Perspektive | Kultura

Mimo komunizma i liberalizma

Piše - 09.02.2022

Pojam slobode u albanskom društvu.

Knjiga Lee Ypi pod naslovom ÔÇťSlobodni: Sazrijevanje na kraju historijeÔÇŁ pokrenula je ┼żestoke rasprave u Albaniji. Naime, autorica u svom novom djelu govori o prirodi slobode kroz vlastita iskustva s kraja ere komunizma odnosno po─Źetka ere liberalizma u Albaniji. Burne reakcije izazvao je njen odnosa prema albanskom do┼żivljaju komunizma i kritike propasti liberalizma u Albaniji.

Pored toga ┼íto propituje pojam slobode unutar komunizma i liberalizma, Ypina knjiga ÔÇö koja je u prijevodu na albanski jezik objavljena u novembru 2021. godine ÔÇö bavi se identitetom i moralnim odgovornostima individue u dru┼ítvu. Debata koja je uslijedila u Albaniji bila je pro┼żeta postkomunisti─Źkom traumom, ┼íto je posljedica dru┼ítvenih podjela iz perioda komunizma koja se povremeno intenzivira kada politi─Źke stranke instrumentalizuju tu polarizaciju.

Usljed svega navedenog, gro polemike koja se vodila o knjizi bilo je usko skoncentrisano na odlu─Źivanje o tome je li komunizam pozitivno ili negativno djelovao na albansko dru┼ítvo. Debata je razotkrila nemogu─çnost potonjeg da 30 godina nakon pada komunisti─Źkog re┼żima otvoreno raspravlja o svojoj pro┼ílosti te da promi┼ílja o tome kako razdoblje komunizma i dalje utje─Źe na dru┼ítvene odnose, politiku zemlje te savremena razmi┼íljanja o slobodi.

Zabava u diktatorovoj vili

Naj┼żustrija etapa diskusija o knjizi i njenoj autorici zapo─Źela je nakon promocije odr┼żane u novembru 2021. godine u Tirani, i to u vili gdje je nekada ┼żivio Enver Hoxha. Tok rasprava je bio naro─Źito ┼żustar zato ┼íto su doga─Ĺaju prisustvovali dr┼żavni premijer Edi Rama i gradona─Źelnik Erion Veliaj, kao i drugi ─Źlanovi_ce socijalisti─Źke vlade. Njihovo prisustvo zasmetalo je ne samo onima koji su kriti─Źki nastrojeni prema vlastima, ve─ç i onima kojima se knjiga ina─Źe mo┼żda i dopala. Primiv┼íi navedene zvani─Źnike_ce u okviru promocije, Ypi se na┼íla pod optu┼żbom da je pre┼íutno dala podr┼íku korupciji u rukovodstvu dr┼żave.

Iako je u vi┼íe navrata isticala kako ne smatra da ijedna politi─Źka stranka u Albaniji zastupa lijevu ideologiju te kako nema osje─çaj da je tzv. ljevica u zemlji predstavlja, to nije moglo razbiti sumnje Ypinih kriti─Źara_ki.

Neki su tvrdili da su visokopozicionirani dr┼żavni funkcioneri_ke poput Rame prisustvovali doga─Ĺaju zbog toga ┼íto obi─Źno instrumentalizuju umjetnost u politi─Źke svrhe, a posebno s obzirom na potez Vlade na koji je sje─çanje jo┼í uvijek svje┼że ÔÇö ru┼íenje Narodnog pozori┼íta u Tirani izvr┼íeno u maju 2020. godine. Dok su trajale rasprave o ru┼íenju, vlasti su mobilizovale niz umjetnika_ca iz Pozori┼íta da ih podr┼że. Na kraju je odluka o ru┼íenju Pozori┼íta progla┼íena nezakonitom te je realizovana bez konsultacija sa ┼íirom javno┼í─çu.

Ovaj poku┼íaj izgradnje novog pozori┼íta ÔÇťispod rukeÔÇŁ na┼ítetio je legitimnosti Vlade. Anga┼żmanom pojedinih istaknutih pozori┼ínih i filmskih glumaca_ica vlasti su poku┼íale da povrate legitimnost izgubljenu u o─Źima gra─Ĺanstva, koje se du┼że od dvije godine organizovalo u nastojanju da sprije─Źi ru┼íenje Narodnog pozori┼íta.

