U detalje | LGBTI

Aktivisti/ce se suprotstavljaju EU-u i MP-u u vezi s novim Građanskim zakonikom

Piše - 24.12.2019

Postavlja se pitanje da li nova zakonska regulativa krši Ustav.

Dana 5. jula, Ministarstvo pravde je vladi s ponosom dostavilo konačni nacrt Građanskog zakonika, jednog od najvažnijih pravnih dokumenata u pravosudnom sistemu. Samo dvije sedmice nakon što je dokument završio na vladinom radnom stolu, premijer je podnio ostavku, a Zakonik — u kojem su kodificirani različitih zakonskih akata u oblasti građanskog prava — stavljen na čekanje do daljnjeg.

Stavljanje Građanskog zakonika na snagu neće predstavljati jednostavan zadatak novom sazivu vlade, za koju se očekuje da će biti formirana početkom nove godine.

Iako Ministarstvo pravde i Ured Europske unije na Kosovu, kao njegovi sponzori i najveći zagovornici, vjeruju da je novi Građanski zakonik progresivna dopuna pravosudnog sistema koja je itekako bila potrebna, izgleda da su njegovi kreatori/ke spremni na oštre reakcije aktivista/ica za ljudska prava, koji smatraju da je taj akt sve samo ne inkluzivan.

Razlog je činjenica da se u novoizrađenom nacrtu Zakonika ne priznaje brak između dvije osobe istog spola.

Prema mišljenju aktivista/ica, te odredbe čak i produbljuju pravnu diskriminaciju usmjerenu protiv gej-populacije na Kosovu.

Propuštena prilika za popunjavanje rupe u zakonu

Ured EU-a je započeo postupak izrade Građanskog zakonika još 2014. godine, i to u saradnji s Ministarstvom pravde. Druga faza kodifikacije otpočeta je dvije godine kasnije, kada je Unija ponovo pružila pomoć radnoj grupi predvođenoj istim ministarstvom. Konačni nacrt — objavljen na portalu Ministarstva — obuhvata odredbe građanskog prava sistematizirane u pet “knjiga”: Opći dio; Obligacijski odnosi; Imovinsko i druga stvarna prava; Porodica; te Nasljedstvo.

“Kosovo [trenutno] ne posjeduje objedinjen Građanski zakonik”, objasnili su za K2.0 iz Ureda EU-a. “Njegov pravni okvir u sferi građanskog prava čini složena kombinacija zakonskih akata usvojenih u različitim povijesnim periodima i na temelju različitih pravnih tradicija.”

Povrh osavremenjivanja pojedinih zakonodavnih propisa kao što su Zakon o porodici i Zakon o vlasništvu, Zakonik ima za cilj olakšati posao građanima/kama i pravnicima/ama zbog toga što više neće morati iščitavati različite zakonske dokumente kako bi razumjeli regulaciju imovinskih prava, kao i drugih prava i obaveza vezanih za zakonske odredbe o porodici i nasljedstvu.

I Ured EU-a i Ministarstvo pravde nekoliko puta su istakli da je Građanski zakonik pravni mehanizam neophodan u državotvornom procesu, da štiti građane/ke u domeni građanskog prava i da će kao takav poboljšati brojne zakonske regulative shodno standardima Unije.

"Ukoliko stupi na snagu u aktualnom obliku, Građanski zakonik će postati diskriminatoran i kršit će elementarna ljudska prava istospolnih parova."

Rina Kika, advokatica za ljudska prava

Međutim, advokatica za ljudska prava Rina Kika napominje da je definicija braka u konačnom nacrtu Građanskog zakonika identična onoj koja je prethodno bila naznačena u Zakonu o porodici — u kojem je brak definiran kao zajednica muškarca i žene — pri čemu dodaje da će Zakonik gej-parovima uskratiti mnoga prava ukoliko stupi na snagu.

“Suprotno od prakse Europskog suda za ljudska prava, Ministarstvo pravde nije razmotrilo svoje pozitivne obaveze zaštite ljudskih prava istospolnih parova s prebivalištem na Kosovu, budući da nacrtom Građanskog zakonika nije predviđeno bilo kakvo zakonsko priznanje takvih parova”, poručuje ona. “Prema tome, ukoliko stupi na snagu u aktualnom obliku, Građanski zakonik će postati diskriminatoran i kršit će elementarna ljudska prava istospolnih parova.”

