Dosad se već svakodnevno hranimo dezinformacijama. Serviraju nam ih pojedinci_ke, ali i internetski portali u zamjenu za klikove. Dovoljno je da samo uđete na Facebook, Instagram ili TikTok — najpopularnije društvene medije u Albaniji — i tamo ćete pronaći veliku količinu primamljivih dezinformacija.
Takve vijesti se prošire u tren oka, od djece preko mladih do starijih osoba. Prema rezultatima monitoringa koji je obavila platforma za provjeru informacija Faktoje, sasvim je očigledno da mnogi imaju tendenciju da dijele informacije, a da ne provjeravaju da li su te informacije tačne ili ne. Intenzivno prenošenje neprekontrolisanih sadržaja dokazuje da je ostvaren cilj dezinformisanja — a taj cilj je da dezinformacije dopiru do najšire publike.
U Albaniji, a što je bio slučaj i u ostatku svijeta, pogrešne informacije koje su se u posljednje dvije godine širile velikom brzinom uglavnom su se ticale vakcina protiv COVID-19. Te informacije su crpile nadahnuće iz antivakserskih grupa ili čak teorija zavjere, koje su u emisijama na glavnim albanskim TV kanalima dobijale ogromnu količinu prostora.
Kako potvrđuje Faktoje, pogrešne informacije vezane za tu tematiku bile su toliko uticajne da su zbog njih građani_ke Tirane, Kukesa i Korče različitih dobi odlučivali da se ne vakcinišu. Tu odluku bi zasnivali na neprovjerenim podacima o “nepopravljivoj šteti” koju bi moglo prouzrokovati cjepivo protiv COVID-19.
Intenzivno dijeljenje tih sadržaja na društvenim medijima ukazuje na to da je publika pala u zamku pogrešnih informacija, koje su proturane putem senzacionalističkih naslova — a sve uprkos činjenici da unutar tih sadržaja nikad nisu prenošeni navodi stručnjaka_inja ni naučni fakti.
Negativno djelovanje dezinformacija na javno zdravlje bilo je samo jedan segment kampanje pokrenute neposredno po izbijanju pandemije, a kojoj je Svjetska zdravstvena organizacija dala ime “infodemija”. U Albaniji je “infodemija” prevazišla javno zdravlje i ušla u gotovo sve oblasti od javnog interesa.
Širenje netačnih informacija
Faktoje se od 2018. godine bavi provjerom vjerodostojnosti i istinitosti vijesti. U drugoj polovini 2022. godine utvrdili smo da se pogrešne informacije svakodnevno šire posredstvom fantomskih portala sa sumnjivim nazivima.
Ti nazivi često sadrže riječi kao što je news, uz koje stoji nasumičan broj. Ponekad sadrže sintagme koje nemaju nikakve veze ni sa vijestima ni sa profesionalnim novinarskim izvještavanjem, uprkos tome što se naslovi odnose na pitanja od velikog značaja za javnost.
Evo jednog tipičnog primjera — naime, radi se o naslovu objavljenom na jednom albanskom portalu prije nekoliko mjeseci, a on glasi: “Gradonačelnik Belša uhapšen nakon što se javio u SPAK [Specijalnu strukturu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala]. Privedeni i drugi dužnosnici.” Pripadajući članak, koji je pregledan stotine puta te uz to i masovno dijeljen, bio je lažan.
Nakon provjere izvora iz SPAK-a, Državne policije i Opštine, Faktoje je objavio ispravne podatke te je sporni članak uklonjen sa portala. Ipak, veliki broj drugih portala reciklira ovu vrstu članaka, pri čemu plasiraju bombastične naslove koji će privući što veći broj osoba. Nemoguće je na vrijeme pronaći svaki veb-sajt koji to čini.
Ovaj slučaj pokazuje koliko brzo se masa ljudi može dezinformisati, a koliko sporo se vrši proces provjere navoda i izvještavanja utemeljenog na činjenicama. Štetu koja nastaje širenjem pogrešnih informacija sve je teže popraviti.
Pozitivna vijest je to što platforme za verifikaciju informacija na istim onim kanalima putem kojih se dezinformacije šire pokreću sve veći broj kampanja u svrhu suzbijanja ovog fenomena. Time se svakog dana bavi i Faktoje. Putem provjere “lažnih vijesti” pomažemo javnosti da prepozna nevjerodostojne informacije. Jedan simptom lažnih informacija je prilično indikativan — naime, kada vidimo članke sa ozbiljnim pravopisnim greškama, postoji visoka vjerovatnoća da su one namjerno napravljene, a kako algoritam ne bi prepoznao članak te radi sprečavanja provjere sadržaja. To je nešto što pronalazimo u gotovo svim novinskim izvještajima sa senzacionalističkim naslovima koji se brzo šire.
