U vrijeme masovne emigracije, zapuštenih polja i tvorničkih pogona koji poput duhova podsjećaju na doba prije rata i privatizacije, ponekad je teško zamisliti da u Hrvatskoj osim turizma postoji još neka funkcionalna privredna grana. Međutim, relativno novi igrači video igrica predano otvaraju nove razvojne puteve hrvatskog gospodarstva, pokazujući da se i te kako može drugačije i bolje.

Informatički start-apovi poput tvrtke Infobip iz Vodnjana i zagrebačkog Microblinka postali su pravi globalni divovi u svojim segmentima, a tvrtku Rimac iz Svete Nedelje svjetski mediji već proglašavaju liderom automobilske budućnosti.

Osim tehnološke, razvija se i kreativna industrija: redatelji mlađe i srednje generacije poput Dalibora Matanića ili Hane Jušić, u Hrvatsku donose nagrade s najuglednijih filmskih festivala, a mladi filmski radnici stasaju na velikim međunarodnim projektima poput “Igre prijestolja” ili “Ratova zvijezda”, čiji producenti, zahvaljujući poreznim poticajima, sve češće odabiru Hrvatsku kao idealnu lokaciju za snimanje.

Zakonska osnova za razvoj nove industrije

Jedan od ključnih faktora u razvoju novih autorskih imena, ali i unosnih servisnih produkcija, bio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), središnje mjesto za financiranje filma i srodnih djelatnosti. HAVC će ove godine prvi put uložiti u gaming industriju, propulzivnu kreativnu granu koju zadnjih godina sve snažnije podupire i Hrvatska gospodarska komora.

Sve ovo je moguće zahvaljujući nedavnom uvrštenju videoigara u tekst Zakona o audiovizualnim djelatnostima, čime se stvorio pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najbrže rastućih segmenata kreativnih kulturnih industrija

Potprogram MEDIA, koji je dio velikog EU fonda Kreativna Europa u Hrvatskoj, najpoznatiji je po financiranju filma, a na europskoj razini od 2014. godine game developerima daje mogućnost da se prijave na natječaj za sufinanciranje njihovih projekata.

Martina Petrović, voditeljica MEDIA deska u Hrvatskoj, smatra da kvalitet videogara nastalih u Hrvatskoj nije upitan. Fotografija: Privatna arhiva.

“Kvaliteta videoigre nastale u Hrvatskoj nije upitna jer se hrvatske gaming tvrtke istovremeno nadmeću za pozornost publike na svjetskom tržištu, čiji rast jednakom brzinom prate kvaliteta, konstantni razvoj postojeće tehnologije, kao i kontinuirano uvođenje novih rješenja”, dodaje Petrović.

Prepoznajući važnost suradnje između tih dvaju kreativnih sektora, Martina Petrović je još 2015. godine u Zagrebu organizirala susret game developera i filmaša. Taj događaj bio je inspiracija za donošenje novog zakona koji je omogućio da i hrvatska država kroz HAVC financijski potakne razvoj igara.

Koliki će nacionalni budžet za to biti izdvojen još nije poznato, ali poznato je da MEDIA na raspolaganju ima proračun od ukupno 3,78 milijuna eura.

“Moguća subvencija iznosi između 10.000 i 150.000 eura pod uvjetom da iznos ne premašuje 50% ukupnih prihvatljivih troškova”, pojašnjava Petrović te dodaje kako su prihvatljive isključivo aktivnosti koje se odnose na razvoj narativne videoigre, “neovisno o platformi ili očekivanom načinu distribucije”.

Objašnjavajući put uspjeha za razvoj jedne igrice, Petrović kaže kako priča mora biti prožeta kroz cijelu videoigru, a ne smije služiti samo kao njezin uvod ili završetak.

Profesionalni igrači iz regije mogli bi uskoro postati prave eSport zvijezde. Fotografija: Infogamer.

“Iskreno se nadam da ćemo se uskoro moći pohvaliti prvom hrvatskom videoigrom koju će sufinancirati MEDIA”, kaže Martina Petrović, koju hrvatski filmaši izuzetno cijene zbog novca kojeg su zahvaljujući njenoj podršci uspjeli povući u svoje projekte.

Hrvatsko igrajuće čudo

I zaista, oni koji prate ovu industriju kažu da u ovom trenutku nema smislenijeg uloga od onog u razvoj gaming industrije, jer je 2018. bila godina velikog uspjeha za hrvatske developere. Najpoznatiji domaći studio Croteam proslavio je 25 godina rada snažno obilježenih globalno popularnim serijalom Serious Sam. Croteamovci su sudjelovali i u razvoju igre S.C.U.M., autentičnog hrvatskog igraćeg čuda za koje znaju i oni koji nikada nisu držali miša u rukama.

S.C.U.M. je u suradnji s Croteamom razvio zagrebački studio Gampires, a samo nekoliko sati nakon što je postao dostupan po pristupačnoj cijeni manjoj od 20 dolara, postao je globalno najgledanija igra na streaming servisu Twitch. S prvog mjesta izgurali su do tada nedodirljivi Fortnite, najveću i najpopularniju igru na svijetu koja je prošle godine premašila 200 milijuna korisnika.

