Dosad se već svakodnevno hranimo dezinformacijama. Serviraju nam ih pojedinci_ke, ali i internetski portali u zamjenu za klikove. Dovoljno je da samo uđete na Facebook, Instagram ili TikTok — najpopularnije društvene medije u Albaniji — i tamo ćete pronaći veliku količinu primamljivih dezinformacija.

Takve vijesti se prošire u tren oka, od djece preko mladih do starijih osoba. Prema rezultatima monitoringa koji je obavila platforma za provjeru informacija Faktoje, sasvim je očigledno da mnogi imaju tendenciju da dijele informacije, a da ne provjeravaju da li su te informacije tačne ili ne. Intenzivno prenošenje neprekontrolisanih sadržaja dokazuje da je ostvaren cilj dezinformisanja — a taj cilj je da dezinformacije dopiru do najšire publike.

U Albaniji, a što je bio slučaj i u ostatku svijeta, pogrešne informacije koje su se u posljednje dvije godine širile velikom brzinom uglavnom su se ticale vakcina protiv COVID-19. Te informacije su crpile nadahnuće iz antivakserskih grupa ili čak teorija zavjere, koje su u emisijama na glavnim albanskim TV kanalima dobijale ogromnu količinu prostora.

Kako potvrđuje Faktoje, pogrešne informacije vezane za tu tematiku bile su toliko uticajne da su zbog njih građani_ke Tirane, Kukesa i Korče različitih dobi odlučivali da se ne vakcinišu. Tu odluku bi zasnivali na neprovjerenim podacima o “nepopravljivoj šteti” koju bi moglo prouzrokovati cjepivo protiv COVID-19.

Intenzivno dijeljenje tih sadržaja na društvenim medijima ukazuje na to da je publika pala u zamku pogrešnih informacija, koje su proturane putem senzacionalističkih naslova — a sve uprkos činjenici da unutar tih sadržaja nikad nisu prenošeni navodi stručnjaka_inja ni naučni fakti.

Negativno djelovanje dezinformacija na javno zdravlje bilo je samo jedan segment kampanje pokrenute neposredno po izbijanju pandemije, a kojoj je Svjetska zdravstvena organizacija dala ime “infodemija”. U Albaniji je “infodemija” prevazišla javno zdravlje i ušla u gotovo sve oblasti od javnog interesa.

Širenje netačnih informacija

Faktoje se od 2018. godine bavi provjerom vjerodostojnosti i istinitosti vijesti. U drugoj polovini 2022. godine utvrdili smo da se pogrešne informacije svakodnevno šire posredstvom fantomskih portala sa sumnjivim nazivima.

Ti nazivi često sadrže riječi kao što je news, uz koje stoji nasumičan broj. Ponekad sadrže sintagme koje nemaju nikakve veze ni sa vijestima ni sa profesionalnim novinarskim izvještavanjem, uprkos tome što se naslovi odnose na pitanja od velikog značaja za javnost.

Evo jednog tipičnog primjera — naime, radi se o naslovu objavljenom na jednom albanskom portalu prije nekoliko mjeseci, a on glasi: “Gradonačelnik Belša uhapšen nakon što se javio u SPAK [Specijalnu strukturu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala]. Privedeni i drugi dužnosnici.” Pripadajući članak, koji je pregledan stotine puta te uz to i masovno dijeljen, bio je lažan. 

Nakon provjere izvora iz SPAK-a, Državne policije i Opštine, Faktoje je objavio ispravne podatke te je sporni članak uklonjen sa portala. Ipak, veliki broj drugih portala reciklira ovu vrstu članaka, pri čemu plasiraju bombastične naslove koji će privući što veći broj osoba. Nemoguće je na vrijeme pronaći svaki veb-sajt koji to čini.

Ovaj slučaj pokazuje koliko brzo se masa ljudi može dezinformisati, a koliko sporo se vrši proces provjere navoda i izvještavanja utemeljenog na činjenicama. Štetu koja nastaje širenjem pogrešnih informacija sve je teže popraviti.

