Religija je tema koja je kroz veći dio povijesti dominirala društvenim tokovima, državotvornim procesima i javnim diskursom — zbog nje su vođeni bezbrojni ratovi, kroz nju su stvarani identiteti, a milionima osoba religija čak i doslovno predstavlja pitanje života i smrti.

Međutim, uprkos tome što igra ključnu ulogu u oblikovanju današnjeg svijeta, šta mi to zapravo znamo o religiji?

Porast broja terorističkih napada počinjenih u ime religijskih uvjerenja dovelo je religiju u žižu javnosti kao temu koja prožima izvještaje vodećih svjetskih medija. Što se tiče medijskih organizacija u “zapadnim” zemljama, u fokusu takvog narativa su “dobri Kršćani/ke” i “loši Muslimani/ke”. Ipak, u područjima gdje se ljudi pretežno izjašnjavaju kao Muslimani/ke, stanje je drugačije.

Poput brojnih država širom svijeta, Kosovu odnos prema religiji s vremena na vrijeme predstavlja problem. Veći dio građana/ki možda i pripada islamskoj vjeroispovijesti — iako mnogi od njih rijetko kada idu u džamiju — no ostali prakticiraju pravoslavlje, katoličanstvo, protestantizam, pa čak i judaizam. Tu je također i veliki broj ljudi koji se aktivno pokušavaju distancirati od bilo kakve religijske pripadnostii, dok politički lideri/ke često gledaju na religiju kao na pitanje koje je previše “škakljivo”, zbog čega ga je najbolje u potpunosti izbjegavati.

Mada je prema njegovim ustavnim odredbama Kosovo “sekularna” država, šta to znači u praksi?

Prema rezultatima jednog od najnovijih istraživanja, veća je vjerovatnoća da će mladi ljudi vjerovati religijskim vođama nego predsjedniku/ci, pri čemu svaka treća mlada osoba barem jednom mjesečno prisustvuje nekom vjerskom obredu. S tim u vezi, postavlja se pitanje kakvu ulogu religija igra u svakodnevnom životu mladih.

Ogroman značaj pridaje se i navodnom zaoštravanju eksremističkog diskursa u pojedinim dijelovima muslimanske zajednice na Kosovu te “uvozu stranog islama”, dok su se — kao što je slučaj i u mnogim drugim zemljama — stotine građana/ki Kosova pridružile islamističkim jedinicama u Siriji i Iraku.

Odakle dolazi taj radikalizam? Da li je to isključivo greška izvjesnih imama koji zagovaraju ekstremizam, ili je pak na djelu tendencija odupiranja “vesternizaciji”?

Povrh toga, imajući u vidu sve te različite stavove, kako bi odnos Kosova s religijom trebao izgledati ukoliko je cilj napraviti pomak?

K2.0 organizira otvorenu raspravu o religiji kako bismo stekli uvid u mišljenja mladih ljudi o religiji, Kosovu i “Zapadu”.

Kao temelj za raspravu poslužit će nam isječak iz dokumentarca “Priča o Bogu s Morganom Frimenom: Dokaz o postojanju Boga”, koji ćemo prikazati na početku ovog događanja.

Razgovor će pokrenuti naša:

Ardijan Golja (Ardian Gola) — predavač na Univerzitetu u Prištini
Skender Perteši (Perteshi) — istraživač Kosovskog centra za sigurnosne studije

Kako bismo saznali kakvi su stavovi i viđenja mladih u vezi s religijom, pridružite nam se u prostorijama Haba 2.0 17. oktobra 2019. godine u 17:30 sati. [logo]

Otvorena rasprava: Bog, Kosovo i “Zapad”

Rasprava u okviru programa Lokomotiva zakazana za 17. 10. 2019. u 17:30 (Hub 2.0)

Kosovo 2.0

Otvorena rasprava: Bog, Kosovo i “Zapad”

Rasprava u okviru programa Lokomotiva zakazana za 17. 10. 2019. u 17:30 (Hub 2.0)

Kosovo 2.0