Još u prvim danima rata na Kosovu, žene sa Kosova su u izbjegličkim kampovima počele da svjedoče o grupnim silovanjima koja su vršili pripadnici srpskih snaga. Procjenjuje se da je 1998. i 1999. godine čak 20.000 osoba silovano. Neposredno nakon rata, organizacije kao što su Human Rights Watch, dovele su u vezu sistematičnost zločina silovanja vezu sa širom strategijom Miloševićevog režima koja je imala za cilj da se Kosovo etnički očisti od albanskog stanovništva.

Paralelno s time pojavile su se glasine o seksualnom nasilju koje je u ratu vršeno nad dječacima i muškarcima — ispotiha se prepričavalo kako su pojedini postajali žrtve na ispitivanjima ili dok su bili lišeni slobode. Tek su nakon 2018. godine, kada je osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu omogućeno da Vladinoj komisiji za provjeru podnesu zahtjev za ostvarivanje statusa žrtve, muškarci koji su u ratu pretrpjeli seksualno nasilje u sve većem broju otvoreno govorili o svojim traumatičnim iskustvima. 

Službeno priznanje, kao i finansijska podrška, ohrabrili su desetine muškaraca da zatraže pomoć pri organizacijama žrtava. Paralelno s time povećao se broj žena koje su se obraćale tim organizacijama kao preživjele žrtve.

Obim seksualnog nasilja koje je vršeno nad muškarcima i dječacima u toku rata još uvijek je nepoznat. Zainteresovane strane čekaju istek petogodišnjeg mandata Komisije da bi se donio sveobuhvatniji zaključak o razmjerama ovih teških zločina. Ipak, jasno je da su potonji — kao što je slučaj i kod seksualnog nasilja počinjenog nad ženama i djevojčicama — korišteni i kao sredstva ratovanja nad muškarcima i dječacima.

Kroz razgovore sa osobama koje su preživjele nasilje te aktivistima_cama i istraživačima_cama, u ovoj priči se otkriva kako se seksualno nasilje dešavalo na raznim mjestima — i u domovima i u jedinicama za zatvaranje ljudi, bili to zatvori, policijske stanice ili improvizovani logori. U priči je također podcrtano kako je u pritvorskim i zatvorskim jedinicama seksualno nasilje nad muškarcima i dječacima albanske nacionalnosti sa Kosova vršeno i prije rata, tj. i u toku političkih nemira osamdesetih i početkom devedesetih godina.

Po objavljivanju naše priče o ratnom seksualnom nasilju nad muškarcima i dječacima, pozivamo vas da prisustvujete diskusiji u okviru koje ćemo se detaljnije pozabaviti ovim važnim pitanjem.

Razgovor će moderirati novinarka K2.0 Dafina Halili, a u njemu će učestvovati:

• Selvi Izeti, psihologinja (Kosovski Centar za Rehabilitaciju Preživelih od Torture)
• Linda Gusia, sociologinja i predavačica (Univerzitetu u Prištini)

Obezbijeđen prevod na engleski i srpski.

Događaj podržava National Endowment for Democracy.

Naslovnica: Dina Hajrullahu / K2.0.