Međutim, problem dezinformacija u Albaniji je mnogo širi. Danas postoje stotine portala i naloga koji se finansiraju iz nepoznatih izvora i koji zapošljavaju radnike_ce nepoznatih kvalifikacija.
Vlada učestvuje u kampanji dezinformisanja
Širenje dezinformacija kroz državnu propagandu je alarmantno.
Sastavni dio infodemije koja se odvijala u toku pandemije bila je i propaganda vlade Edija Rame u vezi sa njihovim “uspješnim” sučeljenjem sa COVID-19. Desetine saopštenja i obećanja državnih institucija i funkcionera_ki Faktoje je stavljao pod lupu. U nekim od tih izjava garantovalo se da je Vlada izdvojila preko 9,8 miliona eura za refundaciju medicinskih troškova pacijenata_ica sa COVID-19. Također je isticano da su se rashodi tadašnje vlade u oblasti zdravstva povećali u odnosu na 2013. godinu, kada je na vlasti bila Demokratska stranka.
Međutim, provjerom nekoliko izvora — a između ostalih i provjerom obavljenom sa samom Vladom — utvrđeno je da je program nadoknade medicinskih troškova za oboljele od COVID-19 zapravo bio fiktivan. Podaci iz Fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja pokazuju da je u periodu od januara do avgusta 2021. godine refundirano samo 5% zaraženih pacijenata_ica. “Sretni” pacijenti_ce su primili prosječnu refundaciju u protivvrijednosti od 40 američkih dolara. U zavisnosti od komplikacija, oni pacijenti_ce koji su zaraženi COVID-19 na lijekove i odgovarajuću suplementaciju mogli su potrošiti novac u maksimalnoj protivvrijednosti od ca 800 dolara, ali ne i na hospitalizaciju.
Tako se ispostavilo da su izjave kako Vlada izdvaja više sredstava za zdravstvo numerički tačne, ali provjerom činjeničnih podataka je ustanovljeno da su ta veća izdvajanja utrošena na isplatu privatnih preduzeća koja su osvajala tendere. To znači da navodno veća izdvajanja nisu išla u korist građanima_kama — oni su nastavili da troše novac iz sopstvenih džepova. Albanija je i dalje pri regionalnom i evropskom dnu u pogledu učešća zdravstva u budžetskim rashodima.
Međutim, kako su državne institucije postale izvor pogrešnih informacija o drugim pitanjima? Tako što su realizovane promotivne kampanje u kojima su iznošeni slavodobitni podaci ili pak pravljena poređenja stanja u Albaniji sa drugim zemljama.
Rasprave o globalnoj energetskoj krizi početkom jeseni su se zaoštrile do nezabilježene mjere, i to zbog posljedica rata u Ukrajini te sankcija kasnije uvedenih Rusiji. Albanijom i mnogim drugim zemljama počele su da kruže vijesti o drastičnim mjerama koje bi vlasti mogle preduzeti radi uštede energije. Novine, tabloidi i portali ubrzo su preplavljeni senzacionalističkim naslovima.
Dotle je sve bilo predvidivo.
Međutim, albanska vlada je pokrenula kampanju razvijanja svijesti o uštedi struje. Inicijativa je proširena na obrazovne ustanove, u sklopu čega su korištene neprovjerene informacije koje su navođene kao činjenične i tačne.
“Švicarska šalje u zatvor one koji zagrijavaju svoje domove na temperaturu veću od 19 stepeni”, glasila je jedna izjava zastupljena u govorima jednog funkcionera, koji je objasnio da takve mjere neće biti uvedene u Albaniji jer će se Vlada pobrinuti za građane_ke. Iako su mnogi ovaj navod uzeli zdravo za gotovo, on nije istinit. Faktoje je to potvrdio direktno se obrativši švicarskim institucijama te je obavijestio albansku javnost da je na meti obmane neprovjerenim informacijama koje šire vladini dužnosnici.
Takvi slučajevi u kojima državni funkcioneri_ke lično pribjegavaju neistinitim poređenjima ponavljaju se i ponavljaju, kontaminirajući tako ispravne informacije kojima javnost raspolaže te ujedno podstičući donošenje loših odluka. Dokazano je da prethodni fenomen postaje sve učestaliji u predizbornom periodu, kada propagandna mašinerija ukrupnjuje obećanja u želji da obezbijedi što više glasova.
Faktoje je u manje od godinu dana identifikovao tri eklatantna slučaja u kojima su albanske vlasti na osnovu lažnih informacija povukle paralele sa drugim zemljama.
