Perspektive | BiH

Ništa novo na bosanskim izborima

Piše - 10.10.2018

Još jedni izbori u Bosni i Hercegovini bazirani na praznim obećanjima.

U nedjelju 7. oktobra, građani i građanke Bosne i Hercegovine (BiH) izašli su na osme poslijeratne opšte izbore. Ovi izbore opisani su kao najsporniji i izbori koji su doveli do najvećih podjela od rata 1990-tih, a glasanju je prethodila najgrublja kampanja obilježena optužbama za prevaru, govor mržnje, korupciju i nasilje.

Uprkos što su podmukle taktike trajna odlika bosanskohercegovačkih izbora, izuzetno dramatična retorika i nedostatak jasne vizije da se ukaže na brojne izazove sa kojima se suočava bosansko društvo, ostavila je mnoge birače zbunjene oko budućnosti zemlje.  

Odražavajući složenost strukture bosanske vlade, oko 3.3 miliona glasača koji ispunjavaju uslove su mogli birati između skoro 7,500 kandidata za 518 mjesta, 53 partije, 36 koalicija, i velikog broja nezavisnih kandidata.

Sve javne kancelarije su se otimale za glasove: tripartitno državno predsjedništvo, državni parlament, parlamenti dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska), Distrikt Brčko i Predsjedništvo Republike Srpske.

Pozicije u tročlanom državnom predsjedništvu su osvojili Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Šefik Džaferović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), vodeće bošnjačke stranke, i Željko Komšić, kandidat Demokratske Fronte koji je osvojio mjesto rezervisano za hrvatskog člana Predsjedništva. Komšić je bio član Predsjedništva od 2006 do 2014. godine, tako da je ovo njegov treći mandat.

Prema preliminarnim rezultatima, SDA i SNSD vode u utrci za mjesta u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U Federaciji se SDA nalazi na vrhu a prati je Hrvatska demokratska stranka (HDZ BiH). U Republici Srpskoj, SNSD je osvojio najveći broj glasova.

Ovogodišnje glasanje je bilo obilježeno tim podjelama koje su koristili političari ove tri glavne etničke grupe, računajući na izazivanje straha od novih ratova, kultivišući osjećaj stradanja i podgrijavanja nacionalističkih osjećanja.

Složena politička struktura BiH, koja se često smatra krivcem za ometanje ekonomskog napretka zemlje, doprinosi dubokim društvenim lomovima po etničkim linijama – podsjeća na nacionalističke rivalitete u ratu.

Kao i u prethodnim kampanjama, ovogodišnje glasanje je bilo obilježeno tim podjelama koje su koristili političari ove tri glavne etničke grupe, računajući na izazivanje straha od novih ratova, kultivišući osjećaj stradanja i podgrijavanja nacionalističkih osjećanja kako bi skrenuli pažnju sa njihove nesposobnosti da ispune najosnovnija obećanja.

“Ti možeš bolje!?”  

Prema nevladinoj organizaciji koja je nadzirala izbore Pod Lupom, bilo je „stotine slučajeva nepravilnosti tokom izbora, kao što su nelegitimni pritisci na birače, kupovina glasova, prijetnje otpuštanjem ili ponuda zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje“

Organizacija je konstatovala da „produbljivanje međunacionalnih i unutaretničkih podjela, usađivanje straha od drugog i drugačijeg, ostaje glavna karakteristika izbornih kampanja i programa u BiH“ .

Jednim od značajnijih koraka se može smatrati podnošenje krivične prijave koju je Transparency International BiH podigao protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, zbog prijetnje učesnicima u njegovoj kampanji otpuštanjem sa posla ukoliko budu glasali za njegove protivnike.

Pano (billboard) koji prikazuje Ratka Mladića, ratnog vojnog komandanta Vojske Republike Srpske kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor, postavljenog u Vlasenici, RS, isprovocirao je šefa misije OSCE u BiH, Brusa Bertona (Bruce Berton) da uputi sljedeću poruku na tviteru (Tweet): “Glorifikovanje ratnih zločinaca? Promovisanje osvete umjesto pravde? Kako će ovo pomoći ekonomiji, zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju? Kandidati, možete vi to bolje! Hajde da razgovaramo o stvarnim problemima!”