Kika u prvom redu stavlja akcent na dva člana Ustava Kosova, za koje kaže da će biti prekršene  usvajanjem novog Građanskog zakonika. To su Član 24, koji garantira jednakost pred zakonom, i Član 37, koji garantira pravo na brak i zasnivanje porodice.

LGBTI aktivisti/ce su se nadali da će se novim Građanskim zakonikom konačno popuniti rupa u važećem zakonu na Kosovu. Naime, Ustav je svakom građaninu/ki osigurao pravo na brak, dok je Zakonom o porodici ovo pravo ograničeno.

Gej-parovi tako nemaju drugog izbora osim da se suprotstave sistemu. U principu, oni bi od svoje lokalne općine trebali zatražiti dozvolu za sklapanje braka, nakon čega bi — ukoliko bi umjesto Ustava bio primijenjen Zakon o porodici — svoj predmet trebali proslijediti Ustavnom sudu. Ipak, do sada nije zabilježen niti jedan takav slučaj.

Kika naglašava da bi Građanski zakonik trebao biti revidiran radi dosljednosti s obavezom Kosova da osigura ljudska prava svim građanima/kama, imajući u vidu to da je Europska konvencija o ljudskim pravima sadržana u Ustavu Kosova.

Usto, iz Javnog pravobraniteljstva Kosova ove godine su zvanično saopćili da nacrt Građanskog zakonika nije u skladu s ustavnim pravom na sklapanje istospolnog braka.

S druge strane, čini se da Ministarstvo pravde ne prihvata navode o tome da su odredbe donijete na najvišem nivou zakondavstva na Kosovu i novi Građanski zakonik kontradiktorni.

“Radna grupa odgovorna za izradu Građanskog zakonika ocijenila je da su odredbe iz nacrta Građanskog zakonika u saglasnosti s Ustavom Republike Kosovo i važećim odredbama EU-a”, izjavili su iz Glasnogovorništva Ministarstva pravde.

Slom komunikacije

Kada se radi o standardnim, dobrim praksama, civilno društvo bi trebalo igrati važnu ulogu u izradi novih zakona i politika, bilo angažmanom u okviru radnih grupa, bilo sačinjavanjem preporuka tokom javnih rasprava.

Mada je Građanski zakonik ključni faktor u sprečavanju diskriminacije usmjerene protiv gej-osoba — koji bi taj proces poboljšao tako što bi podupro njihovo pravo na brak i osnivanje porodice te druga prava koja su dodijeljena i drugim građanima/kama — aktivisti/ce nevladinih organizacija koje se zalažu za prava LGBTI osoba smatraju da su isključeni iz tih napora.

“Nismo imali bilo kakav pristup radnoj grupi zato što je bila zatvorena”, izdvaja Arber Nuhiju (Nuhiu), izvršni direktor Centra za razvoj društvenih grupa (CSGD). “Na kraju su izradili konačni nacrt koji je trebao biti otvoren za javnu raspravu. Prije toga smo znali samo da je bila formirana radna grupa koja je radila na nečemu, ali do nje je bilo nemoguće doći.”

Nije razjašnjeno ko je zapravo predstavljao civilno društvo prilikom izrade odredbi koje se tiču na prava gej-populacije.

Kako su za K2.0 naveli iz Ureda EU-a na Kosovu, preporuka Unije da se predstavnici/e civilnog društva uključe u aktivnosti radne grupe bila je prihvaćena. Međutim, nije razjašnjeno ko je zapravo predstavljao civilno društvo prilikom izrade odredbi koje se tiču na prava gej-populacije.

Imena članova/ica radne grupe i odgovarajućih podgrupa nisu istaknuta na veb-stranici projekta, a Glasnogovorništvo Ministarstva pravde nije ih predočilo ni na upit K2.0-a. Umjesto toga, iz Glasnogovorništva su poručili da se radna grupa “sastojala od domaćih i međunarodnih stručnjaka/inja iz sfera povezanih s Građanskim zakonikom, među kojima su bili univerzitetski profesori/ce, suci/sutkinje iz oblasti građanskog prava, pravnici/e, notari/ke, itd.”

Dodali su da je Građanski zakonik nakon finalizacije izrade dat na javno razmatranje, stoga su sve relevantne strane imale pravo ponuditi komentare i preporuke — koje je Ministarstvo potom uvažilo i preispitalo da bi na kraju donijelo odluku o tome koje će od tih sugestija uzeti u obzir.

