Blogbox | LGBTQ+

Stvaranje kvir istorije na Kosovu

Piše , - 28.06.2024

Aktivisti/kinje, pojedinci/ke i organizacije na lokalnom nivou bore se za ljudska prava svih.

Moderna kvir istorija ispunjena je bogatim, živopisnim i raznovrsnim iskustvima. LGBTQ+ osobe su se uporno borile za veću vidljivost, solidarnost i napredak kako kao pojedinci, tako i kao kolektiv. Ratovi, obrazovanje, nauka, glavni mediji, umetnost, muzika, pozorište, zabava, dizajn i poezija sve su uticale na kvir osobe na ovaj ili onaj način. Svaki pojedinac, kroz svoje jedinstveno lično putovanje, odigrao je ulogu u oblikovanju kvir istorije, dovodeći nas do mesta gde se danas nalazimo.

Politički i društveni razvoj odvija se na različite načine u različitim zemljama i regionima širom sveta; slučaj masovnog kvir pokreta na Kosovu nije izuzetak. Iako nikada ne možemo odrediti tačan trenutak u kojem je pokret nastao, vidimo da su od ranih 2000-ih godina i nadalje, sve vidljiviji napori doveli do njegove prisutnosti u javnosti. LGBTQ+ osobe sa celog Kosova i šire preselile su se u Prištinu — zbog posla, obrazovanja ili u potrazi za slobodom — krenuvši postepeno da se međusobno umrežuju i razmenjuju iskustva. Osnovale su nevladine organizacije (NVO) i počele se organizovati na većem nivou, ne ograničavajući se više samo na okupljanja po privatnim kućama. Posebno treba napomenuti da je Aldi Hotel, koji je otvoren početkom 1990-ih godina, primao kvir goste/šće bez diskriminacije i bio prvi i jedini kvir prijateljski objekat otvoren u to vreme.

I pored tih izazova, revolucija se odvijala u ovoj maloj zemlji.

Ipak, ovaj napredak nailazio je na otpor. Kvir osobe su povremeno bile napadane, odbijane su od lečenja svojih povreda od strane lekara, i bile su izložene ismevanju od strane policajaca prilikom prijavljivanja napada. Prvi kvir bar je morao da zatvori svoja vrata, a njegov vlasnik je napustio zemlju. K2.0 je napadnut na događaju povodom diskusije i lansiranja svog izdanja pod nazivom “SEX”. I pored tih izazova, revolucija se odvijala u ovoj maloj zemlji.

Kosovo je napravilo značajan napredak u poslednjih deset godina. Pre 12 godina, ne bismo se osećali sigurno pišući ovaj članak. Na osnovu naših posmatranja i razgovora sa ljudima, Kosovari i Kosovarke, pogotovo u Prištini, u svojim stavovima sve više iskazuju poštovanje prema slobodi svakog pojedinca/ke da živi i voli kako želi. Drugim rečima, zemlja postaje sve tolerantnija — ali i ravnodušnija — prema društvenom napretku kvir osoba.

Pravni koraci napred

Najznačajnije pravno postignuće do sada dogodilo se 2019. godine, kada je Blert Morina dobio pravno potvrđeno pravo da promeni svoj rod u ličnim dokumentima. Ova presuda postavila je važan presedan za buduće slučajeve na Kosovu, potvrđujući da pojedinci imaju pravo na svoj identitet i predstavljajući veliki korak napred u borbi za prava transrodnih osoba.

Iako je Morinina pravna pobeda pružila nadu mnogima u zajednici, pravna situacija za istopolne brakove na Kosovu ostaje nejasna. Dok ustav svima garantuje pravo na brak na osnovu slobodne volje, Zakon br. 2004/32 Zakon Kosova o porodici eksplicitno definiše brak kao zajednicu između “dve osobe različitog pola”. Godine 2022, kosovski parlament odbacio je predloženi zakon koji bi omogućio istopolnim parovima da sklope civilno partnerstvo i ostavio pitanje nerešenim, što je još više istaklo stalnu borbu za prava LGBTQ+ osoba u zemlji.

Stalan napredak zahteva dosledno budno oko i napor.