Međutim, teško je postići konkretna, smislena i ostvariva rješenja za brojne izazove sa kojima se suočava zemlja. Čak i letimičan pogled na manifeste vodećih partija otkriva nedostatak solidnog plana za rješavanje osnovnih problema koji utiču na čitavu populaciju, kao što su velika nezaposlenost, alarmantan kvalitet vazduha, uništavanje okoliša i propadanje zdravstvenog sistema.

Nejasna obećanja

Prema online platformi Trejding ekonomiks (Trading Economics), u julu ove godine stopa nezaposlenosti u BiH je bila preko 35 posto, dok su podaci Svjetske banke pokazali da je nezaposlenost mladih u prošloj godini u zemlji bila nešto manje od 55 posto, što predstavlja rast od 20 posto u odnosu na 1991. godinu. Prema nevladinoj organizaciji Unija za održivi povratak, od 2013. godine, oko 170,000 Bosanaca je napustilo zemlju, što je gotovo pet posto stanovništva od 3.5 miliona.

Bošnjačka stranka SDA za koju je glasao najveći broj glasača je obećala „značajno veće plate, penzije i životni standard, 850,000 otvorenih radnih mjesta do kraja 2022. godine i 1 milion radnih mjesta do 2026. godine,“ kao i zaustavljanje „trenda depopulacije“ i „otklanjanje sive zone za zapošljavanje“ Međutim, ovom manifestu na 36 stranica nedostaje bilo kakva konkretna računica koja bi podupirala ova ambiciozna obećanja.

Izborni manifest stranke HDZ BiH ostavlja čak i više prostora mašti. Kratki paragraf o „ekonomskom rastu i razvoju“ ne daje odgovore na rudimentarna pitanja o planiranom pravcu djelovanja.

 

Čak ni nejasna obećanja nisu bila ispunjena, tradicionalno. Prema analizi nevladine organizacije Zašto ne iz Sarajeva između 2014-2018. godine, institucije na državnom i entitetskom nivou su ispunile samo 3,3 posto izbornih obećanja.

Što se tiče ekologije, stranke su isto tako nejasne. Na primjer, SDA tvrdi da će se stranka „zalagati za privredni život baziran na paradigmi održivog razvoja i razvojno-ekološkoj viziji ekonomskog rasta i ekološke ravnoteže kao trajne i prosperitetne evropske ekonomsko – političke orijentacije“

S obzirom na to da je Bosna godinama na rubu ekološke krize, sa jednim od najviših nivoa zagađenja vazduha na svijetu, nekontrolisanim odlaganjem smeća u više od 10,000 nezvaničnih deponija smeća, kao i široko rasprostranjenim uništavanjem nekadašnje ljepote rijeka zbog prekomjerne izgradnje hidroelektrana, takvo obećanje jedva da i spominje ozbiljnost predstojećih izazova.

Međutim, čak ni nejasna obećanja nisu bila ispunjena, tradicionalno. Prema analizi nevladine organizacije Zašto ne iz Sarajeva, koja nadgleda odgovornost vlasti prema svojim građanima, između 2014-2018. godine, institucije na državnom i entitetskom nivou su ispunile samo 3,3 posto izbornih obećanja koja su dali u 2014. godini (4 posto u Republici Srpskoj i 3 posto u Federaciji), ili 32 obećanja od ukupno 966.   

Nedostatak odgovornosti doveo je do rasprostranjenog nepovjerenja prema sistemu kao i političkom procesu u cjelini. Prema studiji koju je Udruženje BH novinari obavilo u maju 2018. godine, samo 15 posto stanovništva ima povjerenja u političare, a 19.4 posto ima povjerenja u političke partije.

Naslovna fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

 

KOMENTARIŠI