Pozitivna vijest je to što platforme za verifikaciju informacija na istim onim kanalima putem kojih se dezinformacije šire pokreću sve veći broj kampanja u svrhu suzbijanja ovog fenomena. Time se svakog dana bavi i Faktoje. Putem provjere “lažnih vijesti” pomažemo javnosti da prepozna nevjerodostojne informacije. Jedan simptom lažnih informacija je prilično indikativan — naime, kada vidimo članke sa ozbiljnim pravopisnim greškama, postoji visoka vjerovatnoća da su one namjerno napravljene, a kako algoritam ne bi prepoznao članak te radi sprečavanja provjere sadržaja. To je nešto što pronalazimo u gotovo svim novinskim izvještajima sa senzacionalističkim naslovima koji se brzo šire.

Međutim, problem dezinformacija u Albaniji je mnogo širi. Danas postoje stotine portala i naloga koji se finansiraju iz nepoznatih izvora i koji zapošljavaju radnike_ce nepoznatih kvalifikacija.

Vlada učestvuje u kampanji dezinformisanja

Širenje dezinformacija kroz državnu propagandu je alarmantno.

Sastavni dio infodemije koja se odvijala u toku pandemije bila je i propaganda vlade Edija Rame u vezi sa njihovim “uspješnim” sučeljenjem sa COVID-19. Desetine saopštenja i obećanja državnih institucija i funkcionera_ki Faktoje je stavljao pod lupu. U nekim od tih izjava garantovalo se da je Vlada izdvojila preko 9,8 miliona eura za refundaciju medicinskih troškova pacijenata_ica sa COVID-19. Također je isticano da su se rashodi tadašnje vlade u oblasti zdravstva povećali u odnosu na 2013. godinu, kada je na vlasti bila Demokratska stranka.

Međutim, provjerom nekoliko izvora — a između ostalih i provjerom obavljenom sa samom Vladom — utvrđeno je da je program nadoknade medicinskih troškova za oboljele od COVID-19 zapravo bio fiktivan. Podaci iz Fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja pokazuju da je u periodu od januara do avgusta 2021. godine refundirano samo 5% zaraženih pacijenata_ica. “Sretni” pacijenti_ce su primili prosječnu refundaciju u protivvrijednosti od 40 američkih dolara. U zavisnosti od komplikacija, oni pacijenti_ce koji su zaraženi COVID-19 na lijekove i odgovarajuću suplementaciju mogli su potrošiti novac u maksimalnoj protivvrijednosti od ca 800 dolara, ali ne i na hospitalizaciju.

Tako se ispostavilo da su izjave kako Vlada izdvaja više sredstava za zdravstvo numerički tačne, ali provjerom činjeničnih podataka je ustanovljeno da su ta veća izdvajanja utrošena na isplatu privatnih preduzeća koja su osvajala tendere. To znači da navodno veća izdvajanja nisu išla u korist građanima_kama — oni su nastavili da troše novac iz sopstvenih džepova. Albanija je i dalje pri regionalnom i evropskom dnu u pogledu učešća zdravstva u budžetskim rashodima.

Međutim, kako su državne institucije postale izvor pogrešnih informacija o drugim pitanjima? Tako što su realizovane promotivne kampanje u kojima su iznošeni slavodobitni podaci ili pak pravljena poređenja stanja u Albaniji sa drugim zemljama.

Rasprave o globalnoj energetskoj krizi početkom jeseni su se zaoštrile do nezabilježene mjere, i to zbog posljedica rata u Ukrajini te sankcija kasnije uvedenih Rusiji. Albanijom i mnogim drugim zemljama počele su da kruže vijesti o drastičnim mjerama koje bi vlasti mogle preduzeti radi uštede energije. Novine, tabloidi i portali ubrzo su preplavljeni senzacionalističkim naslovima.

Dotle je sve bilo predvidivo.

Međutim, albanska vlada je pokrenula kampanju razvijanja svijesti o uštedi struje. Inicijativa je proširena na obrazovne ustanove, u sklopu čega su korištene neprovjerene informacije koje su navođene kao činjenične i tačne.

“Švicarska šalje u zatvor one koji zagrijavaju svoje domove na temperaturu veću od 19 stepeni”, glasila je jedna izjava zastupljena u govorima jednog funkcionera, koji je objasnio da takve mjere neće biti uvedene u Albaniji jer će se Vlada pobrinuti za građane_ke. Iako su mnogi ovaj navod uzeli zdravo za gotovo, on nije istinit. Faktoje je to potvrdio direktno se obrativši švicarskim institucijama te je obavijestio albansku javnost da je na meti obmane neprovjerenim informacijama koje šire vladini dužnosnici.