Podizanje novog narodnog pozori┼íta nije samo odluka vezana za umjetnost, ve─ç i sastavni dio napora Vlade da iznova stvori urbani prostor u zemlji i ostavi ne┼íto u naslje─Ĺe. Tako vlast na ─Źelu sa Socijalisti─Źkom partijom poku┼íava da se predstavi u modernom i liberalnom svjetlu nasuprot onome ┼íto prikazuje kao dogmati─Źan, izolovan i anahron identitet jedne od njenih komunisti─Źkih prethodnica, a to je Radni─Źka stranka Albanije.

Taj kontrast je u sr┼żi Raminog narativa o modernizaciji koji je naro─Źito privla─Źan inozemnoj publici jer je o─Źito fasciniraju umjetni─Źka karijera premijera te urbani simboli napretka Albanije ÔÇö tornjevi koje su izgradili evropski arhitekti_ce i arhitektonski studiji ÔÇö a koji su zapravo simboli kriminala, korupcije i nejednakosti.

Prisustvo najvi┼íih du┼żnosnika_ca Socijalisti─Źke partije kod nekih je stvorilo utisak da je autorica politi─Źki pristrasna.

Imaju─çi u vidu sve to, pojedini glasovi kritike na promociju Ypine knjige gledaju kao na poku┼íaj Vlade da u─Źvrsti istu propagandu ÔÇö da poka┼że koliko je dana┼ínja Albanija daleko od 80-ih godina i tada aktualne izolovanosti nalik na korejsku te od haoti─Źnih 90-ih godina, kada je na vlasti bila Demokratska stranka. Na ovaj na─Źin vlasti ┼żele da promovi┼íu narativ da je Albanija pod vodstvom Edija Rame ne samo postigla politi─Źku stabilnost, ve─ç i oslobodila svu svoju kreativnu i osavremenjuju─çu energiju.

Ta udaljenost je simboli─Źki prenesena kroz mjesto odr┼żavanja promocije Ypine knjige. Dakle, da, dom biv┼íeg diktatora ÔÇö glavnog odgovornog za tla─Źenje Albanije ÔÇö preobra┼żen je u centar slobode govora i slobodne kritike. Uprkos ovoj simbolici, prisustvo najvi┼íih du┼żnosnika_ca Socijalisti─Źke partije stvorilo je utisak da je autorica politi─Źki pristrasna, ┼íto je u zna─Źajnoj mjeri oblikovalo interpretaciju knjige i daljnji tok rasprave o istoj.

Pravi komunizam

U Albaniji su mi┼íljenja o knjizi podijeljena u dva suprotna tabora koji zastupaju opre─Źne narative o komunizmu.

Neki su tvrdili da je knjiga rehabilitovala komunizam i prikrila brutalnost re┼żima tako ┼íto ga je humanizovala kroz nostalgi─Źna sje─çanja jedne djevoj─Źice. Pored toga, bilo je neslaganja i o tome kako je Ypi kritikovala liberalizam zato ┼íto je obe─çao slobodu, a nije ispunio to obe─çanje.

┼áto se ti─Źe onih koji su je pozitivno ocijenili, knjiga predstavlja iskren prikaz komunisti─Źkog perioda u Albaniji, koji prema rije─Źima histori─Źara Artana Puta obi─Źno biva neistinito prepri─Źavan. Iz tog ugla, a za razliku od mnogih koje se osvr─çu samo na mra─Źne strane komunizma, ova knjiga je pokazala da ljudi ipak poku┼íavaju da ┼żive normalno unutar ograni─Źenja nametnutih od vladaju─çeg re┼żima.

Oni koji negativno ocjenjuju ovo djelo komunizam posmatraju isklju─Źivo iz perspektive ljudi koje je re┼żim progonio ili zatvarao, promovi┼íu─çi time ograni─Źen narativ u kom prostora ima samo za o┼ítru kritiku represivnosti Hoxhinog re┼żima. Kako je u knjizi primijenjen druga─Źiji pristup, oni koji je kritikuju tvrde da daje pogre┼ínu sliku re┼żima. Ta iskrivljena predstava prema rije─Źima autora Ardiana Vehbiua ─Źitala┼ítvu ÔÇö a posebno nealbancima_kama i ljudima koji nisu iskusili Hoxhin komunizam ÔÇö istovremeno daje pogre┼ínu sliku o cijelom tom periodu.