Stalan napredak zahteva dosledno budno oko i napor. “Problem kvir napretka je što uvek moramo da se borimo da bi se naši glasovi čuli”, rekao je Morina dok smo razgovarali o kvir istoriji na Kosovu. “Svaki korak napred često se čini kao neprekidna borba za pravednost. Čim postignemo jedan prelomni trenutak, odmah se javlja potreba da guramo za sledećim ciljem kako bismo osigurali jednak tretman.”

Morina, koji je sada izvršni direktor Centra za jednakost i slobodu (CEL), dodao je: “Ponekad, napredak može izgledati kao prolazna predstava za masovnu publiku kako bi prepoznala naše zahteve, a zatim prešla na sledeći problem koji joj privlači pažnju.”

Aktivisti/kinje na lokalnom nivou stvaraju promenu

Svake godine, Priština procveta životom tokom jednonedeljne godišnje proslave Ponosa Prištine, zahvaljujući predanim naporima kvir nevladinih organizacija i njihovih podržavalaca/teljki. Ova proslava jedinstva i različitosti poštuje borbu za jednakost i važan je događaj za zagovaranje prava i vidljivost. Brojne organizacije čija neumorna zagovaranja su omogućila ove proslave zaslužuju da budu istaknute.

Dylberizm je vodeća albanska onlajn platforma posvećena pitanjima LGBTQ+ zajednice. Ovaj forum je nastao 2018. godine iz potrebe za dostojanstvenim predstavljanjem i pripovedanjem priča.

Nadolazeći Prištinski kvir festival, u svojoj drugoj godini, obećava obogaćujuće iskustvo, slaveći lokalnu i međunarodnu kvir kulturu kroz raznovrstan program dešavanja i prikazivanja filmova.

Hyjneshat, kulturni pokret, fokusira se na stvaranje sigurnih prostora i promovisanje kvir kulture na Kosovu.

CEL-ov Program podrške osigurava da osobe u kvir zajednici imaju pristup sigurnom i podržavajućem okruženju. Program podstiče osećaj pripadnosti i solidarnosti među članovima i nudi niz usluga, uključujući savetovanje, grupe podrške, pravnu pomoć i resurse u zajednici.

CEL je takođe kreirao Arhiv LGBTI+ pokreta na Kosovu, sa ciljem da sačuva i predstavi autentična iskustva LGBTQ+ osoba kroz istorijske priče, lične narative i novinske članke.

Slično tome, Centar za razvoj društvenih grupa (CSGD) nudi otvoren prostor za članove zajednice, pružajući pristup resursima i uslugama poput pravne pomoći, savetovanja i testiranja na HIV.

Sekhmet, mlada kvir nevladina organizacija, doprinosi demokratizaciji Kosova podržavajući inkluzivne društvene i kulturne promene. Njihova istraživanja, dokumentacija i kulturne i umetničke produkcije imaju za cilj da preoblikuju društvene norme. Jedno od njihovih značajnih dostignuća je mural na kampusu Univerziteta u Prištini koji prikazuje naše dve kvir pionirke, Mustafu i Qerkicu, u dirljivom prikazu naklonosti.

Bubble Pub, jedini kvir pub u Prištini i utočište za LGBTQ+ osobe na Kosovu, nedavno je svoju drugu godišnjicu obeležio uz energične DJ-eve, fascinantne drag show nastupe i plesni podijum, stvarajući uzbudljivu atmosferu i osećaj pripadnosti.

Na kraju, Queen’s Corner, salon koji zapošljava kvir osobe i pruža usluge kvir zajednici i šire, personifikuje osnaživanje i inkluzivnost, težeći da redefiniše lepotu i doprinese društvenim promenama.

Individualni aktivizam

I pojedinačni kvir aktivisti i aktivistkinje takođe su ostavili neizbrisiv trag na pokretu u Kosovu, pri čemu su mnoge pionirske ličnosti oblikovale tok kvir aktivizma. Napredak od 2000. godine svedoči o tome koliko je daleko stigao pokret. Mnogi kvir aktivisti i aktivistkinje koji su nekada živeli u senci sada se čuju glasnije nego ikad dosad. Ova hrabrost bi sama po sebi trebalo da ohrabri sledeću generaciju da preuzme baklju i nosi je sve dok se ne postignu jednaka prava.

Mnogi kvir aktivisti i aktivistkinje koji su nekada živeli u senci sada se čuju glasnije nego ikad dosad. Ova hrabrost bi sama po sebi trebalo da ohrabri sledeću generaciju da preuzme baklju i nosi je sve dok se ne postignu jednaka prava.

Mustafa je pronašao svoj pravi poziv kada je otvorio svoj dom kvir osobama, pružajući utočište i podršku onima kojima je to potrebno.

Igballe Rogova — izvršna direktorka Mreže žena Kosova i jedna od prvih aktivistkinja za ljudska prava tokom proteklih decenija — posvetila je svoju karijeru zastupanju jednakosti i predstavlja zvezdu vodilju u polju zagovaranja ljudskih prava. Njena posvećenost pravdi i jednakosti ostavila je trajan utisak u ovom polju. Ukoliko naša vlada ikada ustanovi počasne nagrade za one koji se bore za jednakost, Rogova nedvojbeno zaslužuje da bude prva koju odlikuju.

Qerkica predstavlja mnogo više od majčinske figure unutar zajednice; ona i šire služi kao majčinska figura mnogima. Njena saosećajnost ne poznaje granice, pružajući utočište kvir osobama odbačenim od svojih porodica. Njena posvećenost pitanjima LGBTQ+ zajednice dodatno je potvrđena kada je izabrana za počasnu kumu Parade Ponosa u Prištini nekoliko uzastopnih godina.

Od 2006. godine, Rajmonda Sylbije-Mona je istaknuta aktivistkinja za ljudska prava na Kosovu. Izdvaja se kao jedan od pionirskih glasova koji otvoreno podižu pitanja LGBTQ+ osoba u regionu. Godine 2014, pokrenula je revolucionarni projekat pružanja besplatne psihološke pomoći LGBTQ+ osobama. Danas nastavlja svoj aktivizam i vođstvo kao direktorka programa u CSGD-u.

Morina i Lend Mustafa od tada su nastavili da nose baklju napred, hrabro pokazujući ranjivost i deleći s drugima priče sa svog inspirativnog ličnog puta. Njihovo zagovaranje odjekuje glasno i široko su prepoznati kao javne ličnosti. Obična brza pretraga njihovih imena na Guglu otkriva uticaj koji su napravili, dok se njihovi napori besprekorno prepliću kako bi podržali svoju kauzu. Morinina beskrajna energija podstiče njegovu stalnu borbu za prava LGBTQ+ osoba, dok se Mustafino posvećenje proteže na vođenje Bubble Paba, Fondacije Bubble i pružanje pomoći onima kojima je na bilo koji način potrebna.

Likijini avangardni nastupi izazivaju publiku da zagleda dalje od poznatog, gurajući granice umetnosti i izražavanja. Kroz svoj rad, ona nastavlja da oblikuje kvir istoriju i inspiriše maštu.

Adelina Rose, višestruka umetnica, aktivistkinja i drag kraljica, krasila je pozornice nastupima koji duboko rezonuju unutar LGBTQ+ zajednice. Njena zavodljiva prisutnost ne samo da zabavlja, već i ohrabruje i inspiriše kvir posetioce/teljke, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou.

I Diva privlači pažnju kao aktivista, izvođač i šminker. Sa preko 14 hiljada pratilaca na Instagramu, on samopouzdano prkosi društvenim normama.

Ovi pojedinci, među ostalima, svojom hrabrošću učvrstili su svoje mesto u kosovskoj kvir istoriji, otvarajući put ka svetlijoj i raznovrsnijoj budućnosti.

Kvir istorija nas uči da vidljivost ima značaj. Od Harveyja Milka preko Ellen DeGeneres i Sir Eltona Johna pa do najnovije senzacije Kosova, Edone James, izlazak iz tajnosti nije samo oslobodio pojedince, već je i dao zamah raznim pokretima koji su preoblikovali naš današnji kulturni pejzaž.

U društvu koje nas često podcenjuje i omalovažava, moramo istrajati u borbi za ono što zaslužujemo, a to uključuje jednaka prava.

Priča o kvir istoriji i putovanje ka prihvatanju i dalje traje. Sa svakim korakom napred, približavamo se svetu gde ljubav trijumfuje nad diskriminacijom i predrasudama. U društvu koje nas često podcenjuje i omalovažava, moramo istrajati u borbi za ono što zaslužujemo, a to uključuje jednaka prava. Zaista, zamislimo budućnost u kojoj se kvir istorija ne samo priznaje već i slavi, poštuje i čuva od strane narednih generacija kao deo svih budućih era.

Naslovna slika: CEL.