinjama rečeno je da ignorišu “eventualne provokacije sa albanske strane”.

Prema Krstićevim riječima, ovi izbori su iznjedrili jedinstvo srpskog stanovništva na sjeveru Kosova, a što je Vučić odavno priželjkivao. Krstić smatra da — mimo toga što želi da Srpska lista ima punu podršku srpskog stanovništva — Vučić zahtijeva osnivanje Zajednice jer bi to utrlo put za priznanje Kosova od strane Srbije.

“Zajednica za Srbe, nezavisna država za Albance — više od 80% srpskog stanovništva je svjesno da će to biti epilog”, kaže Krstić te kroz smijeh dodaje da je “Zajednica srce Srbije” (aludirajući na srpski nacionalistički slogan “Kosovo je srce Srbije”).

Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Šta sad?

Iz CIK-a još nije javljeno kada će rezultati biti potvrđeni. Čim budu potvrđeni, novoizabrani načelnici će započeti sa radom u prostorijama svojih opština — u kojima se trenutno vijori zastava Srbije. Polaganje zakletve u roku od 30 dana po objavi konačnih rezultata, a zatim i vršenje vlasti na području opština gdje je jedva 3% biračkog tijela izašlo na izbore neće biti lak zadatak.

Radoičić je izjavio da srpski narod nikada neće dozvoliti uspostavu takve vlasti.

Kako navodi Maliqi, čak i ako sve prođe kako treba te novoizabrani načelnici započnu sa radom, oni nikada neće imati stvarnu vlast nad lokalnim stanovništvom. Krstić također prognozira da predstoji period opšteg građanskog neposluha.

“Vrijeme će pokazati sa kakvim izazovima će načelnici morati da se uhvate ukoštac na planu bezbjednosti”, ističe Krstić. Pribojava se da će doći do revitalizacije srpskih paralelnih institucija na sjeveru.

Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Pojedine brine kako će se sve ovo odraziti na širu bezbjednosnu situaciju.

“Postoji veliki rizik da će stanje eskalirati ukoliko se dijalog u Briselu ne pomakne sa mrtve tačke. Od toka dijaloga u konačnici zavisi sudbina sjevera, ali bitan faktor je i međunarodna zajednica kao garanta bezbjednosti”, ističe Maliqi.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, u duhu svih ovih rasprava naveo je da će novoizabrani načelnici svakako početi da izvršavaju svoje nadležnosti te da ih u tome niko neće moći zaustaviti, odgovorivši na Radoičićeve prijetnje napomenom da će — ako bude zatrebalo — u ispomoć načelnicima biti poslata i policija.

“Čim rezultati budu potvrđeni, oni će biti legitimni rukovodioci opština te će sigurno započeti sa radom na svojim radnim mjestima. Vodiće opštine u kojima su izabrani i, naravno, u tome će nekad biti uspješni, a nekad baš i ne, ali to je slučaj i u svim ostalim dijelovima zemlje. Ne znam zašto je to toliko kontroverzno”, pojasnio je Sveçla.

Iako se kosovske vlasti ponašaju kao da će novoizabrani načelnici vršiti svoje dužnosti sasvim normalno, iz EU ne smatraju da je iznađeno dugoročno rješenje.

Glasnogovornik EU Peter Stano izjavio je da je jedini put ka razrješenju problema povratak Srba_kinja u institucije Kosova uz uspostavu Zajednice.

“Protekli izbori nisu donijeli dugoročno rješenje u četiri opštine u kojima su održani. Trajni povratak Srba_kinja u institucije uz uspostavu Zajednice prijeko je potreban koliko i ozbiljan dijalog između vlasti Kosova i Srba_kinja na sjeveru”, tvitao je Stano.

Nada u to da će dvije vlade pronaći soluciju nakratko se ugasila nakon sastanka koji su Kurti i Vučić uz posredstvo EU održali 2. maja — od tada se u stavovima razilaze više nego ikad.  

 

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.