Zagrebački autori S.C.U.M.-a su u prvih pet dana prodali 650.000 kopija igre, čime su zaradili oko 11 milijuna dolara. Samo nekoliko dana kasnije, premašili su milijun prodanih primjeraka, a milijuni su se nastavili zbrajati i u 2019. godini.

S.C.U.M. je odmah po objavi postao najgledanija igra na streaming servisu Twitch, te jedan od hitova 2018. godine. Fotografija: Gamepires.

Na nedavno održanom Reboot Infogamer sajmu, koji je na 20 tisuća četvornih metara privukao više od 80 tisuća posjetitelja, centralni paviljon bio je rezerviran za hrvatske game developere. S.C.U.M. je u njemu imao počasno mjesto, s prostorom uređenim u stilu zatvora iz kojeg bježe junaci te igre.

Šečući paviljonom, bilo je teško razaznati tko su među brojnim mladim ljudima fanovi, a tko autori nekih od najpopularnijih igara na svijetu. Baš kao nekoć Serious Sam, i S.C.U.M. je nastao u jednom stanu u Zagrebu – i na prepad pokorio svijet.

“Nedavno sam prešla u Gamepires iz jednog magazina posvećenog gamingu”, za K2.0 govori Tena Žigmundovac, njihova nova PR managerica dok smo zajedno isprobavale mogućnosti igre. “Što se originalnog tima tiče, malo ih je sve ovo zateklo, bila je faza mahnitog traženja većeg poslovnog prostora, zapošljavanja… prvih tjedana radila sam od kuće jer mi novi jednostavno nismo imali gdje sjediti”, povjerila nam je.

Ona je jedna od brojnih hrvatskih gejmerica koje razbijaju predrasude o igrama kao zabavi za muškarce – posjetiteljima koji su isprobavali igru suvereno je preporučala najbolje oružje i strategije, uz obostrano oduševljenje činjenicom da se u S.C.U.M.-u mogu pronaći i omiljena hrvatska pića poput Pelinkovca.

“Sada smo podržali i jednu malu domaću craft pivovaru dodavanjem njihovih proizvoda u igru, a u budućnosti to vidimo kao sjajnu platformu za promociju hrvatskih proizvoda u svijetu, naravno na obostranu korist”, rekla nam je o novom vidu “product placementa” koji je do sada bio rezerviran za filmove i serije.

Idealna karijera

Rastom industrije igara u hrvatskoj raste i potreba za novom radnom snagom, ljudima vičnim zanimanjima koja do prije par godina nisu ni postojala. Privatna visokoškolska ustanova Algebra nedavno je predstavila dvogodišnji studij računalnih igara, a među prvima u tom segmentu edukacije profilirala se Machina, game development akademija osnovana 2013. godine u Zagrebu.

Lovro Nola jedan je od pokretača Machine, game development akademije koja radi u Zagrebu od 2013. godine. Fotografija: Machina.

“Machinu smo pokrenuli kolega Nikola Jokić i ja osobno s inicijalnom idejom da ćemo izrađivati video igre za klijente. Nažalost, ubrzo smo shvatili da će nam glavna prepreka u tom procesu biti nedostatak stručnog kadra na kojeg se možemo osloniti za izradu programskog koda, grafika, glazbe i svega ostaloga što je potrebno kako bi se napravila jedna igra”, priča za K2.0 osnivač Lovro Nola te dodaje kako su u procesu shvatili da su naišli na jednu od glavnih prepreka za razvoj industrije video igara u Hrvatskoj.

Taj problem prepoznaju i kolege iz drugih tvrtki. “Čim smo to osvijestili, sve ostalo se nekako prirodno posložilo. Oduvijek sam volio pomagati, mentorirati i educirati ljude, a kad sam to uspio spojiti s ljubavlju prema videoigrama, uspio sam stvoriti svoju idealnu karijeru.”

U pet godina poslovanja, Machina je educirala oko 500 osoba. Među njima je najviše stručnjaka za programski jezik C++, Unity programera te umjetnika zaduženih za crtanje i 3D modeliranje, a nude edukacije i za ostala zanimanja u industriji videoigara, kao što su audio dizajn, pisanje scenarija ili dizajn videoigara. Poneseni valom uspjeha, pokrenuli su i prvu eSport akademiju posvećenu educiranju profesionalnih igrača.

“Uprkos najboljim namjerama i pripremama, odziv tržišta na ovakvu uslugu nije bio kakav smo očekivali”, kaže Nola. Prema njegovome mišljenju, glavni problem proizlazi iz toga da se eSport u regiji još smatra hobijem, a ne poslom – kao što je to slučaj u ostatku svijeta.