Problem u vezi sa dvama narativima ne le┼żi u na─Źinu na koji se u Albaniji gleda na komunizam, ve─ç u tendenciji prepiranja o "pravoj" prirodi komunizma.

S druge strane, oni koji cijene autori─Źin stil i tretman komunizma podcrtali su da su ljudi uprkos ┼íiroko rasprostranjenom strahu od re┼żima ipak birali ┼íta ─çe ─Źiniti. Sprijateljenjem jedne progonjene i jedne komunisti─Źke porodice, recimo, Ypi je prikazala kako se strah nadilazio radi o─Źuvanja ljudske solidarnosti. Isto tako, kada vlast u jednom segmentu knjige regrutuje ─Źlana progonjene porodice da ┼ípijunira svoje najmilije, tada vidimo kako strah od re┼żima nadvladava pojedinca.

Problem u vezi sa ta dva narativa ne le┼żi u na─Źinu na koji se u Albaniji gleda na komunizam, ve─ç u tendenciji prepiranja o ÔÇťpravojÔÇŁ prirodi komunizma. Ta prepiranja su ┼żestoka i u njima nema tolerancije prema drugim tuma─Źenjima, pri ─Źemu sve dobija politi─Źke konotacije.

Narativ o komunizmu kao nasilnom i represivnom sistemu pomogao je osobama koje je re┼żim ugnjetavao da legitimizuju preuzimanje vlasti nakon pada komunisti─Źkog re┼żima.

Drugi narativ ÔÇö koji je usredsrije─Ĺen na sveprisutni sistem straha kao na glavnu tragediju komunizma ÔÇö uslovljava relativizaciju odgovornosti pojedinaca_ki koji su bili usko povezani sa re┼żimom. To im daje prostora da poku┼íaju da se rehabilituju i da ponovo stupe na vlast. Kako bi u tome uspjeli, oni moraju osuditi komunizam, ali ne tako ┼íto ─çe preuzeti li─Źnu odgovornost, ve─ç tako ┼íto ─çe tvrditi da su okolnosti bile izvan njihove kontrole.

Zbog uskosti tih narativa te┼íko je otvoriti debatu o albanskom iskustvu u dobu komunizma, dru┼ítvenim odgovornostima izgradnje novih sistema te postkomunisti─Źkom neuspjehu u pogledu toga da se Albancima_kama pomogne da ostvare svoje snove o slobodi.

Sloboda

Ypi u svojoj knjizi kritikuje neuspje┼ínu liberalizaciju Albanije, stavljaju─çi naglasak na kolaps privrede koji je uslijedio nakon kraha brojnih piramidalnih ┼íema, masovnog iseljavanja te rastakanja dr┼żave i ┼íireg dru┼ítva poslije skora┼ínjeg gra─Ĺanskog rata vo─Ĺenog 1997. godine.

Zatajenje u tom pogledu proizvelo je veliko razo─Źarenje u sistem koji je obe─çavao da ─çe osloboditi pojedinca/ku od komunisti─Źkog ugnjetavanja, ali je umjesto toga uveo Albance_ke u stanje fizi─Źke i ekonomske nesigurnosti. Me─Ĺutim, kako navode pobornici_e liberalizacije, ova kritika nije na mjestu zbog toga ┼íto se neuspjeh sistema ne mo┼że porediti sa represijom i brutalno┼í─çu komunisti─Źkog re┼żima.

Komunizam i liberalizam su dva sistema koji imaju potpuno suprotne pristupe slobodi. Prvonavedeni je sistem koji tla─Źi individuu tako ┼íto joj uskra─çuje slobodu mi┼íljenja i izra┼żavanja, dok drugonavedeni omogu─çava slobodu mi┼íljenja i izra┼żavanja iako sa sobom nosi neizvjesnosti slobodnog sistema. No, koja je uloga pojedinaca_ki u oblikovanju tih sistema?