Takvi slučajevi u kojima državni funkcioneri_ke lično pribjegavaju neistinitim poređenjima ponavljaju se i ponavljaju, kontaminirajući tako ispravne informacije kojima javnost raspolaže te ujedno podstičući donošenje loših odluka. Dokazano je da prethodni fenomen postaje sve učestaliji u predizbornom periodu, kada propagandna mašinerija ukrupnjuje obećanja u želji da obezbijedi što više glasova.

Faktoje je u manje od godinu dana identifikovao tri eklatantna slučaja u kojima su albanske vlasti na osnovu lažnih informacija povukle paralele sa drugim zemljama.

These actions show that the government is guilty of multiple cases of communicating false information to its citizens and using false examples of measures taken by other countries. 

Beyond the verification and publication of these instances, Faktoje has also continued its work in measuring the veracity of the statements and promises made by public officials. Before the end of 2022, Faktoje counted 23 statements as true and 54 as untrue.

The statements that were verified were selected based on the importance and impact they have on the community as well as current developments also related to Albanian citizens quality of life. Among these topics, we mention the vaccination against Covid-19, the housing of residents affected by the 2019 earthquake, the reconstruction of public objects such as schools and hospitals, expensive public-private partnership tenders with concessions for waste management, the expensive cost of living and the process of integration and guaranteeing the right to vote for the diaspora.

The real war is online

Since last year, the publication of confidential data in Albania began to form a real security threat. In December 2021, a list was published with the salaries of around 600,000 Albanian and foreign nationals working in Albania, as well as other sensitive data.

The case remained an isolated incident until the attack on the „e-albania“ state data system began this year. This culminated with cyber-attacks on the security systems of other platforms, such as Microsoft Teams, the system that issues identification documents and the email correspondence of government officials.

Investigations led to the culprit being found, which according to the government, was Iran. Relations were immediately cut off between the two countries and within 24 hours the staff of the Iranian embassy in Tirana had departed. After this move, that some considered hasty from a diplomatic point of view, the campaign of cyber-attacks against Albania intensified, to the point where classified state information ended up in an „online marketplace.“

The publication of this data and the cyber-attacks against security systems was preceded by suspicions of Russian espionage or the Russian financing of certain Albanian political parties. This situation led the Central Election Commission to request the electoral law to be amended, to ensure full transparency regarding the third party financing of political parties.

Since February of this year, before Russia’s aggression against Ukraine officially began, Faktoje has devoted a column to disinformation in times of crisis. This attracted the public’s interest, but also that of the traditional media, since it verified the spread of disinformation and propaganda by Russia. This propaganda was used to justify the attack on Ukraine and also to expand Russian influence.

This was when Russian propaganda became even more present in Albania. An illustration of this was a statement from the Foreign Minister of Russia, Sergei Lavrov, who had started to stir the pot even before the war started. Lavrov issued destabilizing statements such as, „Albania and other countries in the Balkans are sending mercenaries to fight against Russia.“

Manipulated photos or videos were published and sold as actual footage from the war in Ukraine or in order to incite ethnic hatred. It has also been important to report on fake online initiatives that collect funds from phantom organizations in aid of Ukraine.

When disinformation masquerades as accurate and truthful, fact-checking is vital. Educating the public to be oriented towards healthy information that is based on data, accurate sources and expertise should be the next joint effort to fight disinformation.

Naslovna ilustracija: Majlinda Hoxha / K2.0.

Ilustracija je djelimično kreirana pomoću GPT-3, OpenAI-ovog modela za generisanje jezika većih razmjera.

Ovaj članak je treći u serijalu članaka koje su napisale balkanske platforme za provjeru informacija. U ovom serijalu, platforme za provjeru informacija sa Kosova, iz Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine te iz Sjeverne Makedonije obrađuju trendove dezinformisanja i malicioznog informisanja zajedničke za sve navedene zemlje.

Regionalni program “Otpornost: Djelovanje civilnog društva u pravcu reafirmacije slobode medija i suzbijanja propagande mržnje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj” provodi se uz finansijsku podršku Evropske unije, a realizatori su partnerske organizacije SEENPM, Albanski institut za medije, Mediacentar Sarajevo, Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet.

Istraživanje za ovaj članak je rađeno uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost Kosova 2.0 te nužno ne odražava stavove Evropske unije.

Zašto je navedena ova klauzula?