Shodno anketi koju je 2017. godine obavio Institut Riinvest, zaposlene žene na Kosovu na plaćenom poslu u prosjeku provedu 7 sati i 28 minuta dnevno, a još 2 sata i 57 minuta brinući se o porodici i neplaćenim kućnim poslovima. Prema tome, žene u prosjeku rade 10 sati i 25 minuta. Riinvestova anketa pokazuje da žene imaju prosječnu platu u iznosu od 387 eura mjesečno, što znači da je visina njihove prosječna satnice 2,15 eura.

Da se za neplaćene poslove isplaćuje naknada izračunata na osnovu tržišne vrijednosti vremena koje žene provode u radu shodno rezultatima Riinvestove ankete, onda bi od kućnih poslova imale dodatne prihode u visini od 135 eura mjesečno, u slučaju da se određeno vrijeme provedeno u radu kod kuće računa za radne dane. Ukoliko bi se računalo za svaki dan u mjeseci, zarađivale bi dodatnih 193 eura mjesečno.

Imajući u vidu sve navedene podatke, neplaćeni rad žena je previše vrijedan da se ne uvrsti u formalni dio ekonomije. Međutim, važno je i pojačati napore usmjerene ka postizanju ravnopravnost u podjeli rada kod kuće.

Prema rezultatima upitnika organizacije SIT u kojem je učestvovalo 837 mladih osoba, utvrđeno je kako mladi dijele mišljenje da ne bi trebala postojati rodna razlika u kućnim poslovima te da bi podjela kućnih poslova između muškaraca i žena doprinijela porodičnoj harmoniji — 88,6% ispitanika/ca se izjasnilo da bi podjela kućnih poslova stvorila harmoničnije odnose u porodici.

Za vrijeme izolacije uzrokovane pandemijom, muškarci su se u pojedinim slučajevima počeli intenzivnije baviti kućnim poslovima i brigom o djeci. Stručnjaci/kinje ocjenjuju da bi to moglo usloviti kontinuiranu promjenu rodnih normi, dok bi nam način na koji partneri dijele obaveze obrazovanja djece u toku pandemije mogao dati barem neki uvid u to kako će rodna ravnopravnost izgledati nakon pandemije, budući da je školovanje kod kuće samo privremena solucija za većinu roditelja.

Dakako, prerano je da možemo sa sigurnošću reći kako će pandemija promjeniti ravnotežu na duže staze, ali niz novih istraživanja pokazuje da, mada žene nastavljaju obavljati većinu kućnih poslova, muškarci rade više nego prije pandemije. A to može dovesti do trajne promjene.

[highlight]Ovaj blog je dio našeg serijala #Mladi2020. Želite li podijeliti s drugima šta vam je na pameti? Kliknite ovdje i saznajte više.[/highlight]

Naslovna ilustracija: Arrita Katona / K2.0.

Neprocjenjiv doprinos “druge smjene”

Hoće li pandemija usloviti promjene u podjeli kućnih obaveza?

Edona Shala

Neprocjenjiv doprinos “druge smjene”

Hoće li pandemija usloviti promjene u podjeli kućnih obaveza?

Edona Shala