Te┼íko je diskutovati o ideji slobode za vrijeme komunizma, kada je pojedinac/ka bio u potpunosti bespomo─çan/a pod pritiskom dr┼żave i marksisti─Źko-lenjinisti─Źke ideologije. No, kako mo┼żemo govoriti o ideji slobode u liberalizmu u ─Źijoj je sr┼żi realizacija uskih pojedina─Źnih interesa, a ne zajedni─Źkog dobra?

U komunizmu se za pojedinca/ku pretpostavlja da nema nikakvu slobodu kontrole nad vlastitim ┼żivotom ÔÇö on/a je prepu┼ítena na milost i nemilost okolnosti. U liberalizmu se pak za pojedinca/ku pretpostavlja da ima slobodu odre─Ĺivanja vlastite sudbine. No, koja je uloga individue u definisanju dru┼ítveno-politi─Źkih sistema i mogu─çnosti za ostvarivanje slobode unutar njih?

Ukoliko smatramo da se dru┼ítveni sistemi stvaraju protivno volji pojedinca/ke, onda moramo prihvatiti to da bez obzira na sistem ÔÇö bio on komunisti─Źki ili liberalni ÔÇö individua nema slobodu utjecaja na dru┼ítvo. Posljedi─Źno tome, oni koji su ─Źinili zlo─Źine za vrijeme komunizma mogli bi biti oslobo─Ĺeni svih optu┼żbi konstatacijom da su samo izvr┼íavali naredbe, ┼íto su nakon Drugog svjetskog rata tvrdili i nacisti─Źki oficiri_ke.

Ukoliko s druge strane smatramo da pojedinci_ke doprinose stvaranju dru┼ítvenih sistema i odre─Ĺivanju stepena slobode unutar tih sistema, onda moramo priznati da pojedinci_ke moraju snositi odgovornost za sisteme koje stvaraju i u kojima u─Źestvuju.

Izbor pojedinca/ke neodvojiv je od posljedica tog izbora.

U suprotnom bismo zastupali nelogi─Źan stav o slobodnom pojedincu/ki koji/a ne snosi nikakvu odgovornost za djela koja ─Źini odnosno ne ─Źini. Tako bismo govorili o pojedincu/ki koji/a nema sposobnost moralnog rasu─Ĺivanja, tj. koji/a ne mo┼że odrediti ┼íta je dobro, a ┼íta lo┼íe. Ako smatramo da individue posjeduju sposobnost dono┼íenja moralnog suda, moramo priznati da posjeduju i slobodu izbora. A izbor pojedinca/ke neodvojiv je od posljedica tog izbora.

Albansko dru┼ítvo odr┼żava komunisti─Źki re┼żim na ┼żivotu tako ┼íto tvrdi da su strah i ugnjetavanje individualnih sloboda pod njegovom palicom onemogu─çili suprostavljanje, umjesto da prizna da uprkos tim faktorima upravo pojedinci_ke i dru┼ítvo odre─Ĺuju ┼íta jeste, a ┼íta nije prihvatljivo.

S obzirom na to da jo┼í uvijek nismo prihvatili punu odgovornost, relativizujemo doga─Ĺaje iz 90-ih godina ÔÇö kada su se dru┼ítveni odnosi posve uru┼íili ÔÇö te se pona┼íamo kao da ta traumati─Źna de┼íavanja nisu bila ozbiljna koliko su bila ozbiljna represivna djelovanja nad individualnim slobodama za vrijeme Hoxhinog re┼żima.

Sposobnost izbora pojedinca/ke mora zauzeti centralnu poziciju u raspravama o zna─Źenju slobode. O pojmu slobode mora se raspravljati van ideolo┼íkih okvira komunizma i liberalizma, ┼íto bi nam pomoglo da prebolimo pro┼ílost i izgradimo slobodniju budu─çnost. Gu┼íenjem rasprava o izborima i odgovornostima koje dolaze sa njima ograni─Źavamo slobodu.

Naslovna fotografija: Ferdi Limani / K2.0.

  • O autoru/ki Alban Dafa
  • Ovaj ─Źlanak je napisan na albanskom.

KOMENTARIŠI