“Kad k tome pribrojimo i relativno veći opseg sati koji je potreban kako bi se osoba osposobila za karijeru esportaša, dolazimo do jednostavnog zaključka da većina zainteresiranih tu još uvijek ne vidi mogućnost za razvoj vlastite karijere. Situacija će se popraviti kada nastanu profesionalni timovi koji će biti medijski eksponirani i kada roditelji shvate da postati esportaš nije ludi san djeteta već stvarna karijera”, kaže.

eSportaši, kategorija i dalje ne tako poznata u regionu. Fotografija: Infogamer.

To možda zvuči kao daleki san, ali sudeći po velikoj posjećenosti finala A1 Adria League koje se održava na InfoGameru, gdje horde gledatelja glasno bodre natjecatelje za računalima dok se njihovi okršaji komentiraju u prijenosu uživo, postaje sasvim jasno da bi profesionalni igrači iz regije uskoro mogli doseći status svjetskih eSport zvijezda. A one se zaradom i popularnošću ozbiljno približavaju tradicionalnim sportskim herojima. To prepoznaju i organizatori revijalnih natjecanja, pa se najbolji igrači utrka već natječu i pobjeđuju stvarne vozače formule 1 na njihovom terenu.

Globalna mapa industrije igara

Velike potencijale industrije igara prepoznaju i državna sveučilišta.

Dekanica Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu u razgovoru za K2.0 najavila je osnivanje interdisciplinarnog studija u suradnji nekoliko hrvatskih fakulteta. “Uskoro bismo trebali znati rezultate natječaja Europskog socijalnog fonda na koji smo se prijavili s projektom dvogodišnjeg MA studija razvoja računalnih igara”, kaže dekanica Franka Perković. “Tu je moguće dobiti četiri milijuna kuna, a na natječaj smo se prijavili zajedno sa Studijem dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Akademijom likovne umjetnosti, Fakultetom elektronike i računarstva, te Fakultetom organizacije i informatike.

Profesor Davor Švaić s Odsjeka montaže Akademije dramske umjetnosti glavni je motor razvoja ovog novog studijskog programa, kako bi odgovorili na sve izazove koje pred nas stavlja ovo brzorastuće područje.”

Njihova akademija od 2016. godine organizira radionice dizajna videoigara. Uz fakultete s kojima pokreću novi studij, prošle su im godine partneri bili Klaster hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA), Machina i Sisačko-Moslavačka razvojna agencija.

“Razvoj jednog od projekata sa radionice nastavio se i nakon same radionice. Uz mentorstvo kolegica i kolega iz tvrtke Caiteia Games, studenti su taj projekt predstavili na ovogodišnjem InfoGameru. Ukoliko s natječajem za novi studij sve krene i završi kako treba, prve studente bismo upisivali kroz dvije ili tri godine, a do tada bismo krenuli sa programima djelomične kvalifikacije, odnosno cjeloživotnog učenja”, dodaje profesor Švaić.

Hrvatski InfoGamer, sajam igara i opreme koji na 20.000 kvadratnih metara privlači 80.000 posjetitelja. Fotografija: Infogamer.

Svi sugovornici K2.0 slažu se da je hrvatska industrija igara nevjerojatno narasla u zadnjih nekoliko godina. Brošura kojom je CGDA 2016. godine predstavio hrvatsku industriju igara razgrabljena je na sajmovima od Seattlea do Šangaja, a uskoro će dobiti i osvježenu, značajno proširenu verziju. U njoj bi mjesto trebalo naći tridesetak tvrtki i obrta koje u Hrvatskoj rade na razvoju igara. Njih 22 registrirane pri Hrvatskoj gospodarskoj komori samo su 2017. ostvarile prihod od 153 milijuna kuna (20,6 milijuna eura), što je 50 posto više od 2016. godine i vjerojatno znatno manje od 2018. godine, za koju podaci još nisu dostupni.

“Ako uspoređujemo brojčano, hrvatska industrija videoigara daleko je jača od slovenačke, austrijske i industrija većine ostalih susjednih zemalja, no kaskamo za Srbijom i Rumunjskom. Doduše, Hrvatska je daleko ispred svih kada se u obzir uzme reputacija i medijska eksponiranost naših igara”, zaključuje Lovro Nola iz Machine.

“Croteamove igre megapopularne su diljem svijeta, a u 2018. im se priključio i Gamepires s igrom S.C.U.M. koju je kupilo više od milijun igrača. Moram istaknuti i Reboot Develop konferenciju u Dubrovniku koja svake godine okupi sam vrh svjetskih imena u industriji videoigara. Premda mjesta za rast ima, hrvatska industrija videoigara i te kako je poznata i cijenjena diljem svijeta”, kaže Nola na kraju razgovora.

A u svjetlu objave kako su tvorci Fortnitea kupili novosadsku tvrtku 3lateral, sasvim je sigurno da bi regija s jakim hrvatskim i srpskim developerima uskoro mogla postati jedno od važnijih mjesta na svjetskoj karti industrije igara.[logo]

Naslovna fotografija: SCUM

Globalni divovi za novo doba

Hrvatska postaje centar industrije video-igara.

Milena Zajovic