I službenici/e Ureda EU-a na Kosovu su za K2.0 kazali da su organizirali razna okupljanja na kojima su članovi/ce i aktivisti/ce civilnog društva imali priliku izraziti svoja mišljenja i zabrinutosti, uključujući i LGBTI aktiviste/ice.

Nuhiju iz CSGD-a napominje da su nevladine organizacije koje se bave LGBTI pravima predočile svoje primjedbe na javnim raspravama, što su također učinile i na privatnim sastancima sa zvaničnicima/ama EU-a.

Razne organizacije koje djeluju u domenama ljudskih prava i drugih pitanja zajedno su sačinile niz preporuka koje su uputile Ministarstvu pravde po završetku početne javne rasprave. U tom dokumentu je na osnovu pravnih argumenata zaključeno kako je nepriznavanje istospolnog braka neustavno, čime se ujedno otvara put za diskriminaciju.

Prva preporuka glasila je da se dijelovi zakona koji se odnose na “muškarca i ženu” i “različite spolove” zamijene sintagmom “dvije osobe”, i to u svim članovima koji definiraju odnose.

Nuhiju objašnjava i da je data druga opcija ukoliko Ministarstvo ne bude spremno prihvatiti te izmjene u vezi s brakom, pa je kao alternativa za zakonsko priznavanje istospolnih parova ponuđena građanska zajednica.

"Kod stručnjaka/inja iz EU-a naišli smo na otpor kada smo se založili za naše sugestije, prvenstveno za one koje obuhvataju poglavlje o braku."

Adeljina Beriša, Mreža žena Kosova

Izdvaja da su ga upravo predstavnici/e EU-a iznenadili svojim stavom budući da nisu istrajavali u pogledu istospolnih brakova, navodno jer nisu željeli dovesti cijeli proces u pitanje..

Adeljina Beriša (Adelina Berisha) iz Mreže žena Kosova (MŽK) — još jedne organizacije koja je iznijela preporuke vezane za istospolni brak — naglašava da su i u MŽK-u bili iznenađeni otklonom stručnjaka/inja EU-a.

“Trebalo bi istaći da je pristup njemačkih i nizozemskih eksperata/ica koje je poslala Unija bio problematičan pri izradi tih preporuka”, navodi ona. “Kod njih smo naišli na otpor kada smo se založili za naše sugestije, prvenstveno za one koje obuhvataju poglavlje o braku.”

Dodaje da su isti ti stručnjaci/kinje tvrdili da građani/ke Kosova nisu spremni prihvatiti brak između osoba istog spola.

“Akcentirali smo važnost zakonskih okvira i u dokidanju diskriminatornih uvjerenja i stanovišta u društvu, kao i to kako zakoni mogu pridonijeti poboljšanju i izmjeni tih stavova”, objašnjava ona.

Nuhiju napominje da nikada nisu dobili odgovor od Ministarstva kada je riječ o tome kako su njihovi zahtjevi obrađeni.

Ipak, prema navodima Ureda EU-a na Kosovu, dogovoreno je da nekoliko pitanja bude regulirano zasebnim zakonima prije nego što se svakom pojedinačno posveti pažnja.

“Kao što je spomenuto i ranije, specijalni zakoni moraju biti predloženi kako bi se omogućila provedba navedenih građanskih prava”, poručili su iz Ureda za K2.0. “Građanski zakonik daje prostora tim zakonima da dalje reguliraju sve posebne obaveze — koje su već aktualne ili će to biti u dogledno vrijeme — bez potrebe za stalnim unošenjem izmjena u sam Zakonik.”

Nuhiju naglašava da je predlaganje specijalnog zakona samo po sebi diskriminatoran čin.

“Zar su gej-osobe drugačije od ostalih da se njihova zajednica mora regulirati specijalnim zakonom?”, pita se on. “Pored toga, svaki zakon koji proistječe iz Građanskog zakonika u zakonodavnoj hijerarhiji se nalazi ispod Zakonika.”

Uprkos tome, nada se da novoizabrani zastupnici/e u Skupštini i skupštinske komisije neće usvojiti Građanski zakonik u ovom obliku. S druge strane, ukoliko Zakonik bude odobren, siguran je da će se borba nastaviti sve dok ne dođe do Ustavnog suda.K

Naslovna ilustracija: Arita (Arrita) Katona / K2.0.

Članak je objavljen uz finansijsku podršku Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost ECMI-ja Kosovo i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije.