Vijest o samoubistvu Anne Kolukaj — transrodne žene koja je preminula 22. jula 2022. — šokirala je javnost na Kosovu, a naročito lezbijke, gejeve, biseksualne, transrodne i kvir osobe (LGBTQ+).

O suicidu poznate aktivistice i dreg kraljice vrlo brzo počeli su da pišu lokalni mediji.

Kako to često biva na planu LGBTQ+ prava i svega ostalog vezanog za LGBTQ+ zajednicu, i o ovome se izvještavalo veoma neprofesionalno. Veliki broj medija se nije pridržavao etičkih standarda koji se odnose na razmatranje suicida i na LGBTQ+ zajednicu.

Prije svega, u brojnim medijima su objavljivani senzacionalistički naslovi, kao što su “Ovo je mladić koji je nađen mrtav” i “Bolno: 22-godišnjak pronađen mrtav”. Pogrešnim izvještavanjem ovog tipa zanemarene su smjernice po kojima bi samoubistvo trebalo da se tretira kao javnozdravstveni problem, a ne kao sredstvo za povećanje čitanosti, gledanosti i slušanosti.

Mnogobrojni mediji nisu čak ni navodili ime Anna — koje je Anna i lično koristila — već su navodili ime koje je dobila po rođenju, pri čemu su isticali da je bila pripadnik LGBTQ+ zajednice. Ispod objava na društvenim mrežama i portalima krenula je lavina komentara puna govora mržnje, a redakcije ih nisu kontrolisale. Tako je samo pojačano brisanje Anninog identiteta.

Šta iz ovoga možemo zaključiti?

Ovakvo izvještavanje ukazuje na činjenicu da kosovski mediji i dalje pogrešno pristupaju upotrebi primjerenih zamjenica, naročito kada je riječ o trans osobama. Potonje su nedovoljno zastupljene u javnosti, a čak i kada jesu, nerijetko bivaju predstavljene štetno i netačno uz pozamašnu količinu stereotipa.

Pojam transrodnosti okuplja osobe čiji rodni identitet i/ili izražavanje nisu podudarni sa spolom koji im je dodijeljen po rođenju. Da bi svoje tijelo uskladile sa rodnim identitetom, neke transrodne osobe se odlučuju na hormonsku terapiju — i to po uputama ljekara_ki — a neke na operaciju. Međutim, nisu svi u mogućnosti niti voljni da preduzmu takve korake, što će reći da transrodnost nije zasnovana isključivo na izgledu ili medicinskim intervencijama. Svačiji odabir zamjenice mora se poštovati.

Ipak, niz medija to ne čini. Prema izvještaju “LGBT kretanja”, koji kosovska organizacija Centar za ravnopravnost i slobodu (CEL) objavljuje sa regionalnim partnerskim organizacijama, novinari_ke na Kosovu nisu upućeni u LGBTQ+ pitanja te ih senzacionalizovane lične priče zanimaju više nego adekvatno informisanje javnosti, mada bi se ovim drugim doprinijelo razvijanju svijesti o LGBTQ+ osobama i njihovom postepenom prihvatanju.

Ispostavlja se da je Kosovo zemlja u kojoj su prava LGBTQ+ osoba predmet kontroverzi, iako bi predmet kontroverzi u stvari trebalo da bude neprekidna diskriminacija LGBTQ+ osoba. Uprkos pomacima ostvarenim u proteklim godinama, mediji o LGBTQ+ pitanjima i dalje pišu na razne problematične načine.

Mnogi kritikuju medije na Kosovu zato što učvršćuju negativne stereotipe o LGBTQ+ osobama te podstrekuju diskriminaciju, kao što je bio slučaj nakon Annine smrti. O govoru mržnje i diskriminaciji nad LGBTQ+ osobama rijetko se izvještava, a ako se i izvještava, navedena krivična djela karakterišu se kao izolovani slučajevi. Pritom novinari_ke ne daju značaj ni diskriminaciji, ni odgovornosti nadležnih institucija, ni opštim uslovima života LGBTQ+ osoba.

Jedan od skorijih primjera je onaj iz marta 2022, kada je na dnevni red Skupštine Kosova uvršten Nacrt Građanskog zakonika. S jedne strane, medijske redakcije su masovno odlučile da se osvrnu na samo jedan član Zakonika koji je — kako su navodili — podrazumijevao ozakonjenje istospolnih brakova. To nije tačno. Sačinjen od ukupno 1.630 članova, Nacrt Građanskog zakonika sadržao je jedan član koji je samo otvarao put za sklapanje građanskih zajednica osoba istog spola, što je trebalo da bude regulisano drugim zakonom.

S druge strane, neki mediji su podebljavali vokabular korišten na sjednici Skupštine koja je obilovala zabludama o LGBTQ+ osobama i govorm mržnje. Na TV debate o Zakoniku i potencijalnom omogućavanju sklapanja istospolnih građanskih zajednica pojedini mediji su pozivali razne osobe — uključujući javne i ličnosti iz vjerskog života — koje su prethodno iskazivale homofobne stavove i koje to i dalje rade.

Način na koji mediji izvještavaju o pojedinim pitanjima utiče i na mišljenja i ponašanja koja se očituju van medijskog prostora. Pogrešno izvještavanje o Anninoj smrti, Građanskom zakoniku i LGBTQ+ pitanjima uopšte nije ništa novo. Dosadašnja iskustva pokazuju da se tako nasilje prenosi van virtualnog prostora.

U decembru prošle godine navršilo se tačno deset godina od napada na ekipu K2.0, koja je izvještavala i izvještava o LGBTQ+ pitanjima — napada ne samo na ekipu K2.0, nego i na slobodu izražavanja. Naime, novinari_ke K2.0 pripremali su promociju novog štampanog broja svog časopisa posvećenog seksu i seksualnosti kada ih je napala grupa muškaraca. Napad je bio propraćen netačnim medijskim izvještajima te su mediji plasiranjem pogrešnih informacija samo potpirili mržnju koja se pretočila u nasilje.

Umjesto da su izvještavali o gaženju ljudskih prava i slobode govora, mediji su sezacionalizovali događaj.

Kontrainicijativa

Uprkos nevoljama proisteklim iz ovakvog ekskluzivističkog ambijenta, postoje i mediji koji aktivno rade na podizanju nivoa svijesti, unapređenju prava LGBTQ+ osoba i promjeni aktualne diskriminativne paradigme, i tako što oslanjanjem na nove medijske formate narative LGBTQ+ osoba stavljaju u prvi plan.

Jednu od takvih medijskih inicijativa pokrenuo je institut koji vodim, Sekhmet, koji zajedno sa blogom Sbunker realizuje projekt koji nudi nove protivnarative o cijeloj lepezi iskustava LGBTQ+ zajednice na Kosovu.

U šestodijelnom serijalu podkasta pod nazivom Ylber (što na albanskom znači “duga”) LGBTQ+ osobe i njihovi životi stavljeni su u žižu bitne i konkretne diskusije. U okviru ovog projekta, format podkasta iskoristili smo kao prostor u kojem LGBTQ+ osobe mogu razgovarati i pričati svoje priče — a što inače ne mogu u širem medijskom prostoru na Kosovu. Pored toga, u tok diskusije smo uključili i stručnjake_inje kao i aktiviste_ice, i to u nastojanju da se suprotstavimo predrasudama koje se često javljaju usljed eksploatisanja LGBTQ+ narativa radi senzacionalizacije tj. privlačenja publike.

Mediji se hitno moraju angažovati te se oduprijeti manjku informacija i zastupljenosti te višku sadržaja obilježenih mržnjom koji doprinose normalizaciji nasilja. Mi to kroz serijal Ylber činimo diskutujući o zakonskom priznanju istospolnog braka, autovanju i rodnoj tranziciji, seksualnom i mentalnom zdravlju LGBTQ+ osoba te o homotransfobiji na radnom mjestu, što su sve strukturni problemi s kojima se suočava LGBTQ+ zajednica. Kroz Ylber istovremeno pozivamo nadležne da zaštite LGBTQ+ osobe kao i da intenziviraju aktivnosti u pravcu suzbijanja diskriminacije.

Medijske inicijative poput ove ne treba da budu izuzetak, već pravilo, tj. svakodnevnica u kosovskim redakcijama. Da bi rasprave bile prikladne, dovoljno je pronaći uputstva u vezi sa izvještavanjem o LGBTQ+ pitanjima dostupna na internetu ili se čak obratiti organizacijama aktivnim u ovoj oblasti.

Svi smo i te kako svjesni činjenice da mediji imaju snažan uticaj u društvu te da mogu usloviti i porast nasilja nad određenom grupom i njegovo smanjenje. Vrijeme je da donesemo pravu odluku.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.